Objavljeno u Nacionalu br. 834, 2011-11-08

Autor: Nina Ožegović

Od kiča do meditacije

Ambijentalni kabinet čuda

Umjetnik Ante Rašić predstavlja u zagrebačkom Umjetničkom paviljonu pet divovskih radova među kojima se ističe 9-metarski Hrvatski Apoksiomen

Rašićev Hrvatski Apoksiomen napravljen je od stiroporaRašićev Hrvatski Apoksiomen napravljen je od stiroporaImpresivnom izložbom “Umjetnost je lijepa - Od kiča do meditacije” Ante Rašića, jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, nastavlja se ciklus sitespecific instalacija, kojim Umjetnički paviljon na inovativan način predstavlja rad hrvatskih umjetnika. Izložba se otvara u četvrtak 10. studenoga i za nju u zagrebačkim likovnim krugovima vlada veliko zanimanje. Pročulo se da Rašić, poznat po stvaranju nove vizualne estetike, koja je omeđena, kako tvrdi kustos Željko Marciuš iz Moderne galerije, postmodernom i postindustrijskim trenutkom globalne civilizacije, te poslijeratnom situacijom, priprema jedan odnajzahtjevnijih sitespecific projekata ikad održanih u Umjetničkom paviljonu.

Riječ je o izložbi ambijentalnog karaktera u kojem Rašić, kako je rekao, koristi specifičnosti historicističkog prostora paviljona te "na atraktivan način sublimira iskustva suvremene umjetnosti i probleme suvremenog čovjeka". Projekt se sastoji od pet gigantskih radova – Historicističkog kabineta čuda, Ovalne skulpture, Umjetnost je lijepa, Ja-ja i Na rubu, koji su realizirani u različitim formama, od instalacija i slikarskih intervencija in situ do performansa u urbanom prostoru. Među njima možda najveću pozornost plijeni devet metara visok Hrvatski Apoksiomen od stiropora, obložen s 300 zrcala iz Ikee, koji će "pozdravljati" posjetitelje već u prvoj dvorani. No iznenađenje će izazvati i goleme limene bačve što će biti posložene na tratini ispred Umjetničkog paviljona na kojima će biti ispisan, na svakoj bačvi po jedno slovo, natpis izložbe – "Umjetnost je lijepa".


"PRVI RAD, 'Historicistički kabinet čuda', sastoji se od dva dijela - skulpture Apoksiomena, jednog od najznačajnijih i najljepših djela antičke baštine pronađenih u Hrvatskoj, i podnog crteža", objasnio je Rašić i dodao da je to nastavak serije radova koje je realizirao u različitim vanjskim prostorima, u ruševinama dvorca Eltz u Vukovaru i na Triennalu kiparstva u Gliptoteci u Zagrebu. "Ideja je bila da iskoristim postojeće likovne elemente i zatim ih stavim u novi kontekst. To znači da sam htio blještavilu i raskošnom dekoru Umjetničkog paviljona suprotstaviti formu antičkog Apoksiomena, a s druge strane apliciranim ogledalima još više naglasiti to blještavilo. Na ogledalima će se u interakciji s publikom pojaviti mnoštvo refleksija i slika ne samo gledatelja, nego i ukrasa na zidovima te samog Apoksiomena, pa će se tako stvoriti spektakularan 'kabinet čuda'."

KAD SMO ANTU RAŠIĆA, profesora na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu i kreativnog direktora čuvenog Studija Rašić, dobitnika brojnih nagrada za svoje slikarske, kiparske, dizajnerske i multimedijalne projekte, među ostalim i nagrade Međunarodne organizacije za prostorno-grafički dizajn za dionicu na Bijeloj cesti u Istri, posjetili u Umjetničkom paviljonu, taj velebni historicistički prostor nalikovao je na pravo gradilište. "Svi radovi vrlo su kompleksni i zahtijevali su uključivanje vrhunskih majstora, od stolara, bravara i statičara do kipara", objašnjava Ante Rašić, dok nam pokazuje gomilu raznovrsnog "građevnog" materijala na podu Umjetničkog paviljona, od 37 tisuća bijelih plastičnih jaja za instalaciju 'Ja-ja', preko golemih limene bačvi s tisuću litara boje, do željeznih šipki i bijelih ploča od iverice, kojima je kompletno prekriven pod galerije." Izložbu je pripremao dvije godine, a radovi se referiraju, kako je rekao, na prostor Umjetničkog paviljona uvažavajući njegove spcifičnosti. Koncept takvih site-specific izložbi sa skupim i zahtjevnim radovima inaugurirao je ravnatelj paviljona Radovan Vuković prije nekoliko godina i kroz njega su prošli, priča Rašić, mnogi umjetnici srednje i mlađe generacije, od Šuteja i Barišića do Tomislava Buntaka, Ivane Franke i Kristine Leko, stvorivši različite kategorija site-specific projekata.

ZAHTJEVNOST PROJEKTA Rašić je argumentirao realiziranjem instalacije “Ovalna skulptura”, koja će se nalaziti u desnoj prostoriji. Naime, kako je riječ o glomaznoj skulpturi sastavljenoj od 50 metalnih šipki, dugačkih sedam i pol metara, te zabodenih pod različitim kutevima u “zid”, otkrio nam je da je najprije morao napraviti čvrstu metalnu podkonstrukciju, koja će držati šipke, a zatim ju prekriti knaufom. "Sada su šipke toliko čvrste da bi ih mogli koristiti i alpinisti!", kaže Rašić dodajući da te šipke izlaze duboko u prostor, razbijaju ga i stvaraju sasvim novu skulpturu prateći zamišljeni ovalni oblik. "Jedna šipka, otprilike u sredini skulpture, bit će mobilna i svakih pet minuta padat će na pod, proizvodeći metalni zvuk, koji će kod posjetitelja izazivati iznenađenje, nemir i strah, a ja time aludiram na neizvjesnost. Šipka će se zatim lagano, pomoću sajle, podizati na svoje mjesto." U desnoj dvorani realizirana je instalacija "Umjetnost je lijepa", koju je Rašić napravio za vrijeme performansa uoči otvaranja izložbe. Slika uobičajeno nastaje nanošenjem boje potezima kista na platno, no u ovom slučaju sedam limenih bačvi s oko 1200 litara crvene, plave, žute, crne, bijele, zelene i ljubičaste boje zamjenjuje kist, a pod platno. Boja se ne nanosi kistom nego nasumičnim razlijevanjem iz bačvi, te tako nastaju raznovrsni oblici u kojima se zrcali slika prostora. Rezultat je ekspresivna podna 'oprostorena slika', s bačvama kao sastavnim dijelom slike.

U NAJMANJEM JUŽNOM prostoru paviljona bit će postavljena instalacija "Ja-ja", sastavljena od Skulptura Apoksiomena
visoka je devet metaraSkulptura Apoksiomena visoka je devet metara37 tisuća plastičnih bijelih jaja, koja ima dvostruko značenje i podrazumijeva različito tumačenje zbog igre riječi. "Ravnomjerno ispunjen bijelim jajima, pod postaje fascinantna meditativno bijela površina ispred koje posjetitelj instinktivno zastaje, osupnut bjelinom, ali i klasičnom predodžbom o jajetu kao nečem osjetljivom i krhkom, a u ovom slučaju postavljenom na pod po kojem se hoda", kaže Rašić objašnjavajući da će se kod posjetitelja javljati razne asocijacije poput postanka života i slično. Taj dojam pojačat će isvjetlo, nastavlja, koje će biti raspoređeno na 50-ak različitih mjesta. Nekajaja povremeno će se zažariti, a kad svijetlo dostigne najjaču razinu, zabljesnut će i zatim se ugasiti. I tako ponovno. "Ta instalacija vjerojatno će izazvati zaključke kako smo svi poput bljeska, no svaki posjetitelj može imati i neki drugi doživljaj i zaključak", kaže.

I RAŠIĆEV PETI RAD, kiparska intervencija "Na rubu", koji će bitipostavljen negdje u urbanom prostoru, možda čak u Ilici, kako biskrenuo pozornost na čovjeka, tehnički je iznimno zahtjevan i zbog toga još traži najadekvatniju lokaciju. "Rad se sastoji od drvene ljudske figure u naravnoj veličini, visoke 180 cm i teške 80 kilograma, koja će stajati na samom kraju tanke, 15 metara dugačke nehrđajuće šipke," kaže Rašić. "Šipka će biti pričvršćena za neki urbani objekt, a zbog težine drvene lutke bit će napeta i ostavljat će dojam kao da bi mogla puknuti, a lutka pasti. U prvi mah izaziva zaprepaštenje kad prolaznik visoko iznad ulice ugleda čovjeka na samom rubu tanke linije, a zatim olakšanje kad shvati da se radi o lutki, ali ostaju pitanja: Što on tamo radi? Hoće li skočiti? Pasti?"

PO RAŠIĆEVU MIŠLJENJU, ta intervencija, kao i ostale, otvara brojna pitanja o položaju čovjeka u današnjem društvu, ali pruža ijedinstven emcionalni doživljaj. Ili, kako je zapisao Radovan Vuković, ravnatelj Umjetničkog paviljona, Rašić ovom izložbom "propituje tradiciju i suvremenost, odnose prema eklekticizmu i kič-estetici, ali i značenje ega i krhkost čovjeka 'na rubu'upozoravajući na faktor neizvjesnosti u svakodnevnom životu". Po njegovu mišljenju, ovaj najnoviji Rašićev projekt "ne samo da s kritičkim odmakom parafrazira iskustvo i opću sliku suvremene umjetnosti, nego ga promovira u jednog od najizražajnijih umjetnika postmoderne prakse".

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika