Objavljeno u Nacionalu br. 400, 2003-07-15

Autor: Mate Granić

SAT POLITIČKE ANATOMIJE

Samo brzi parlamentarni izbori garancija su za ulazak u EU

Smiješne su kalkulacije Vlade s datumom izbora jer je Romano Prodi istaknuo da će Europskoj komisiji trebati sedam do osam mjeseci za konačno mišljenje o kandidaturi Hrvatske za ulazak u EU

Mate Granić, predsjednik DC-aMate Granić, predsjednik DC-aHrvatska može biti zadovoljna posjetom Romana Prodija, iako ništa posebno novo nije rekao, ali se u nijansama i gestama mnogo toga može iščitati. Prodi se sastao s pozicijom i opozicijom (Ivo Sanader, Mate Granić i Dražen Budiša sa suradnicima) i izričito im poručio da se EU neće miješati u nove parlamentarne izbore te da su datum i organizacija izbora, kao i rezultati, unutarnja stvar Hrvatske. Nakon što je premijeru Račanu predao upitnik Europske komisije vezan za kandidaturu Hrvatske jasno je istaknuo da će Europskoj komisiji trebati od sedam do osam mjeseci za konačno mišljenje. Već sama ta činjenica upućuje da su smiješne kalkulacije Vlade s datumom izbora. Prodi je uputio i vrlo jasnu poruku Hrvatskoj da će vjerojatno biti problema s ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u britanskom parlamentu te s notifikacijom istog sporazuma u Nizozemskoj. Bez ratifikacije Sporazuma o stabilnosti i pridruživanju sa svim članicama EU do kraja ove godine neće se moći dobiti kandidatura Hrvatske za EU do lipnja iduće godine. To onda znači da će taj sporazum trebati ratificirati deset novih zemalja članica EU. Ne ulazeći u detalje, Prodi je upozorio Hrvatsku na važnost suradnje s Haaškim tribunalom (posebno u svezi s ratifikacijom Sporazuma o stabilnosti i pridruživanjem s Velikom Britanijom), na važnost ubrzanog rješavanja problema povratka izbjeglica te ubrzanja reforme pravosuđa. Nije spominjao nikakve datume, ali je upozorio da su Bugarska i Rumunjska daleko odmakle u pregovorima s EU. Prodi nije govorio ni o kakvim financijskim sredstvima, što se i očekivalo. Nakon posjeta Prodija Hrvatskoj postaje potpuno jasno da samo brzi parlamentarni izbori (studeni je dobro vrijeme) te formiranje odlučne i homogene proeuropski orijentirane vlade može biti garancija da će Hrvatska dobiti kandidaturu za EU. Na žalost, stalni rast vanjskog duga Hrvatske (19 milijardi dolara, krajem svibnja 2003.) prijeti da će ova vlada ostaviti iznimno tešku financijsku i gospodarsku situaciju novoj vladi te opasno visoko inozemno zaduženje. Mala je šansa da će Hrvatska dobiti bilo kakva ozbiljna financijska sredstva za strukturalne promjene od EU jer jednostavno takvih sredstava zasad nema niti se vide mogući izvori. Zato opasno povećanje inozemnog zaduženja ne samo što vodi Hrvatsku na prag argentinskog sindroma nego i ozbiljno smanjuje šanse za ulazak u EU.

‘Viktor Lenac’

Vlada je uz pomoć komercijalnih banaka vjerovnika “Viktora Lenca” ponovno (treći put) sanirala tu privatnu tvrtku, čiji je direktor Damir Vrhovnik istaknuti član SDP-a i osobni prijatelj s mnogim ljudima u vrhu stranke. Tako je Vladina pomoć “Viktoru Lencu” dosegla 50 milijuna dolara. Ozbiljni analitičari kažu da je Vlada, unatoč tome što je i SDP napokon dobio svog “Kutlu”, morala povući ovaj potez jer bi stečaj
(usmjeren ili manje usmjeren) prije parlamentarnih izbora značio i konačni stečaj ove vlade, a posebno SDP-a. Zanimljivo će biti pratiti što je Vlada obećala komercijalnim bankama da glatko reprogramiraju dugove “Viktoru Lencu” te da ih dijelom pretvore u dionice, iako svi shvaćaju da je, na žalost, riječ o propalom projektu.

SDP-u je jasno da na sljedećim parlamentarnim izborima na Linića i Vrhovnika neće moći računati. Ali to mu otvara mogućnosti dodatnih dogovora i pogodbi s HSS-om. Stvarni problem rješavanja “Viktora Lenca” ostavljen je novoj vladi.

Ina

Ponuda mađarskog MOL-a od 505 milijuna dolara za 25 posto plus jedna dionica Ine izgleda vrlo primamljivo, ali na žalost u stvarnosti nije tako. Kako prema ugovoru između MOL-a i Vlade novi Nadzorni odbor Ine, koji će se sastojati od sedam članova (5+2), donosi sve bitne odluke (njih 25), a za svaku takvu odluku potrebna je podrška šest članova Nadzornog odbora, onda je potpuno jasno da je MOL ovim ugovorom dobio 50 posto utjecaja i vlasti u Ini. Kome se onda, osim MOL-u, isplati ulagati u drugi dio privatizacije Ine? Očito nikome. Znači, MOL je za 505 milijuna dolara dobio gotovo 50 posto Ine, a ne 25 posto plus jednu dionicu. Kad se zna da je kapital u MOL-u američki, mađarski i ruski (tvrtka YUKOS, koja u Rusiji ima problema sa zakonom), još je jasnije zašto je oporba protiv tog ugovora i prodaje Ine u ovom trenutku neposredno prije parlamentarnih izbora i pod ovim uvjetima. Vlada ne smije potpisati ovaj ugovor prije rasprave u Saboru o svim elementima ugovora. Saboru je potrebno priložiti i stvarnu realnu procjenu vrijednosti Ine u ovom trenutku.

Vezane vijesti

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Sanader nikad nije tražio da razgovaramo o INA-i i MOL-u

Josip Friščić, bivši potpredsjednik Hrvatskog sabora i bivši čelnik Hrvatske seljačke stranke (HSS-a), HDZ-ovog koalicijskog partnera u bivšoj Vladi,… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika