Na susretu skupine gospodarski najjačih zemalja G-20 u Cannesu trebalo bi donijeti odluku o obustavi državnih subvencija za proizvodnju bio-goriva. To je uoči početka summita zahtijevao Olivier de Schutter, posebni UN-ov izvjestitelj za pravo čovjeka na hranu. On u subvencijama proizvodnje bio-goriva vidi glavni uzrok rasta cijena hrane i pojačanu potražnju za obradivim površinama u zemljama u razvoju. Uz SAD, Japan, Njemačku i druge članice EU-a, skupini G-20 pripadaju i Kina, Indija, Brazil i Meksiko. One predstavljaju dvije trećine svjetskoga stanovništva, gotovo devet desetina svjetskoga gospodarstva i četiri petine svjetske trgovine. Već u lipnju ove godine ministri poljoprivrede skupine G-20 dogovorili su, u sklopu borbe protiv gladi, akcijski plan za opskrbu hranom. "To je važan korak, ali on je preslab", kritizira UN-ov stručnjak de Schutter.

"Svakome od milijardu gladnih uskraćuje se jedno osnovno ljudsko pravo", upozorava UN-ov posebni izvjestitelj u apelu upućenom sudionicima summita G-20. Porast gladi na Rogu Afrike, slaba žetva u zapadnoj Africi, propast žetve u jugoistočnoj Aziji uslijed poplava zahtijevaju snažno djelovanje protiv gladi i sprječavanje špekulacija s hranom. Pritom nije dovoljno samo prestati subvencionirati proizvodnju bio-goriva nego bi šefovi vlada morali "ljudsko pravo na hranu staviti ispred interesa industrije u svojim zemljama", kaže de Schutter.

Povećanje zarade na račun gladnih

Najveći europski proizvođač šećera, njemački Südzucker, povećao je primjerice u prvom tromjesečju 2011. svoj prihod za 23 posto - među ostalim i zahvaljujući bio-gorivu. Südzuckerova tvrtka-kćer Crop Energies, koja se orijentira na bio-gorivo, bila je još uspješnija: zahvaljujući višim cijenama ljudske i stočne hrane, te porastu prodaje bio-etanola prihod Crop Energiesa je porastao za čak 67 posto.

Rast cijena hrane potakao je kinesku vladu, ali i brojne koncerne, da kupuju obradive površine u zemljama u razvoju. U međuvremenu i financijski investitori pokazuju sve više zanimanja za obradivu zemlju. Prema navodima organizacija za ljudska prava i humanitarnih organizacija, kupoprodajni ugovori često idu na štetu lokalnog stanovništva, a krše i ljudska prava. Unutar UN-ovog odbora za sigurnost hrane (CFS) od 2008. se zato radi na međunarodnim smjernicama protiv otimanja zemlje (tzv. land grabbing). Posljednji krug pregovora u listopadu 2011. završio je bez rezultata. Sporna su prije svega pravila za velike investicije u poljoprivredno zemljište. Ti pregovori bi trebali biti nastavljeni iduće godine.

Autor: Ulrike Mast-Kirschning / Anto Janković