25.10.2011. / 13:05

 

Kemal Kurspahić:

Istorija i histerija

To što je Matvejević pozvao reisa Cerića da bude "malo odrješitiji" u zaustavljaju nekih manifestacija radikalizacije ocijenjeno je kao - "vrlo opasno".Šta bi ga tek snašlo da je ukazao na stvari zbog kojih ratni prijatelji Bosne i Hercegovine imaju sva prava da budu zabrinuti. Napisao Kemal Kurspahić za Radio Slobodna Evropa

Reis Mustafa CerićReis Mustafa CerićOvih dana prisjećam se kako sam, tokom gostovanja ratne 1994. godine u Torontu, u predavanju na tamošnjem univerzitetu i kasnije u jednosatnoj večernjoj emisiji "Svijet danas" kanadske nacionalne televizije - u programu u kojem se javljaju i gledaoci svojim pitanjima - dokazivao kako u opkoljenom Sarajevu stradaju njegovi građani svih nacionalnosti i kako su i neki od najistaknutijih branilaca grada i Srbi i Hrvati. Dan kasnije, nakon susreta s prognanim Bosancima i Hercegovcima, prišao mi je čovjek s očitim uticajem među dijasporom u nastajanju i "prijateljski" me upozorio: "Zamjerio bih vam što nekako previše naglašavate zasluge tih 'drugih' u odbrani Bosne i Hercegovine".

Već tada su ti uticajniji ljudi, ideološki bliski bošnjačkim političkim prvacima, insistirali na prvenstveno vjerskom karakteru masovnog progona u Bosni - potiskujući tako u drugi plan otimačinu teritorija međunarodno priznate države po dogovorima i mapama iz Karađorđeva - i agitujući naširoko za međunarodnu "muslimansku solidarnost". Oni su imali i kopije zvaničnog dopisa iz Sarajeva u kojem se s autoritetom prvoga u Bošnjaka imenom i prezimenom navodi uzak krug ovlašćenih da prikupljaju pomoć po svijetu.

Njima nikako nije odgovaralo da se u svjedočenju o Bosni govori i o njenom multietničkom karakteru, kulturi i tradiciji.

Ta ideologija je uskoro - i prije završetka rata - iz krugova oko zagrebačke džamije, u vidu ultrabošnjačkog magazina "Ljiljan", stigla i u opkoljeno Sarajevo. Na njenoj meti našli su se svi koji su još vjerovali u vrijednosti zajedničkog života: poveli su hajku protiv takozvanih "miješanih brakova" i djece rođene u u takvim brakovima a najgrubljim napadima bili su izloženi Srbi i Hrvati koji su branili Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.

Trebalo je, za potrebe uspostave vlasništva nad statusom žrtve i posebno za održavanje ekskluzivnog prava na milione dolara islamske solidarnosti, insistirati na prvenstveno vjerskom karakteru stradanja.

U tom strogom odvajanju blijedila je i ideja cjelovite Bosne i Hercegovine a njeni zagovornici, i domaći-i strani, su marginalizirani ili čak sistematski ućutkivani radi uspostave novih "vrijednosti" i novih realnosti.

Ovih dana - punih šesnaest godina nakon rata - ponovo se pokazuje kako je teško i intelektualno rizično biti prijatelj Bosne i Hercegovine, ma šta to danas značilo nakon utvrđivanja ratnih i poratnih podjela. Najnoviji primjer tog sistematskog otpisivanja dokazanih prijatelja je prošlonedjeljno krajnje netrpeljivo reagovanje iz sjedišta Islamske zajednice u Bosni i Hercgovini na intervju akademika Predraga Matvejevića "Dnevnom avazu". Matvejević je u tom razgovoru, pored ostalog, rekao: "Prošli put kada sam bio u BiH, vidio sam neke stvari koje bi mogao ispraviti reisu-l-ulema Mustafa ef. Cerić. Mislim da bi on, kada bi bio malo odrješitiji, mogao zaustaviti neke manifestacije koje kasnije koriste hrvatski i srpski nacionalisti. Mislim na vehabije... Oni dobiju malo para da izađu petkom. Ne treba to našim muslimanima".

Iako je, i ovom prilikom, Matvejević sa savršenim razumijevanjem govorio o ratnim zlodjelima od Heliodroma do Srebrenice, osuđujući one koji negiraju genocid, ta usputna opaska o vehabijama bila je dovoljna da mu se u ime Islamske zajednice ponudi čitava lekcija o tome kako "muslimani Bošnjaci nisu ničiji, ni hrvatski ni srpski, već svoji na svome i zbog toga, dakle ni zbog svoje nacije, ni zbog svoje vjere, ni zbog svoje kulture, ni zbog svog prava na dom, domovinu i državu nikome se ne izvinjavaju, niti se pred bilo kim snebivaju" a akademiku je usput spočitnuto kako je pristao "da bude žrtva opće antiislamske histerije, kao nekada opće antisemitske gebelsovske propagande koja je Europu zavila u crno holokaustom nad Jevrejima i genocidom nad nama, muslimanima Bošnjacima".

To što je Matvejević pozvao reisa Cerića da bude "malo odrješitiji" u zaustavljaju nekih manifestacija radikalizacije ocijenjeno je kao - "vrlo opasno".

Šta bi ga tek snašlo da je ukazao na stvari zbog kojih ratni prijatelji Bosne i Hercegovine imaju sva prava da budu zabrinuti. Pored ostalog - na sistematsko izbjegavanje da se u poratnoj Bosni i Hercegovini istraže, gone i kazne ratni zločini stranih islamskih dobrovoljaca nad srpskim i hrvatskim civilima i da se adekvatno kazne zlodjela nad "drugima" u opsjednutom Sarajevu; na imitaciju uličnih protesta u islamskom svijetu - s paljenjem zastava evropskih zemalja - povodom "danskih karikatura"; na podjelu djece već u predškolskom uzrastu s uvođenjem vjerske nastave u javne obrazovne ustanove; na preimenovanje sarajevskih ulica i institucija na način koji poništava tradiciju i vrijednosti zajedničkog života; na primjere olakog masovnog lijepljenja etiketa "islamofobije" svakome ko se usudi izraziti javna očekivanja za pozitivnu ulogu vjerskog poglavara; ili da je, ne-daj-Bože, postavio "islamofobično" pitanje gdje su nestali miliona dolara islamske solidarnosti s muslimanima Bošnjacima.

Napisao: Kemal Kurspahić

Preneseno s portala Radio Slobodna Evropa

Vezane vijesti

Branku Lustigu počasno Srce Sarajeva

Branku Lustigu počasno Srce Sarajeva

Istaknuti filmski umjetnik Banko Lustig dobitnik je počasne nagrade Srce Sarajeva, koju i ove godine dodjeljuje Sarajevo Film Festival (SFF),… Više

Komentari

registracija
30/5/10

Heli, 25.10.11. 15:34

Svi mi u BiH dobro znamo ko je stradao i od cije ruke, ko je branio BiH i kako, ko je danas brani a ko razgradjuje i zasto?

Isto tako znamo kako su dolazile Vehabije, preko cijih teritirija i aerodroma, ko je telerisao njihov prolazak i po cijem naredjenu,kao sto i znamo ko danas finansira Vehabije i zasto. Finasijer je jako mocan, Zapad to zna ali je zapadni prijatelj. Sta Zapad zeli postici sa Vehabijama nije nepoznato svim onim koji imaju bar malo pameti.

Ocito je da autor gornjeg teksta pise po naridzbi za dobre pare.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika