Objavljeno u Nacionalu br. 389, 2003-04-29

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Hrvatski dug od 18 milijardi USD do kraja godine dosegnut će dug cijele bivše SFRJ

Prijeti li Hrvatskoj argentinski sindrom? Ako Vlada nastavi istu gospodarsku politiku, svakako da. Očita je slabost dosadašnjih stand-by aranžmana uz potpise guvernera HNB-a Rohatinskog, ministra financija Crkvenca i potpredsjednika Vlade Linića

Mate GranićMate GranićDva sastanka oporbenih stranaka (HDZ-a, DC-a, HSLS-a i HSP-a) uozbiljila su političku scenu Hrvatske, ubrzala političko profiliranje stranaka te otvorila pitanje datuma izbora. Taktiziranje s datumom izbora je neozbiljno, neodgovorno i vrlo štetno za državu, posebno za proces europskih integracija Hrvatske, za državne financije i za političku stabilnost. Određivanje datuma izbora prvi je zahtjev udružene oporbe vladajućoj koaliciji. Udružene oporbene stranke započet će i koordinaciju aktivnosti oko zakonskih prijedloga i svih važnih političkih pitanja, a kao prvo nameće se nelegalno organizirana skupština Osječko-baranjske županije gdje je vladajuća koalicija nelegalno na vlasti. Udruživanje oporbe ubrzat će i proces predizbornog konsolidiranja lijevog bloka. Vrlo je važno da građani Hrvatske što prije imaju mogućnost izbora jasne političke opcije. Neosporno je da udružena oporba ne može dobiti izbore samo na kritici nesposobne i vrlo često nekompetentne vladajuće koalicije. Građani traže jasan politički i gospodarski program te ljude koji su sposobni i spremni provesti taj program. To je svakako sljedeća faza dogovora unutar udružene oporbe, kao i dogovor o modelu suradnje unutar vladajuće koalicije. Pozitivno je da sve stranke, a to posebno vrijedi za DC, HSLS i HSP, izražavaju čvrstu vjeru u uspjeh na izborima u slučaju samostalnog izlaska na izbore.

Prošli je tjedan guverner HNB-a Željko Rohatinski opravdano dramatično upozorio Vladu i hrvatsku javnost na problem vanjskog duga Hrvatske. On je potkraj veljače iznosio 16,5 milijardi dolara, uz procjenu da će do kraja ove godine narasti i na 18 milijardi dolara (bez kamata). Toliki je bio ukupan vanjski dug cijele bivše države (SFRJ). Na žalost, situacija s vanjskim dugom države još je gora. HNB ne daje podatke za ožujak, a iz poslovnog sektora stižu zabrinjavajuće informacije da je odluka HNB-a da ograniči plasmane banaka na 16 posto godišnje, tj. 4 posto za prvo tromjesečje, najviše naškodila malom i srednjem poduzetništvu te malim i srednjim bankama u hrvatskom vlasništvu, ali i pridonijela dodatnom zaduživanju hrvatskih banaka u stranom vlasništvu u inozemstvu.

Ta je mjera potaknula hrvatske banke u stranom vlasništvu da se dodatno zaduže kod svojih banaka majki kako bi mogle povećati svoju aktivu te nastaviti uspješno financirati mnoge projekte u tijeku i nove projekte malog i srednjeg poduzetništva, a da bi u konačnici zadovoljili i mjere HNB-a. To, naravno, dovodi do povećanja vanjskog duga države za koji se procjenjuje da premašuje 17,5 milijardi dolara. Ako se podsjetimo da je vanjski dug države početkom 2000. bio 9,8 milijardi dolara, Vlada će do kraja mandata povećati vanjski dug države gotovo dvostruko ili barem 8,5–9 milijardi dolara. Taj golem novac, koji će vraćati naša djeca, na žalost nije išao u razvoj i poticanje poduzetništva, nego u vraćanje starog duga, plaćanje usluga, uključujući i usluge iz inozemstva, te plaćanje troškova države. Zato su obrazloženja Vlade o razlozima povećanja zaduženja države netočna i obmanjivačka. Potpredsjednik Vlade Slavko Linić nikoga nije uspio uvjeriti svojim obrazloženjima o razlozima povećanja vanjskog duga države. Odmah se postavlja i temeljno pitanje prijeti li Hrvatskoj argentinski sindrom. Odgovor je vrlo jasan – danas vjerojatno ne, ali ako Vlada nastavi istu gospodarsku politiku, uz još jedan stand-by aranžman s MMF-om, vjerojatno da. Očita je i sva slabost dosadašnjih stand-by aranžmana uz potpise guvernera HNB-a Rohatinskog, ministra financije Crkvenca i potpredsjednika Vlade Linića. HNB mora biti potpuno nezavisna monetarna vlast koja ima i novu ulogu da brine o stabilnosti cijena. Ona ne smije ovisiti o potezima Vlade, a posebno mora biti potpuno neovisna od poteza koji ozbiljno ugrožavaju financijsku, gospodarsku i socijalnu stabilnost Hrvatske. Zato HNB treba hitno iznijeti točne podatke o vanjskoj zaduženost Hrvatske, uključujući i strukturu duga, a podaci moraju biti svježi, barem oni o zaduženju države potkraj ožujka. HNB treba iznijeti i odlučne preventivne prijedloge mjera za zaustavljanje daljnjeg zaduživanja Hrvatske što, na žalost, dosad nije učinio.

Vezane vijesti

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavili su danas u Banskim Dvorima prijedlog Zakona o financijskom poslovanju… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika