Objavljeno u Nacionalu br. 385, 2003-04-02

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Izborni zakon s pragom većim od 5 posto izazvat će potrese na hrvatskoj političkoj sceni

Hrvatskoj prijeti ustavna kriza zbog neodlučnosti i neodgovornosti Vlade i vladajuće koalicije koja nije smogla snage da dosad riješi problem novog izbornog zakona, nego ga je odgađala do zadnjeg dana ustavnog roka

Na dan izlaženja ovoga broja, 1. travnja 2003., Sabor će raspravljati o novom izbornom zakonu, dan prije od zadnjeg ustavnog roka (2. travnja 2003.). To je sramotno i neodgovorno od Vlade i vladajuće koalicije. Hrvatskoj prijeti ustavna kriza zbog neodlučnosti i neodgovornosti Vlade i vladajuće koalicije koja nije smogla snage da riješi taj problem, nego ga je odgađala do zadnjeg dana ustavnog roka.

U ta dva dana (utorak i srijeda) moguće su razne principijelne, manje principijelne i neprincipijelne taktičke koalicije o novom izbornom zakonu koje mogu odlučiti budućnost političke scene u Hrvatskoj i budućnost mnogih političkih stranaka. Nije svejedno hoće li izborni prag biti 5 ili 8,5 posto, hoće li biti poluotvorene liste ili neće (one gotovo onemogućavaju prijeizborne koalicije).

Saborski kuloari otvoreno govore o mogućnosti nagodbe dviju najvećih političkih stranaka, HDZ-a i SDP-a, na račun manjih, što bi vodilo bipolarizaciji političke scene u Hrvatskoj. Svaki model izbornog zakona s izbornim pragom većim od 5 posto, a to nema ni jedna država u Europi, izazvao bi potrese na političkoj sceni Hrvatske, ali i žestoke reakcije većine parlamentarnih političkih stranaka. Jesu li te saborske spekulacije neosnovane, vrlo ćemo brzo vidjeti. Potreba za jačanjem centrizma (narodnjačkog i liberalnog) kao alternative lijevom i desnom populizmu raste iz dana u dan. Ako vodeći političari stranaka centra i udruga s političkim ambicijama (npr. Foruma hrvatske sloge) uspješno suspregnu vlastitu taštinu, politička scena Hrvatske uskoro bi mogla biti zanimljiva.

IRI-jevo izvješće

Objavljeno je izvješće IRI-ja u suradnji s agencijom Puls. Ono je za Hrvatsku gotovo kultno jer je 1999. bilo prvo izvješće koje je jasno i nedvojbeno predvidjelo političke promjene. To zanimljivo izvješće dobili su samo neki mediji. Plasiranje tog izvješća dosad je bilo uglavnom vrlo selektivno i politički obojeno. Dobila ga je i hrvatska Vlada, ali ne i političke stranke. Još nitko nije objavio cjelovito izvješće. To nije dobro ni za ugled i kredibilitet IRI-ja ni za medije, a pogotovo ne za razvoj demokracije i stabilnosti političke scene u Hrvatskoj. IRI-jevo cjelovito izvješće trebale su istodobno dobiti sve političke stranke, Vlada i mediji. Nakon toga i mediji i političari mogli bi ga komentirati kako najbolje umiju. Medijske manipulacije nisu dobre za razvoj demokracije, a razvoj demokracije jedan je od glavnih ciljeva IRI-ja.

Ipak ću se kratko osvrnuti na rezultate dosad selektivno objavljenog izvještaja, analizirajući pisanje nekoliko medija. HDZ je izrazito najjača stranka (22 posto), ali 29 posto neodlučnih ne jamči rezultat veći od 30 posto na parlamentarnim izborima, što su očekivanja vodstva HDZ-a. SDP je u dramatičnom padu (13 posto). HSS je standardno jak (10 posto), a HNS (9 posto) je stranka u usponu na lijevoj političkoj sceni. HSLS (4 posto), DC i LS (po 3 posto) uz neodlučnih 29 posto sasvim sigurno prelaze izborni prag od 5 posto, kao i IDS (2 posto), ako ostane model od deset izbornih jedinica. To posebno vrijedi za DC čiji je predsjednik treći najpopularniji političar prema istom istraživanju (nakon Stipe Mesića i Zlatka Tomčića), najpopularniji oporbeni političar i najpoželjniji hrvatski političar za novog hrvatskog premijera. Zanimljivo je da te zadnje dvije tablice istraživanja nitko dosad nije objavio, a samo je Vjesnikova Panorama donijela ovu zadnju informaciju kao da objavljivanje tih informacija nekome smeta.

Zanimljivi su i rezultati istraživanja hrvatske Vlade. Ukupna ocjena Vlade od 2,2 više je nego tragična za Vladu, a slične su loše ocjene i za većinu ministara. Nadamo se da će IRI-jevo izvješće biti cjelovito predstavljeno i komentirano u svim hrvatskim medijima, jer ono upozorava da su rezultati parlamentarnih izbora još uvijek neizvjesni. Ipak, nakon donošenja novog izbornog zakona i određivanja datuma izbora događaji na političkoj sceni Hrvatske dramatično će se ubrzavati. Tek tada će se moći ozbiljno razgovarati o suradnji političkih stranaka i mogućim koalicijama, a posebno o poslijeizbornim koalicijama.

Drugo izvješće Europske komisije

Drugo godišnje izvješće Europske komisije o stabilizaciji i pridruživanju formalno je usvojila Europska komisija 26. ožujka 2003. a u Hrvatskoj je promovirano na sastanku Odbora za europske integracije 27. ožujka 2003. Izvješće je prošlo gotovo nezapaženo u hrvatskim medijima, a posebno na HRT-u, iako je to dosad najznačajnije izvješće Europske komisije za Hrvatsku koje gotovo otvara vrata Hrvatskoj da na zasjedanju u travnju ili svibnju Vijeće ministara da nalog Europskoj komisiji da za Hrvatsku izradi mišljenje je li zrela da postane kandidat za EU.

Izvješće analizira političku i gospodarsku situaciju u Hrvatskoj, provedbu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, uključujući i Privremeni sporazum, provedbu financijsko-tehničke pomoći EU, te percepciju EU u Hrvatskoj. Ocjena je Europske komisije da je Hrvatska posljednjih godinu dana zadržala političku stabilnost, napredovala u konsolidaciji demokracije i pravne države, jačanju regionalne suradnje, zaštiti ljudskih i manjinskih prava (posebno je pozitivno ocijenjeno donošenje Ustavnog zakona o zaštiti manjina), povratku izbjeglica te poboljšanju opće gospodarske situacije. Europska komisija zabrinuto gleda na povećanje vanjskoga duga, probleme u suradnji s ICTY-jem i povratkom izbjeglica i još uvijek nedovoljno značajne rezultate u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Očito izvješće Europske komisije pomno bilježi napredak Hrvatske na mnogim područjima, uzimajući u obzir i preporuke iz lanjskog izvješća, ali i jasno komentira uočene nedostatke koje Hrvatska treba ukloniti. Budući da je za izradu “avisa”, tj. mišljenja o zrelosti Hrvatske da postane punopravni kandidat za EU, Europskoj komisiji potrebno oko godinu dana, zaista bi bilo optimalno za hrvatske interese da se parlamentarni izbori održe na jesen (u listopadu ili početkom studenoga), kako bi nova vlada imala dovoljno vremena da donese državni proračun i pokaže jasnu proeuropsku orijentaciju, zreli gospodarski razvojno-izvozno orijentirani program te odlučnost u provedbi aktivne regionalne politike. U tom slučaju, čvrsto vjerujem, mišljenje Europske komisije o kandidaturi Hrvatske bilo bi pozitivno.

Vezane vijesti

3. maj preuzimaju Fondovi, Uljanik i Tankerska plovidba

3. maj preuzimaju Fondovi, Uljanik i Tankerska plovidba

Vlada se za nastavak privatizacije riječkog brodogradilišta 3. maj odlučila osloniti na Fondove gospodarske suradnje i domaće brodare, Uljanik i… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika