Počela je predizborna kampanja: svaka tema u Saboru koristi se za predizborno nadmetanje i za osobnu promidžbu zastupnika. To je legitimno, ali nije korisno za državu. Zato se događa da neki važni zakoni i zakonski prijedlozi prolaze bez velike rasprave te da se saborska govornica koristi za neke teme koje su ili potrošene ili su bile aktualne prije dva, tri mjeseca kao što je to bilo s privatizacijom “Sunčanog Hvara”. Umjesto da su već državna pravosudna tijela dala svoje mišljenje (Državno odvjetništvo, USKOK, Kriminalistička policija) te da je Vlada iz tog slučaja izvukla poučak i već predložila novi zakon o privatizaciji, a posebno o privatizaciji turističkih kompleksa, u Saboru se dva dana mlatila prazna slama.

Istodobno gotovo da nema komentara na Vladin prijedlog zakona o potrošačima koji još uvijek nije usklađen s propisima EU te još uvijek daje velike privilegije državi, njezinim tijelima ili velikim gospodarskim sustavima. Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja nema takav zakon. Na žalost, o tome se ne vode ozbiljne rasprave iako je on nekoliko puta važniji za državu nego mnogi zakoni koje je Hrvatski sabor u posljednje vrijeme donio.

Budući da je Vijeće ministara EU na svom mjesečnom sastanku u Luxembourgu donijelo odluku da zaduži Europsku komisiji za izradu mišljenja o kandidaturi Hrvatske za EU, zakon o potrošačima bit će među najvažnijim zakonima koji će svjedočiti o sposobnosti Hrvatske da se integrira u EU. To bi trebala imati na umu Vlada i sve parlamentarne političke stranke.

Iako je još prošli tjedan bilo gotovo izvjesno da će se parlamentarni izbori održati u listopadu ove godine (od zadnjeg tjedna rujna do početka studenoga), izjava predsjednika Republike Stipe Mesića da su izbori mogući i u ožujku 2004. (zadnji ustavni rok) govori o tome da u vladajućoj koaliciji još nema konsenzusa o datumu izbora. To je neodgovorno, neozbiljno i stranački vrlo usko. Vladajuća koalicija će snositi odgovornost ako produžena predizborna kampanja bude imala negativan utjecaj na kandidaturu Hrvatske za EU, procese privatizacije, rješavanje otvorenih pitanja sa susjednim državama, nacionalnu sigurnost i borbu protiv organiziranog kriminala te za ukupni međunarodni položaj Hrvatske.
Vladajuća koalicija u dogovoru s predsjednikom Republike ima pravo u okviru Ustava i zakona odrediti datum izbora kad to ona smatra optimalnim. To je njeno demokratsko pravo, ali ona to u interesu države mora učiniti čim prije radi političke stabilnosti Hrvatske te zbog međunarodnog kredibiliteta Hrvatske.

Ako se vladajuća koalicija i premijer Ivica Račan nadaju da će Europska komisija kao predizborni dar završiti izradu mišljenja o kandidaturi Hrvatske za EU neposredno prije izbora, to je naivno. Europska komisija, odnosno Vijeće ministara EU, sasvim će sigurno sačekati rezultate parlamentarnih izbora, sastav vladajuće koalicije i nove vlade, program nove vlade i tek će onda izvješće biti gotovo. Zato bi se Vlada trebala prestati baviti bilo kakvim kalkulacijama s datumom izbora i čim prije ga u dogovoru s predsjednikom Republike objaviti.

Najnovija politička događanja u gradu Splitu i Osijeku prouzročena izlaskom HSLS-ovih vijećnika iz Gradske i Županijske skupštine u Osijeku te prelazak jednog vijećnika HSS-a u Osijeku u HDZ vrlo jasno ukazuju da su mogući prijevremeni izbori i u Splitu i u Osječko-baranjskoj županiji. HSLS se profilirao u tvrdu oporbenu stranku, a odnosi HDZ-a i HSS-a se zahlađuju iako predsjednik HSS-a Tomčić u zadnjem intervjuu jednom dnevniku smatra da su sve mogućnosti za HSS nakon izbora otvorene. Bez obzira na sve kuloarske spekulacije i kalkulacije, te realnu činjenicu da oporbena politička scena nije do kraja definirana i konsolidirana, može se nakon najnovijih istraživanja javnog mnijenja zaključiti da je SDP i dalje u padu, a HNS u usponu, ali i da su svjesni da na sljedećim izborima ili nakon njih trebaju biti zajedno integrirajući i neke manje stranke (LS, Libru) te regionalne stranke. Neosporno je da je IDS sklon toj koaliciji, a sigurno prelazi prag u svojoj izbornoj jedinici. Nadalje je jasno da je HSS standardno jak, kao i čelnik stranke Zlatko Tomčić, bez većih oscilacija i uspona i da je zasad postojani član vladajuće koalicije. Neosporno je i da je HDZ prema svim istraživanjima javnog mnijenja najjača politička stranka u Hrvatskoj, ali da zasad ne prelazi 30 posto u prosjeku svih izbornih jedinica. Sigurno je i da od ostalih oporbenih stranaka prelaze izborni prag DC, HSLS i HSP pri čemu su u usponu u posljednje vrijeme jedino HNS i DC. Samo će od sposobnosti političkih lidera i vodstava stranaka ovisiti stvaranje predizbornih, a posebno poslijeizbornih koalicija, dok bi prije izbora najavljene poslijeizborne koalicije mogle imati značajnog utjecaja na javno mnijenje te sinergijski učinak na rezultate izbora.