Veliko lice u bojama turske zastave na Festivalu svjetla u Berlinu Ideju o Alijansi civilizacija pokrenuo je 2004. pred Općom skupštinom UN-a španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero. Valjalo je tada naći i nekakav intelektualni pristup u traganju za najboljim odgovorom na tragične događaje u Madridu iz ožujka 2004. kad je u Al Kaidinu bombaškom napadu na vlak poginulo 190, a ranjeno 1800 ljud. Naklonost novom razumijevanju civilizacija i kultura, kao i ad hoc savezu Zapada i Istoka, i to iz nužde - odmah je zdušno prihvatio premijer Turske Recep Tayyip Erdogan. I tadašnji glavni tajnik UN-a Kofi Annan želio je tom savezu pružiti institucionalni okvir, pa je sve formalno počelo 2005.

U travnju 2007. bivši predsjednik Portugala Jorge Sampaio dobio je poseban mandat od novog glavnog tajnika UN-a Ban Ki-moona - kao njegov poseban opunomoćenik Alijanse civilizacija (UN Alliance of Civilizations - UNAOC). Tako je otvoren i njegov stalni ured u Lisabonu. Cilj je bio da se ta globalna inicijativa za nadilaženje kulturalnih i religijskih podjela nastavi na najvišoj razini.

"Ipak, uvjeren sam da više ne možemo govoriti o sukobu civilizacija, nego samo o 'sudaru strašnih neznanja', kaže mi Jean-Christophe Bas, glavni strateški savjetnik Alijanse civilizacija dok razgovaramo o tome u njegovu uredu u New Yorku. On referira o medijski eksploatiranu "neizbježnom sudaru" Zapada s islamskim svijetom harvardskog profesora Samuela Huntingtona. Bas, koji je uz ostalo i autor poznate knjige "L'Europe à la carte", napisane 2009. u povodu 20. obljetnice pada Berlinskog zida, kaže: "Bolje je voditi dijalog s muslimanima nego ih bombardirati." On kaže da više od dvije trećine članstva UN-a podržava koncept UNAOC-a. Podsjeća da je od 193 zemlje članice UN-a u njihovu inicijativu uključeno više od 130, koliko ih je sudjelovalo na summitu Alijanse krajem rujna u UN-u u New Yorku. Sve zemlje jugoistočne Europe, uključujući i Hrvatsku, podržavaju izravno koncept UNAOC-a.

U Beogradu je, na Dan UN-a 24. listopada, 66. obljetnica Svjetske organizacije obilježena upravo pod amblemom Alijanse civilizacija. Srbija je, kažu u UNAOC-u, "društvo sastavljeno od različitog kulturnog naslijeđa". A zbog svega što se u regiji nedavno događalo, važno je poentirati da je upravo Srbija mjesto gdje treba ukazati na kulturne tradicije, u kojima su se "asimilirali različiti utjecaji koje su ondje ostavljali svi koji su balkanskim putovima prolazili stoljećima". Srbija je mjesto gdje bi UN-ova Alijansa civilizacija željela dokazati da je Europa inkluzivna, a ne ekskluzivna; nasuprot, recimo, često eksploatiranu predznaku "srpska", koji, kao u Bosni i Hercegovini implicira - potiranje suživota i ravnopravnosti, umjesto da je obrnuto. "Naravno da nam je i Hrvatska važna destinacija, jer je u regiji kojoj posvećujemo vrlo veliku pažnju", kaže Bas. Slaže se s konstatacijom da bi Zagreb mogao biti dobra lokacija za jedan od sljedećih sumita UNAOC-a, kao što je to bilo i Sarajevo u prosincu 2009. I kao što će to biti Beč 2013.

Napominje da dolazi vrijeme kad će u tom dijelu jugoistoka Europe ratni poklič biti zamijenjen pozivom na zajedničko poslovanje. A u tom kontekstu važno je istaknuti da je korporativna kultura u Europi, posebno u industrijski razvijenijim zemljama, poput Njemačke ili Austrije, odmakla u odnosu na političare u shvaćanju multikulturalnosti. Oni su shvatili, kaže, ono što nisu čak ni njemačka kancelarka Merkel ni francuski predsjednik Sarkozy. "Multikulturalnost u Europi, ipak nije umrla", tvrdi Bas.

Nasuprot političarima, korporativna kultura ne licitira s domicilnim nacionalizmom birača zbog stalnih izbora, tvrdi naš sugovornik. Primjer su BMW i McDonald's, koji razumiju da je svijet selo i da je tržište "kultura koju treba na vrijeme razumjeti". On podsjeća i na to da je već svaki deseti stanovnik EU-imigrant. "Odlučili smo se za suradnju s BMW-om koji odavno primjenjuje model multikulturalnosti. U halama diljem svijeta automobile sastavljaju uposlenici koji pripadaju svim nacijama i kulturama", kaže Bas. A takav i jest današnji svijet: šarolik i multikulturalan.

Nakon suradnje sa Silikonskom dolinom u Kaliforniji i kompanijama kao što su Cisco, Yahoo, Google i drugi, UNAOC dodjeljuje priznanje onima koji promiču i unapređuju taj koncept - Međunarodnu interkultularnu inovativnu nagradu. Ove godine u prosincu bit će dodijeljenja u Dohi u Kataru.

BMW već financira pokretanje preventivnih projekata zbog "nastavka interkulturalnih sukoba u mnogim društvima u svijetu, što ugrožava mirnu koegzistenciju naroda", navodi u svom objašnjenju Harald Kruger, član menadžmenta BMW AG-a. Moramo dakle početi bolje razumijevati svijet, djelujući preventivno, inzistira Jean-Christophe Bas, ako ne želimo ostati u spirali sukoba i u strašnu neznanju jednih o drugima. Takav je prilaz spreman podržati glavni tajnik Ban Ki-moon, očekujući, kako to kažu u središnjici UN-a, "originalne akcije" iz diplomatskog i korporativnog okruženja. I Hrvatska je među zemljama od kojih se to očekuje.