Tko će zamijeniti Petera Chmurčiaka, Ininog izvršnog direktora za rafinerije i marketing na odlasku? Odgovor na to pitanje izvor je novog sukoba Hrvatske vlade i MOL-a. Prema Nacionalovim informacijama, mađarski članovi Uprave usprotivili su se prijedlogu hrvatske strane da se na poziciju Chmurčiaka imenuje hrvatski inženjer i naftni konzultant Miroslav Krnić. Radi se o jednom od bivših iznimno kvalitetntih Ininih menadžera, s 25-godišnjim iskustvom rada u kompaniji tijekom kojeg je obnašao niz važnih funkcija, među kojima i onu zamjenika izvršnog direktora za rafinerije i marketing.

Krnić je Inu napustio 2005. godine i pokrenuo privatni biznis, a hrvatska strana nominirala ga je upravo računajući kako zbog svoga iskustva može kvalitetno odgovoriti na dva ključna kompanijina problema, a to je modernizacija rafinerija i gubitak tržišnog udjela naročito u veleprodaji. Te probleme MOL-ovi direktori u proteklih godinu i pol dana, nisu uspjeli riješiti, pa je hrvatska strana predožila da se odgovornost ovoga puta prepusti domaćem kadru koji ima iskustva i poznaje tržište, naročito s obzirom da MOL trenutno nema kandidata sa usporedivim stručnim referencama.

Ipak, čini se kako su se u MOL-u oštro usprotivili takvoj mogućnosti, te nominirali svog menadžera Artura Ternesza. Iako se radi o čovjeku s višegodišnjim iskustvom u naftnoj industriji, hrvatska strana smatra spornom činjenicu da nema nikavog iskustva u vođenju rafinerijskih procesa, niti u veleprodaji na tržištim gdje radi Ina. Dodatni minus za Ternesza je činjenica da je nadgledao proces modernizacije Rafinerije Rijeka koja je, danas se pokazuje, izvedena pogrešno i koja će zbog toga ovih dana krenuti u izvanredni jednomjesečni prekid rada radi remonta.

Za to vrijeme, radi opskrbe tržišta, planira se uvesti 60 tisuća tona eurodizela na čemu bi kompanija mogla ostvariti gubitak, a kako MOL kontrolira Ininu nabavu nafte, mnogi u kompaniji sumnjaju kako će mađarska tvrtka na tome ostvariti profit. Neovisno o tim optužbama, ovaj slučaj mogao bi se pokazati kao pravi test iskrenih namjera strateških partner u Ini. I država i MOL u prošlosti su tvrdili kako im je boljitak kompanije prioritet. Inzistiranje na imenovanju vlastitih kadrova i držanju kontrole nad poslovanjem i pod cijenu gubitaka ne vodi k boljitku Ine.