02.12.2011. / 14:42

Autor: Deutsche Welle

O klanju

Koja je pouka ratova u bivšoj Jugoslaviji?

20 godina nakon ratova na prostoru bivše Jugoslavije se u Klagenfurtu održala konferencija o uzrocima - i posljedicama tih sukoba. Jer nacionalističko divljanje je ostavilo dubokog traga koji se vidi i danas.

Srebrenica je ostavila neizbrisiv trag u životima mnogihSrebrenica je ostavila neizbrisiv trag u životima mnogihTrodnevnu konferenciju koju je sazvalo sveučilište Alpe-Adria iz Klagenfurta otvorio je njemački povjesničar Holm Sundhaussen, tvrdnjom kako smo u tim sukobima vidjeli strahovite slučajeve nasilja. Ali i kako se - na žalost - takvo nasilje može desiti svugdje na svijetu, ako se ispune određeni politički, ekonomski i psihološki čimbenici. Time on ističe činjenicu kako se to nasilje sustavno pripremalo u bivšoj zajedničkoj i zato smatra kako je veoma važna kronologija nasilja i zločina koji su se desili.

Nacionalizam nije bio uzrok - nego cilj

"Stvaranje psihološke napetosti kroz, na primjer, kultiviranje riječi genocid i kroz govor mržnje započeli su srbijanski političari i pisci, a tamo su stvorene i paravojne formacije koje su sijale strah i provodile zločine. Zločini i etnička čišćenja koja su se desila nakon toga, desila su se kao odgovor na to nasilje, jer nasilje uopće uzrokuje novo nasilje. Naravno, nasilje se ni u kojem slučaju ne smije relativizirati, ali je važno reći da su zločini počinjeni od strane bošnjačkih formacija imali druge motive od zločina koje su činile srpske formacije", smatra njemački profesor.

Sundhaussen se slaže s tvrdnjom Floriana Biebera, povjesničara sa sveučilišta u Grazu, kako nacionalizam zapravo nije bio uzrok rata u bivšoj Jugoslaviji: nacionalizam i nacionalna histerija je bio cilj onih koji su pripremali sukob, kako bi se, neki od njih sve do danas, održali na vlasti.

Svijet se umorio od Bosne

Na konferenciji u Klagenfurtu je bilo riječi i o današnjem stanju u državama nastalima raspadom Jugoslavije i ocjena je kako je najteže stanje u Bosni i Hercegovini. Politolog Verdan Džihić zastupa mišljenje kako se Europa, opterećena vlastitim problemima, umorila od Bosne i Hercegovine. Samim time je i Visoki predstavnik Valentin Inzko zapravo potpuno napušten od međunarodne zajednice koju načelno zastupa pa je tako i u najtežoj poziciji od svih dosadašnjih Visokih predstavnika.

"Imamo neku vrstu kanibalizma, imamo polumrtvo tijelo jedne države, na kojoj se razni kanibali hrane, otkidaju komadiće i njihovom biračkom tijelu daju pomalo hrane tako da i oni imaju osjećaj da i oni donekle participiraju u toj formi kanibalizma. Ali sad taj kanibalizam uništava srž Bosne i Hercegovine, pretvarajući građane u pasivne promatrače tih kanibala i prodavača etno-nacionalne magle. Rezultat je ova agonija u kojoj se nalazimo. Ali svaka agonija stvara jednu novu energiju koja se protivi toj agoniji.

Politolog, rođen u Prijedoru, a koji trenutno kao predaje na sveučilištu u Beču, smatra kako je narod Bosne i Hercegovine "narod koji nevjerojatno može da trpi i nevjerojatno može da podnese i zadovoljan je malim stvarima, ali mislim da je stanovništvo došlo do jedne razine gdje su ta iscrpljenost i agonija toliko velike da je gotovo nemoguće da će to stanje trajati sljedećih pet, deset, petnaest ili dvadeset godina. Jednostavno mora doći do nekih socijalno-protestnih pokreta", uvjeren je Džihić.

Gdje je civilno društvo - i novac za njega?

Sudionici konferencije poveli su i živu raspravu na pitanju, koliko se danas, dva desetljeća nakon ratnih sukoba, dospjelo u izgradnji civilnih društava u zemljama bivše zajedničke države. Prije svega je prevladao zaključak kako je novac, koji se ulagao u razne nevladine organizacije u zemljama bivše Jugoslavije, nije donio rezultate kakvi su se očekivali. Konstatirano je kako niz organizacija nije niti osnovano iz potrebe da se nešto promijeni i utiče na svijest društva, nego da se dođe do novca međunarodnih organizacija.

Christophe Solioz iz Centra za Europske integracijske strategije (CEIS) iz Ženeve, smatra kako nevladine organizacije moraju biti potpuno nezavisne, pa i od onih koji ih novčano pomažu i da bi trebale neposrednije utjecati na politički život zemalja u kojima postoje i djeluju. "Dobar primjer je Naša stranka u BiH, jer smo u njenim redovima imali i imamo jako puno sudionika civilnog života, što politici u tom slučaju otvara potpuno nove vidike i pristupe."

"Ne mogu zamisliti bol onoga tko je izgubio dijete"

Posebna tema konferencije bio je i proces pomirenja i obrade zbivanja iz nedavne prošlosti. Tu je svoja iskustva iznio Nenad Vukosavljević iz beogradskog Centra za nenasilnu akciju, koji se posebno osvrnuo na pitanje viktimizacije određenih društvenih skupina, osobito u BiH: „Ja ne mogu zamisliti i ne dajem sebi za pravo da mogu zamisliti, kako je to kada se izgubi rođeno dijete. Ne znam kakav je to bol. I ti ljudi zaslužuju istinu i pravdu.

To je nešto za što sam spreman založiti se, bez obzira s koje strane dolazili. Ali ono čemu se moramo suprotstaviti jest govor mržnje, ono što poziva na novo zlo. I to je nešto što jednostavno nikome nije dozvoljeno. Biti žrtva i biti nasilnik, čovjek može biti u isto vrijeme. Neko tko je doživio tragediju, može u sljedećem trenutku počiniti nepravdu i postati ono drugo. To ne može biti identitet. To ne može biti identitet čak ni pojedinca, a pogotovo ne naroda. Ne možemo čitave narode zvati žrtvom ili čitave narode zvati nasilnikom ili agresorom. Time, čini mi se, ugrožavamo i našu budućnost i budućnost naše djece", smatra Vukosavljević.

Potrebno je još mnogo napora

Spisateljica Slavenka Drakulić je sudionike konferencije podsjetila kako se rat na prostoru bivše Jugoslavije nije desio spontano, te da se tako ni mir i pomirenje ne smiju dešavati spontano. To je trenutno tako, smatra Drakulić i ukazuje kako je taj proces u odgovornosti politike koja i sama mora prva prestati govoriti jezikom mržnje, nego je dužna promicati pomirenje, kroz medije, školstvo i kulturu.

Katarina Kruhonja iz Centra za mir, nenasilje i ljudska prva iz Osijeka, posjetioce i sudionike skupa je upoznala sa inicijativom REKOM, koja je, kako je objasnila, jedinstvena prilika da se konačno prekine lanac nasilja. Ono se uvijek iznova pojavljuje, zato jer se krvoprolića iz ranijih oružanih sukoba nisu temeljno obradila i razjasnila na osnovu činjenica.

"Plaši me da će nakon zatvaranja međunarodnog tribunala u Haagu naši političari u našim državama, odlučiti da nastave proces samo kroz suđenja za ratne zločine na nacionalnim sudovima. To je prespor proces koji će trajati još dvadeset godina, a i tada još neće biti završen. Zapravo, tako mnoge žrtve neće dobiti zadovoljštinu. A to je bitno da bi se otpustila prošlost i da bi pokušali prekinuti taj ciklus da se svako malo, zbog neprerađenih stradanja u prethodnom oružanom sukobu, otvaraju novi sukobi."

Inicijativa za REKOM je inicijativa, podsjeća aktivistica iz Osijeka, koja dolazi odozdol, regionalnog je karaktera i traži od vlada da ustanove komisiju regionalnog karaktera i čija će zadaća biti prikupljanje činjenica i onemogućavanje manipulacija, "da to bude barem jedno mjesto gdje će jedna država drugoj priznati njezine žrtve - barem to", objasnila je Katarina Kruhonja.

Autor: Emir Numanović

Deutsche Welle

Vezane vijesti

To su sinovi: jedan u grobu, dva u bolnici

To su sinovi: jedan u grobu, dva u bolnici

Koliko vojna karijera u ratu može dobro poslužiti kao odskočna daska za političku, najuočljivije je na primjeru generala i drugih veterana koji su… Više

Komentari

registracija
30/12/08

csiki, 02.12.11. 15:04

Ovo je istina: Nacoinalizam nije bio uzrok nego cilj ovo i dan danas se nastavlja narocito u predizbornim kampanjama


registracija
24/7/11

mrvek, 02.12.11. 15:31

Pouka je da Srbi ne mogu nikoga pobijediti niti su ikad mogli. Sad će još popušiti i na kosovu.


registracija
28/4/10

Zvonko, 02.12.11. 15:51

Nacionalizam kao pojam je svagdje opće prihvaćen i poželjni društveni čimbenik u svim zemljama svijeta, osim na prostoru Balkana. Ukoliko je on sveden na slovenski, hrvatski, srpski, bošnjački, albanski ili makedonski, iliti na sastavne dijelove neuspjelog jugoslavenskog, trpi sve kritike.
Na ovom prostoru, gdje se premrežavaju razno razni interesi, kako lokalni tako i međunarodni globalni, pojmom nacionalizma se krsti šovinizam i time se radi globalna podvala.

Ratove na prostoru bivše države pokrenuo je Miloševićev velikosrpski šovinizam a kao posljedica je nacionalizam naroda koji su bili napadnuti. Jedino je Srbija imala osvajačke aspiracije a svi ostali narodi su imali obrambene i preživljavajuće obveze.

Velikosrspki plan je bio pokretač svih zala i zločina i kao takav doveo i do zločina nad dijelom srpskog naroda, ali kao posljedicom vlastitih imperijalnih zabluda.

Ideja osvajanja i ideja obrane se ne mogu svesti na priglupo REKOM-ovo izjednačavanje svih žrtava. Nije isto ako Vukovarac pogine u Vukovaru ili ako Nišlija pogine u Srebrenici na gotovo identičan način. Uvijek se postavlja pitanje smisla i uloge pojedinca u određenom vremenu i prostoru!

Budući sve ove konferencije nemaju za cilj jasno dati do znanja tko je sve i s kojim razlogom započeo, gdje su se zločini i s kojim razlozima događali, svako daljnje inzistiranje na promatranju žrtava bez konteksta je nova podvala i truli temelj tzv. nastojanja sučeljavanja sa prošlošću!

Cilj je jasan. Pometimo sve pod tepih jer su svi stradali. Čeka nas budućnost pa budimo konstruktivni i osudimo sve nacionalizme a prihvatimo samo jedan dozvoljeni nacionalizam na ovim prostorima, a on je jugoslavenski!


registracija
3/12/11

dušan, 03.12.11. 00:27

Alpe-Adria iz Klagenfurta i nemački istoričar Holm Sundhaussen, inaju zadatak da ponovo malo više lažu i pune glavu onima koji nemaju svoje mišljenje. Pa Istorija sukoba na tlu bivše SFRJ ne počinje onda kada njemu odgovara nego mnogo ranije, samo što se on time namerno ne bavi. Neka on objasni šta je Aušvic , Mathauzen , Jasenovac.............. i td pa neka komentariše dalje !


registracija
11/10/10

agaSovulj, 03.12.11. 05:59

"Nacionalizam kao pojam je svagdje opće prihvaćen i poželjni društveni čimbenik u svim zemljama svijeta..." - malo sutra. U tim zemljama svijeta vode se polemike i pravi diferencijacija između patriotizma (dobar) i nacionalizma (loš). Nacionalizam je donio dva svjetska rata, i mnoge druge ratove, kao i nedavna stradanja na našim prostorima. On je opasno oružje u rukama političara kao i ekonomista. Da je bilo manje nacionalizma a više moralizma na brdovitom Balkanu, i mi se sada ne bi nalazili u slijepoj ulici.


registracija
2/1/11

prohujalo, 03.12.11. 07:53

demokracija kod normalnih ljudi je normalna stvar-pitanje obrazovanja i kulture......opce poznata stvar i na zapadu......ovdje kod nas sve prolazi......
vjerujte mi koliko god sam bila protivnik onog sistema.....tek sad vidim da je on itekako neophodan......
Ziveci na Zapadu, uvidjeh da oni imaju mnogo vece probleme nego sto smo imali mi.....izuzev ako niste vrlo,vrlo bogati......
a mi Hrvati cemo mozda doci svijesti za jos nekih 10-etak godina.....i onda cemo shvatiti da Zapad nije ono sto gledamo na filmovima.....


registracija
25/12/09

trta333, 03.12.11. 08:46

Najbolji su ovi sa Zapada kada naprave ove analize i konstatuju šta su "napravili" na Balkanu.To njihovo pravljenje izgleda kao ljubavna veza iskusnog jebača i mlade pohotne u jednokratnoj vezi,gde ga ovaj utera i ostavi mladoj i dijete i sve nedaće iz te ljubavi.Pa taj Švaba se sada čudi nacionalizmu,kao osnovnom uzroku nesaglasnosti na Balkanu.Kroz istoriju je naconalizam na Balkanu bio uvije uzrok pokolja i krvoprolića,jer su ti veliki i pametni "zapadnjaci" uvijek svoju filozofiju vladanja Balkanom osmišljavali na favorizaciji pojedinih naroda ili njihovih nacionalnih prvaka.Zna se da na Balkanu nikada nije postignut nacionalni konsensuz izuzev kod Brozovog sistema,kada je taj period bio i najmirniji i najprogresivniji,mada je počivao na sili.I samo je trebalo zapaliti iskru i eto nove buktinje.I posle buktinje ostavljeno je područje Balkana još ranjivijim,jer su sada nacionalni prvaci u novostvorenim latifundijama uzrok svima nedaćama i neuspelim pregovorima.Nacionalna glad i vjekovni problemi ne dozvoljavaju novostvorenim "latifundistima" da odustanu od nacionalnih obećanja i realno sagledaju da medjusobni konsensuz je nadgradnja,koja će i njima samim i njihovim narodima pomoći.A ovi sa strane su nemoćni,jer u mentalitetu Balkanaca je da se ne poštuje nikakav nadredjeni i tutor,jer uvijek ostaje sumnja da za nekoga radi i nekome donosi boljitak.Zato će ovaj prostor još stotine godina ostati jadan i bijedan.


registracija
20/8/10

McCoy, 03.12.11. 19:31

Veoma mi je interesantno kad Nemci komentarisu ratove na Balkanu, kao da sami nisu izveli jedno od najvecih etnickih ciscenja u Evropi u zadnjih 100 godina. Pardon, mozda se to sada tako ne zove, pa sam ispao politicki nekorektan. Siroti Nemci, uvek ce im neko nabijati na nos drugi rat...

@agaSovulj, u potpunosti se slazemo

@mrvek, ti si vec odavno popusio sa pamecu


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika