Objavljeno u Nacionalu br. 835, 2011-11-15

Autor: Robert Bajruši

Radimir Čačić

Obećavam znoj, a nitko nema pravo na nerad

Ako Kukuriku koalicija osvoji vlast, on će biti glavni operativac: kaže da očekuje od birača da više ne vjeruju demagogiji HDZ-a, kao što su povjerovali 2007. i izabrali nesposobne

"Kome je bolno raditi, taj neka u nadolazećim vremenima računa na tu bol", dva ili tri puta ponovio je Radimir Čačić dok smo prošlog tjedna razgovarali u sjedištu Hrvatske narodne stranke. Kao budući potpredsjednik vlade, ali i njen glavni operativac, Čačić je u intervjuu za Nacional ispričao koji su planovi Kukuriku koalicije za izvođenje Hrvatske iz recesije. Budući da je o tome razmjerno često javno govorio, više vremena posvetili smo njegovim pogledima na krizu svjetske ekonomije, što misli o napadima na banke, kao i o vlastitoj političkoj budućnosti.


Ljubo Jurčić još je prije četiri godine zagovarao reindustrijalizaciju, ali tada ga nitko nije slušao. Što se u međuvremenu promijenilo da sada i vi predlažete isto?
- Ljubo Jurčić godinu je dana bio ministar gospodarstva i imao je priliku realizirati to o čemu je govorio. Što se mene tiče, u svojoj knjizi iz 2007. pisao sam o tome da je Hrvatskoj potrebna reindustrijalizacija. Jasno sam detektirao područja na kojima Hrvatska može temeljiti rast, a to su obrazovanje, promet, energetika, građevinarstvo, poljoprivreda i turizam. Definirao sam i razvojne poluge u situaciji kad nam je gospodarstvo na koljenima, a hrvatski građani ne zarađuju ni za preživljavanje. Ono što trenutačno može unijeti kisik i pokrenuti naše gospodarstvo jesu područja koja su atraktivna za ulagače. To je ta bitna razlika između političkih elita u zemljama razvijenih demokracija i država u razvoju kao što je Hrvatska. Kad imate visokorazvijenu zemlju koja gotovo optimalno iskorištava svoje potencijale, posao političke elite je da radi pomake koji su mogući, odnosno podiže bruto domaći proizvod za 0,5 ili 1-1,5 posto. Kad u takvim zemljama BDP raste za tri posto, to znači da ih vodi fenomenalna vlada. U srednje razvijenim zemljama puno je veći prostor za razvoj i sve ovisi o tome je li vlada kompetentna, ima li viziju i je li sposobna iskoristiti sav taj prostor. A ako je vlada nesposobna i korumprana kao što je HDZ-ova, zemlja će stagnirati. To je lako provjeriti. Od 1990. do danas HDZ-ove vlade su 17 godina vodile Hrvatsku, a četiri godine na vlasti je bila vlada Ivice Račana, u kojoj su sudjelovali SDP i HNS. Svih 17 HDZ-ovih godina Hrvatska je po rastu BDP-a redovito bila među tri najlošije tranzicijske države, a sve četiri godine u vrijeme Račanove vlade bili smo među tri države s najvećim rastom. To su činjenice. Hrvatska je napredovala pod vodstvom kompetentne i nekorumpirane vlade, a punih 17 godina nazadovala dok su ju vodile HDZ-ove vlade. Najgore od svega, ljudi su na izborima 2003. povjerovali u demagoške floskule HDZ-a, povjerovali da oni mogu još bolje voditi Hrvatsku nego mi od 2000. do 2003. Očekujem da je u međuvremenu hrvatsko društvo postalo zrelije, ali i da će naša vlada ovaj put biti uspješnija u prezentaciji vlastitih uspjeha.
Koje su to poluge o kojima govorite?
- Obrazovanje je naša najveća neiskorištena šansa, ali to je dugoročan proces. U kratkoročnom pogledu, moramo pokrenuti gospodarstvo. To su poznate četiri poluge, od kojih je na prvom mjestu energetika, jer smo sami sebi tržište, a imamo i do pedeset posto neiskorištenog hidropotencijala i geostrateški položaj. Sve europske zemlje su do zadnje kapi svojih rijeka iskoristile potencijale koje imaju na raspolaganju, dok je, unatoč našim potencijalima, Hrvatska per capita drugi najveći uvoznik električne energije u Europi. Drugi je turistički kompleks, gdje su manja ulaganja, a veći efekti u zapošljavanju. Treća je infrastruktura poput Luke Rijeka i željeznica, a na četvrtom mjestu nalazi se prehrambeno-ekološki kompleks.
Razmišljate li o tome koliko će ljudi biti zadovoljni otvaranjem radnih mjesta u prometu, turizmu i graditeljstvu? Hrvati vole visok standard, a ovo što nudite uglavnom znači relativno male plaće od tri ili četiri tisuće kuna?
- Naravno da ljudi žele više, to je prirodno i tako treba biti. Ali trenutačno je najveći problem u Hrvatskoj to što radi tek 40 posto radno sposobnog stanovništva i po tome smo najgori u Europi. Država tako ne može funkcionirati i naš zadatak mora biti podizanje zaposlenosti na 70 posto, kako bismo se približili Europskoj uniji gdje je zaposlenost na 75 posto. Što se tiče plaća, one će biti onolike koliko to dopušta situacija na tržištu, ali mislim da je situacija takva da većina shvaća da je trenutačno najvažnije dobiti posao. Ovih dana za jedno radno mjesto u turizmu prosječno dolazi 30 molbi, što je samo jedan primjer koliki žele raditi.
Zbog čega onda u kampanji izbjegavate obećati krv, znoj i suze, iako ste svjesni da građani znaju kako je završilo razdoblje relativno lagodnog života? U redu, možda vaša obećanja mogu bez spominjanja krvi.
- I bez suza. Ono što obećavamo jest znoj, jer naša poruka glasi da svatko u Hrvatskoj ima pravo na rad, ali nitko nema pravo na nerad. Kome je bolno raditi, taj neka u nadolazećim vremenima računa na tu bol. Međutim, mi nećemo smanjivati mirovine ni plaće u javnom sektoru i upravi, ali ćemo ih racionalizirati. Baš naprotiv, rast će u skladu s rastom gospodarstva, nakon što taj rast pokrije sadašnja prihodima nepokrivena prava.
Što jamči da na vodeće položaje nećete zapošljavati prvenstveno po političkoj podobnosti?
- Naša garancija je naš zadatak, a to je pokretanje razvoja. Ako se oslanjate na političke kriterije, to ne može jamčiti razvoj. Naravno da vlast mora funkcionirati kroz ljude koji dijele iste ideje, ali prvi kriterij mora biti sposobnost.
U HDZ-u će vam odgovoriti da ste nedosljednost pokazali na primjeru Zagrebačkog holdinga, gdje ste vodeća mjesta popunili odanim kadrovima, a posljedica je katastrofalna situacija u toj tvrtki.
- Holding je zatečen u takvom stanju, a ljudi koje je HNS uputio neupitno su stručno najkompetentniji. Nadam se da ne predlažete izbor nekompetentnih ljudi samo zato što nemaju iskaznicu HNS-a. Stanje u Holdingu koje traži restrukturiranje posljedica je svega onoga što se zbivalo u državi i Zagrebu, pa ako hoćete, i jedan od razloga zašto Milan Bandić više nije član SDP-a. Mislim da sadašnje vodstvo Holdinga povlači dobre poteze, ali kako bi mogli poduzeti sve što je potrebno, neophodno je da se na državnoj razini formira nova izvršna vlast, a najkasnije 2013. i u Zagrebu.
Kako kanite ispuniti obećanja kad analitičari u 2012. predviđaju rast BDP-a nešto malo iznad jedan posto?
- I mi imamo prognoze, i to vrlo konzervativne. Sadašnja situacija je takva da imamo neuspješnu i u velikoj mjeri korumpiranu vlast, dok je na drugoj strani koalicija koja je, kao i neki njeni članovi, već bila vlast, i to vrlo uspješna. Građani su, ipak, i 2007. ponovno izabrali nesposobne i sada imamo to što imamo. U svakom slučaju, naša vlada do kraja mandata rast BDP-a mora podići na pet posto. U 2012. rast će iznositi dva posto, a u svakoj idućoj godini će se povećati za još jedan posto. Pritom ćemo redovito plaćati sve obaveze i, kao što sam već rekao, nećemo dijeliti otkaze u javnoj upravi.
Postoji li opasnost da se zbog tolikog deficita iduće godine smanji kredtni rejting?
- Apsolutno. Upravo zato moramo dati potpuno jasan set mjera koje jamče kvalitetno upravljanje proračunom, a, s druge strane, pokazati kako ćemo do 2015. prepoloviti sadašnji deficit. Nužno je našim vjerovnicima pokazati da se krećemo u pravom smjeru i da smo sposobni izići iz sadašnje pat-pozicije. Zapravo ova zemlja i dalje pada, a postojeći rast BDP-a od pola posto posljedica je većeg smanjenja uvoza od nešto manjeg smanjenja izvoza.
Da niste političar, bili biste pripadnik poslovne zajednice. Kako iz tog rakursa doživljavate kritike protiv banaka i financijskih krugova, koje optužuju da su izazvali ekonomsku krizu?
- Stvari se ne mogu gledati na takav način. U odnosu na europske standarde, kod nas banke nemaju natprosječnu dobit, ali ipak imaju preveliku dobit u odnosu na rezultate hrvatskog gospodarstva. U tom smislu banke nisu u funkciji izlaska iz krize, ali to je nešto za što najmanje njih treba kriviti. Banke nije moguće gledati izolirano i guverner Željko Rohatinski je rekao veliku istinu kad je predložio da Vlada, banke, poslodavci i HNB sjednu za stol i dogovore se o zajedničkom nastupu. Potpuno je pogrešno tražiti krivca isključivo u bankarstvu.
Ali i u SAD-u i Europskoj uniji velik dio javnosti smatra da uzrok njihovih nedaća treba tražiti u pohlepi bankara i financijskih krugova?
- Svijet nije crno-bijel. Banke imaju svoj dio odgovornosti za krizu, ali u biti kriva je politika. U Grčkoj je vlada godinama skrivala podatke o financijskoj situaciji, a ne banke.
Treba li ovdašnjim bankama zakonom odrediti da stečenu dobit moraju reinvestirati u Hrvatskoj?
- Takva se pitanja ne rješavaju batinom, odnosno naredbama. Rješenje je u tome da se ukupno gospodarstvo, a to znači i bankarstvo, potakne na reinvestiranje dobiti, a da se usporedo destimulira izvlačenje novca iz države. Ako reinvestiranu dobit oslobodimo poreza od 20 posto, a isplaćenu dividendu opteretimo takvim porezom, svi, pa i bankari, imat će snažan poticaj za investiranje i zadržavanje dobiti u Hrvatskoj. Samo je pitanje da li onda kao država postavljamo stotinu prepreka da se investicije realiziraju, a to je kompleksna problematika koju HDZ-ova vlada nije uspjela riješiti. Našli su sto razloga kako ne napraviti, a ni jedan kako napraviti.
Imate li kontakte s investitorima koji žele ulagati u Hrvatskoj?
- Naravno, evo, da ste jučer bili ovdje, naišli biste na predstavnika jedne velike međunarodne korporacije. Poslovna zajednica zna da će doći do promjene vlasti i logično je da su s nama počeli kontaktirati svi koji razmišljaju dugoročno.
S kim ste razgovarali?
- To vam ne mogu reći. Kod nas je običaj da se strateški projekti najprije najavljuju na televiziji, a moj je princip da se dogovori vode bez javnosti. Sastao sam se sa stranim investitorima koje zanimaju energetika i turizam, a postoji i interes za ekologiju, ali s tim ljudima se tek trebam susresti.
Otkako je Milanović preuzeo SDP, vas ste dvojica u međusobnim odnosima prošli kroz nekoliko faza. Koje je vaše mišljenje o njegovim liderskim sposobnostima?
- Nas dvojica smo uvijek imali dobar odnos.
Ne bih rekao. U SDP-u su vam izričito zamjerili jer ste na prošlim parlamentarnim izborima istaknuli premijersku kandidaturu.
- Onda nije bilo Milanovića. Kad je HNS istaknuo moju kandidaturu, SDP je još uvijek vodio Ivica Račan. Na žalost, on se ubrzo razbolio i umro. HNS je u ljeto 2007. izišao s prijedlogom zajedničkog nastupa na izborima, ali tada su u SDP-u drukčije procjenjivali.Kad pogledamo izborne rezultate, vidimo da bismo i u slučaju zajedničkog nastupa osvojili približno koliko je osvojio HDZ, ali je tih nekoliko madata moglo presuditi u našu korist.
Koje je, dakle, vaše mišljenje o Milanoviću kao budućem predsjedniku Vlade?
- Milanović je za naše uvjete primjer mladog i obrazovanog čovjeka koji politiku osjeća kao poziv, a ne samo kao posao. Profesionalno i politički je brzo rastao, ali pritom je prolazio koz sve faze i potvrdio se kao politički lider SDP-a, koji je podržao i ujedinjenje opozicije. Dosad je opravdao nade koje građani polažu u njega.
Znate li da u SDP-u nisu sretni zbog vaše želje da budete glavna osoba u Vladi, ako ne računamo Milanovića?
- To nije pitanje mojih želja ili nečijeg osjećaja sreće, nego objektivne pozicije strateškog partnera. Iskreno, ozbiljno razmišljam što to meni uopće treba. S druge strane, znam da je to nužno jer imamo svoju odgovornost i svoje glasače.
Jeste li iskreni kad pitate što vam sve ovo treba? Pa jedan ste od najdugovječnijih likova u hrvatskoj politici?
- Ne bavim se politikom kako bih bio moćan, jer da je tako, ovih 17 godina pripadao bih Vladi, a ne oporbi. Ne mislim ništa loše o politici kao profesiji, baš suprotno. Primjerice, Zoran Milanović je u pozitivnom smislu primarno političar, Branko Grčić primarno je profesor, dok sam ja primarno po svojoj strasti poduzetnik, što se reflektira potrebom za mjerljivom politikom i pretvaranjem ideja u realne projekte.

Vezane vijesti

'Nema više naplaćivanja opomena'

'Nema više naplaćivanja opomena'

Vlada je Hrvatskom saboru uputila Prijedlog zakona o javno-privatnom partnerstvu. Prema riječima prvog potpredsjednika i ministra gospodarstva… Više

Komentari

registracija
2/6/11

stereo, 15.11.11. 10:15

Za lovu se nije problem znojti, prema tome samo se Vi pobrinite za lovu a znoj prepustite Nama i još jedno maknite što dalje od nas one koji bi na slamku iscicavali lovu i sve bu OK.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika