Umor se također može liječitiOsim sna, važno je i odmaranje u tijeku posla i između pojedinih aktivnosti, tako da se prekidaju , usporavaju ili mijenjaju radne aktivnosti. Odmori moraju biti planirani i dovoljno dugi da se organizam može oporaviti. Vrsta načina i oblika odmora treba ovisiti o vrsti posla koji se radi. Tako da je nakon fizičkog rada potreban pasivni odmor, kao što su sjedenje, ležanje ili spavanje, dok je nakon intelektualnog rada učinkovitiji biti aktivni odmor u smislu razgibavanja, šetnje ili neke laganije sportske aktivnosti.

U otklanjanju umora i poboljšanju radne sposobnosti ponekad se koriste razni stimulansi. Među najčešće i najšire primjenjivane spadaju kofein i tein, koji u manjim količinama mogu imati koristan učinak, ali u većim količinama mogu predstavljati opasnost za zdravlje. To posebice vrijedi za stimulatore iz skupine simpatomimetika i koje nikako ne treba koristiti. Sve češća pojava umora u modernom društvu, osim stresu, može se pripisati i sve dužem radnom vremenu. Unatoč znanstvenim istraživanjima, koja pokazuju kako je radna efikasnost znatno veća, što je radno vrijeme kraće, većina današnjih poslodavaca na razne načine produžuje radno vrijeme svojih zaposlenika.

A time na samo da potencijalno štete njihovom zdravlju i kvaliteti života, nego i smanjuju njihovu radnu efikasnost, čime i sebi nanose štetu. U iščekivanju skraćenja radnog vremena korisno je podsjetiti na neke postupke kojima ćemo ublažiti i odgoditi umor. Tu, prije svega, spadaju često spominjani, ali rijetko provođeni postulati zdravog življenja: pravilna prehrana, fizička aktivnost, boravak u prirodi, dovoljno sna i odmora.

Naravno i izbjegavanje duhana te većih količina alkohola i kave. Tome još pridodati dobro raspoloženje i vedriji pogled na život, čime ćemo dodatno ojačati organizam u borbi sa stresom i velikim psihofizičkim naporima kojima smo svakodnevno izloženi, kao glavnim krivcima za umor i narušeno zdravlje.