Veliki indijski sitarist Ravi Shankar proslavio se na Zapadu kao učitelj Georgea Harrisona. Poduka u sviranju sitara imala je i svojevrsni završni ispit na snimanju Harrisonove indo-rock fuzije “Within You Without You”za revolucionarni album “Sgt. Pepper”. S preporukom Beatlesa, koja je u kontrakulturi šezdesetih vrijedila poput sultanova fermana u Otomanskom carstvu, Shankar je preko reda primljen u društvo najvećih rock zvijezda. Odigrao je zapažene uloge na Woodstocku i na Harrisonovu koncertu za Bangladeš, a poslije je impresionirao i klasičare suradnjama sa Zubinom Mehtom i Phillipom Glassom. U knjigama o Beatlesima nerijetko se nalaze fotografije učitelja Ravija i učenika Georgea, ali pokraj njih gotovo nikad ne stoji napomena da je indijski virtuoz bio prilično tražen na Zapadu i prije poziranja s Harrisonom. U povijest nagrade Grammy upisan je kao prvi laureat s azijskog kontinenta. Presedan se dogodio nakon albuma “West Meets East” iz 1966. koji je snimio s Yehudijem Menuhinom.

Još uvijek nije poznato hoće li se 82-godišnji Shankar
pojaviti na predstojećoj 45. dodjeli Grammyja, ali sigurno je da ondje ne bi dugo ostao neprimijećen. Njegova kći i vjerojatno posljednja učenica Anouska Shankar nominirana je u “world music” kategoriji s albumom “Live At Carnegie Hall”. Gospođica Shankar već nekoliko godina uživa kultni status među ljubiteljima indijske glazbe, ali teško je povjerovati da može pobijediti u konkurenciji s tiražnijim afričkim zvijezdama Salifom Keitom i Femijem Kutijem. Znatno bolje izglede ima Anouskina dvije godine starija polusestra Norah Jones, s pet nominacija u prestižnim kategorijama (album godine, pjesma godine, najbolji vokal) i još tri nominacije za njezin studijski tim predvođen razvikanim producentom Arifom Mardinom. Rolling Stone je već podsjetio na zaboravljenu ljubavnu vezu Ravija Shankara i Sue Jones, ali tek su s intenzivnim pripremama za Grammy zaredala nagađanja o tome koliko je dara Norah naslijedila od slavnog oca, kojeg je upoznala tek s 18 godina. Odrasla je s majkom u Texasu, što možda objašnjava kako su se djevojačke fascinacije besmrtnim glasovima Billie Holiday i Nine Simone pomiješale s neskrivenim country utjecajima.

Zadnji izvještaji o prodaji albuma “Come Away With Me” upozoravali su na impozantnu tiražu od 2,6 milijuna primjeraka. U kombinaciji s etiketom “Blue Note”, koja se još uvijek priznaje kao garancija kvalitete, Norah je naprosto morala dobiti pozivnicu za Grammy. No čak ni nakon lanjskog višestrukog trijumfa debitantice Alicie Keys nitko se nije usudio prognozirati da će najviše nominacija pripasti pjevačici i pijanistici koja je prvi značajniji nastup imala prije samo dvije godine u pratnji jazz gitarista Charlieja Huntera. Na njegovu albumu “Songs From The Analogue Playground” Norah je gostovala u obradama Roxy Music klasika “More Than This” i pjesme “Day Is Done”, preuzete iz repertoara pokojnog Nicka Drakea, a “Blue Note” je odmah nakon uspješnog testiranja angažirao Atifa Mardina. Raskošan vokal Norah Jones i Mardinovo golemo iskustvo u produkciji ženskih glasova (Aretha Franklin, Roberta Flack, Dusty Springfield) spojili su se na neobičnom albumu koji besprijekornim tretmanom country evergreena Hanka Williamsa “Cold Cold Heart” i piano-blues dionicama na tragu J.J Calea traži laskavi epitet “timeless music”, da bi nakon samo nekoliko minuta utonuo u ordinarni jazz-pop. Norah Jones se sve do kraja lako razlikuje od sezonske pop konfekcije, ali prilično je sumnjiv autorski potencijal muzičara iz njene pratnje.

Kjoto Jazz Massive – “Spirit Of The Sun”(Compost / Trolik)

Poslije nekoliko jakih singlova i nekoliko remixova napravljenih za istomišljenike s europske future jazz scene, KJM je identificiran kao japanska verzija Jazzanove. Paralela se može povući i od “Spirit Of The Sun” do Jazzanovina albuma “In Between”, ali braća Shuya i Yoshihoro Okino više ne mogu ostati u sjeni poznatijih berlinskih prethodnika, makar snimaju za njihov bavarski label “Compost”. U prvih 20-ak minuta možda će više pažnje privući dopadljivi soul vokali Vanesse Freeman i Victora Daviesa nego japanski precizan rad na povezivanju elektronike i standardnog jazz instrumentarija, ali pravi zaplet, u kojem aktivnije sudjeluje klavijaturist Hajime Yoshizava, počinje oko prvog instrumentala “Stargazer”, dok odlična završnica “Behind The Shadow” otklanja i posljednju mogućnost da se Jazzanova u ovoj etapi izjednači s Kjoto Jazz Massive.

Shaggy – “Lucky Day” (MCA / Aquarius)

Shaggyjev povratnički album “Hotshot” priredio je producentski tandem Jimmy Jam & Terry Lewis, što zapravo znači da je za njega prekovremeno radila cijela ekipa s platnog popisa Janet Jackson. Višemilijunska naklada brzo je izbrisala neugodno sjećanje na fijasko prethodnog albuma “Midnite Lover”, pa je Shaggy olako zaključio da se može održati na vrhu i bez dragocjenih savjeta Jama & Lewisa. Ponovno je ubacio u igru starog producenta Roberta Livingstonea (Oh Carolina, Boombastic), koji nije bio pripremljen za gostovanja za R&B terenu, dok je na drugoj strani Shaggy prilično nespremno dočekao susrete s jamajkanskim veteranom Barringtonom Levijem i novim dancehall prvakom Seanom Paulom.

Sounds From The Ground – “Natural Selection”(Netwerk)

Londonski “downtempo” inovatori Nick Woolfson i Elliot Morgan Jones debitirali su prije skoro sedam godina, ali je njihov prvijenac “Kin” u većem broju privukao samo slušatelje kalifornijskih college radio stanica. Preko drugog albuma “Mosaic” ipak su došli do centralne pozornice “Big Chill” festivala, a to iskustvo prenijeli su i na maratonski studijski session za “Natural Selection”, gdje su ambijentalne zvučne skulpture dobile novu dimenziju s “björkastičnim” vokalima Linde Duggan, Nicole Hitchcock i Aine Bleton. Ako ne možete zamisliti kako bi zvučao Portishead u produkciji Briana Enoa, potražite Sounds From The Ground u nekom od on-line shopova.

Zvjezdice:
Norah Jones – 3
Kjoto Jazz Massive – 4
Shaggy – 2
Sounds From The Ground – 4