Objavljeno u Nacionalu br. 839, 2011-12-13

Autor: Igor Tabak

Ustrojavanje Egipta

Vojska nasrće na ustav

U sezoni izbora Egipćani će do ljeta glasovati šest puta, a za to vrijeme radikalni islamisti, liberali i vojne snage prepiru se oko prevlasti

Egipat je 28. studenoga zakoračio u svojevrsnu sezonu izbora koja će gotovo bez prekida trajati gotovo sve do idućeg ljeta. Do sredine siječnja 2012. trajat će izbori za Skupštinu naroda, donji dom egipatskog parlamenta, onda od kraja siječnja do sredine ožujka slijede izbori za gornji dom zvan Savjetodavno vijeće, ne bi li prema planu sve završilo ljetnim izborima za predsjednika države. U međuvremenu bi trebalo pristupiti i pisanju novog ustava. No problemi u čitavu ovom postupku formiranja nove revolucionarne vlasti su gotovo na svakom koraku.


Već je prvi krug prve faze izbora donio neugodna iznenađenja - ponajprije za sekularnu oporbu i egipatske urbane ljevičare. Dok se polagano naziru prvi obrisi budućeg parlamenta u kojem će razne struje islamista imati više utjecaja nego što se to donedavno očekivalo, Vrhovno vijeće oružanih snaga našlo se ohrabreno ponovno probati utjecati i na pisanje novog ustava, a time i na ustroj te ovlasti budućih vlasti Egipta. Sukob se počeo lomiti oko načina formiranja tijela koje treba sastaviti nacrt budućeg ustava. Dok islamisti, ponajprije oni iz Muslimanskog bratstva, smatraju da bi nacrt trebalo sastaviti Ustavotvorno vijeće koje je imenovao parlament (u kojem će oni možda imati i dvotrećinsku većinu), vojska bi željela da ustav piše Ustavotvorno vijeće sastavljeno od imenovanih ljudi. Imenovanje tih ljudi, prema vojnom gledanju, trebalo bi obaviti Savjetodavno vijeće, tijelo od 30 režimu podobnih ljudi, koje se nedavno počelo formirati, a za koje je izgledalo da se ustrojava ponajviše stoga da bi pomoglo nedavno sastavljenoj vladi u političkoj tranziciji tijekom višemjesečnih izbora, čiji je idući krug najavljen za srijedu i četvrtak, 14. i 15. prosinca.

Veoma zamršen izborni sustav podijelio je izbore za egipatski parlament na niz segmenata koji će trajati mjesecima i biti razmaknuti tek po nekoliko tjedana svaki. Ukupno 28 guvernerata koji sačinjavaju egipatsku državu poslanike za parlament biraju u tri grupe od po devet guvernerata. Time izbori za svaki od dva doma parlamenta imaju po tri kruga. Osim toga, svaki pojedini krug izbora ima dva dijela - izbor sa stranačkih lista koji daje dvije trećine zastupnika i izbor pojedinačnih kandidata koji daje jednu trećinu zastupnika. Budući da ovo biranje pojedinačnih zastupnika traži natpolovičnu većinu glasova birača, ovaj dio izbora ima predviđeno provođenje i drugog kruga glasovanja ako većina ne bude postignuta od prve. Tako će većina Egipćana do ljeta i za tada najavljenih predsjedničkih izbora glasovati najmanje šest puta ako sve bude više ili manje u redu i ne bude previše poništenja izbora na biračkim mjestima. Proteklih tjedana dovršen je tek prvi krug prve polovice parlamentarnih izbora u Egiptu. Pri tome je glasovala prva skupina od devet guvernerata, pretežno urbani dio Egipta s gradovima Kairom, Aleksandrijom i Port Saidom u prvom i drugom krugu. Dok će puni službeni rezultati izbora za Skupštinu naroda, donji dom egipatskog parlamenta, biti objavljeni tek sredinom siječnja, već su i prvi neslužbeni podaci iznenađenje. Iako je u danima nakon prvih glasovanja bilo dosta korekcija i numeričkih razilaženja, među kojima je najvidljivije bilo snižavanje procjene broja birača koji su uopće izašli na izbore - 5. prosinca je broj izašlih na prvo glasovanje krajem studenoga snižen s početno objavljenih 62 na prilično manjih 52 posto - načelni su odnosi ipak ostali stabilni.

Sukladno očekivanjima, s 36,6 posto glasova pobijedili su islamisti iz redova egipatskog Muslimanskog bratstva, okupljeni u Stranku slobode i pravde. No suprotno predizbornim prognozama, svjetovna i liberalna politička opcija u Egiptu nije se pozicionirala kao druga po snazi. Njihov je praktično opći potop na drugo mjesto lansirao salafije, islamiste radikalnije od Muslimanskog bratstva, koji su umjesto očekivanih pet do 10 posto osvojili gotovo četvrtinu glasova egipatskih birača i time sami ispali praktično jači od čitave sekularne scene Egipta zajedno. Pritom ne samo da su razni islamisti zajedno osvojili više od 65 posto ukupnih glasova egipatskih birača, već je jasno i da će njihov opći rezultat na izborima za donji dom parlamenta biti još bolji budući da se predstojeće dvije trećine izbora za Skupštinu naroda održavaju u još 18 guvernerata koji obuhvaćaju konzervativnije i više ruralne sredine.
Ovakav neočekivan ishod glasovanja - onog za prvu trećinu zastupnika Skupštine naroda sa stranačkih lista i pojedinih kandidata, održanoga 28. i 29. studenoga - odrazio se na unutarnjopolitičkoj sceni Egipta već nekoliko dana kasnije. Glasovanju za drugi krug izbora pojedinih kandidata, održanom u prvoj trećini guvernerata u ponedjeljak i utorak, 5. i 6. prosinca, odazvalo se manje birača nego tjedan ranije - njih oko 39 posto. Od ukupno 56 zastupničkih mjesta za izbor političara pojedinaca, u drugom krugu biralo se njih 44. Od toga su izbori za njih osam naknadno osporeni i još traje rješavanje prigovora. I ovdje je pobijedilo Muslimansko bratstvo i Stranka slobode i pravde s izabranih 24 zastupnika (te nadom u još dodatnih šest zastupnika, od onih osam osporenih), dok su radikalni salafije okupljeni oko bloka Islamistički savez i njemu centralne Stranke svjetla Al-Nour prošli neočekivano loše.

Oni su osvojili samo četiri mandata, još dva su pripala drugim islamistima, dok su ostatak navodno podijelili sekularisti, liberali i ljevičari. Dok je moguće da je početni uspjeh radikalnih islamista preplašio dio birača, ostaje činjenica da to nije pomoglo urbanim i sekularnim pokretima, koje mnogi doživljavaju možda odmetnutima, ali ipak dijelom ozloglašene državne elite.
I prije početka izbora vojna je vlast pokušala utjecati na budući ustroj države. U dokumentu nazvanom "El-Selmy Communiqué" saželi su niz principa za koje su smatrali da bi trebali imati nadustavnu snagu, među ostalima i onu o potpunu oslobođenju vojnih vlasti od ikakva građanskog nadzora. Budući je ovo nastojanje sredinom studenoga izazvalo solidaran otpor većine igrača na političkoj sceni Egipta, izražen i kroz intenziviranje nemira tik pred izbore, vojska je popustila - privremeno je odustala od spomenuta popisa načelnih zahtjeva, smijenila je svoju privremenu vladu Egipta i krajem studenoga ipak ušla u izbore. Nakon imenovanja mandatara nove prijelazne vlade, 1. prosinca objavljen je i njen sastav da bi kabinet, pretežno popunjen starim licima, službeno prisegnuo 8. prosinca. No dok novoj-staroj vlasti ostaje rješavanje problema, kao što je egipatsko trošenje gotovo dvije milijarde dolara deviznih rezervi mjesečno od početka ovogodišnje revolucije, političku je scenu zaokupila nova runda borbi za budući ustroj države.

Istodobno s početkom održavanja izbora egipatske su vojne vlasti najavile osnivanje svojevrsna Savjetodavnog vijeća, sastavljenog od 30 viđenijih osoba, civila i intelektualaca. Ono je, prema prvim idejama, trebalo pomoći u provedbi tranzicije, pa su u njega bili pozvani i predstavnici Muslimanskog bratstva. Iako je početak rada ovog tijela bio najavljen za kraj prošloga tjedna, nagli razvoj događaja omeo je i ovu inicijativu.

Naime, kad su na vidjelo izašli prvi rezultati izbora, postalo je jasno da će budući parlament biti pretežno, a možda i dvotrećinski - islamistički. Ako razne frakcije islamista, u skladu s dosadašnjim najavama, doista i ne počnu sklapati opću koaliciju te vladati zajednički, to će otvoriti prostor novoj inicijativi Vrhovnog vijeća oružanih snaga koje obuhvaća i još neosnovano Savjetodavno vijeće. Budući da su utvrdili da u Parlamentu neće biti ravnopravno predstavljeni svi bitni slojevi stanovništva, egipatski su generali posao sastavljanja Ustavotvornog vijeća - tijela od 100 ljudi koje bi trebalo napisati nacrt novog ustava - poželjeli izuzeti iz ovlasti parlamenta i staviti u djelokrug tog Savjetodavnog vijeća. Kako se radi o tijelu koje bi lako moglo već u početku biti blagonaklono vojnim poglavarima Egipta, ova je ideja prošlog tjedna naišla na masovno neodobravanje oporbe - ponajprije Muslimanskog bratstva koje je u petak povuklo i svoju odluku o slanju predstavnika u ovo kvazi državno tijelo. Vidjevši da im ideja ne samo da nije dobro prošla, već da je u pitanje dovela i čitavo ustrojavanje željena Savjetodavnog vijeća, vojska se po drugi put u samo dva tjedna povukla iz utrke za prednost pri ustrojavanju nove vlasti u državi - u petak navečer odustali su barem privremeno od davanja uloge Savjetodavnom vijeću pri pisanju ustava. Pa ipak, igra vojnih vlasti i islamista za prevlast u Egiptu se nastavlja. Zanimljivo je kako već sada egipatski parlamentarni izbori utječu i na egipatsko susjedstvo.

Osim što Etiopija i Sudan najednom imaju bitno mekšeg sugovornika oko nove podjele kvota korištenja vode iz rijeke Nil, novim se okolnostima krenuo ubrzano baviti i Izrael, zemlja s kojom Egipat već desetljećima ima potpisan mirovni sporazum. Osim zaoštravanja stanja u pojasu Gaze, gdje se Izrael ponovno sukobio s palestinskim Hamasom, pokretom što potječe od egipatskog Muslimanskog bratstva - koji će vjerojatno na terenu profitirati od svakog jačanja njegovih egipatskih istomišljenika - u pitanje se najednom dovodi i mirovni sporazum Egipta i Izraela, veliki doseg bliskoistočne mirovne diplomacije iz 1979. godine.

Vezane vijesti

Mubarak klinički mrtav?

Mubarak klinički mrtav?

Iz Egipta stižu posve oprečne informacije o zdravstvenom stanju bivšeg predsjednika Hosnija Mubaraka, pa je tako nacionalna agencija MENA objavila… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika