Željko Rohatinski ultimativno zahtijeva drastične rezoveNova hrvatska vlada ne namjerava poslušati savjet guvernera HNB-a Željka Rohatinskog. Prema prvim projekcijama Zoran Milanović i njegov ekonomski tim smanjiti će državni proračun u 2012. za svega 3,5 milijarde kuna, a ne onako kako je prošli tjedan tražio Rohatinski, za punih 9 milijardi, potvrdila su za Nacional dvojica budućih ministara.

TO ZNAČI DA SU u vrhu Kukuriku koalicije odlučili odbiti prijedloge za drastično rezanje državnog proračunna koji su stizali iz Hrvatske narodne banke, poslovne zajednice, banaka, ali i međunarodnih financijskih krugova. Sve te institucije, odnosno njihovi predstavnici, gotovo su unisono tražili da Milanovićeva vlada poduzme duboke proračunske uštede i smanji državni deficit. U protivnom - objašnjavali su - inozemne agencije smanjit će kreditni rejting, a to će poskupiti cijenu budućih zaduživanja, što može dovesti do ekonomskog kolapsa u Hrvatskoj. Nacionalovi izvori tvrde da se to neće dogoditi, premda će Vlada u veljači predložiti proračun koji će iznositi oko 118 milijardi, dakle, samo 3,5 milijarde manje od ovogodišnjeg.

"Zapravo će uštede iznositi najmanje 5 milijardi jer u 2012. očekujemo gospodarski rast od jedan posto, što znači oko 1,5 milijardi više u državnom proračunu. Mislimo da je to dovoljno, posebno zato što će naša vlada vrlo brzo pokrenuti niz projekata koji će oživiti gospodarstvo", smatra jedan od budućih članova Vlade. Vrlo slične stavove iznio je prije nekoliko dana Branko Grčić u razgovoru za tjednik Novosti. Prema Grčiću, u Kukuriku koaliciji su prije izbora izračunali da će postojeći deficit konsolidirane države od 21 milijardu kuna biti potrebno smanjiti za oko 5 milijardi da bi se zadržao ili popravio kreditni rejting, što ujedno ne znači i drastično rezanje proračuna. Procjena je bila da će BDP dogodine rasti oko 1,5 posto i da će uz inflaciju od 2,5 posto porezni prihodi proračuna biti veći za oko 4 milijarde kuna, što bi značilo da će za postizanje ciljnog deficita biti potrebne proračunske uštede od milijardu kuna, ili manje od jedan posto proračuna, što je moguće postići relativno bezbolnom racionalizacijom.

"Ključno je da još uvijek mislim da to možemo postići bez bolnih rezova i nastaviti s daljnjom konsolidacijom bez ekstremnih šokova. Startna pozicija jest lošija od očekivane, ali na to možemo odgovoriti bržom reakcijom i odlučnijom politikom u restrukturiranju cijelog javnog sektora, a posebno javnih poduzeća, koja su dosad oduzimala proračunu, a odsad bi mu trebala pridonositi", ispričao je Grčić. U predizbornoj kampanji i Zoran Milanović je nekoliko puta izjavio da ne namjerava znatno smanjiti proračun jer bi to izazvalo smanjenje socijalnih prava najugroženijima, a znatne uštede su moguće samo ako se u javnim službama podijele tisuće otkaza.

Kao premijerski kandidat, Milanović je eksplicitno obećao da neće biti otpuštanja, i kad bi prekršio obećanje, pokazao bi se nevjerodostojnim političarom. S obzirom na količinu posla koja stoji pred novom vladom, upravo će vjerodostojnost i poštenje njenih članova biti jedan od temelja na kojima će se ocjenjivati njihova uspješnost.

OSIM TOGA, čak i kad bi se broj zaposlenih u administraciji smanjio za deset posto, takve odluke se ne donose u mjesec ili dva. Najprije su potrebne analize tko radi, a tko ne, za što treba najmanje jedna godina. To znači da će službenici u javnoj upravi još neko vrijeme biti na miru. Premda je u svakodnevnom optjecaju mantra po kojoj se sve može riješiti drastičnim rezovima i otpuštanjima, to je samo pola istine. Tako se stvara nova vojska nezaposlenih koji ovise o državnoj pomoći, pa ako se ne otvaraju nova radnih mjesta, situacija se pogoršava, a ne popravlja. Postavlja se pitanje na koji onda način u Kukuriku koaliciji namjeravaju uvjeriti inozemne institucije da Hrvatskoj, unatoč malim zahvatima u proračunu, ipak nije potrebno sniziti kreditni rejting.

Nacionalov sugovornik uvjeren je da će opća politika nove vlade biti dovoljan dokaz u prilog budućim reformama. Ekonomski eksperti Kukuriku koalicije pripremaju desetke projekata – od potpore srednje velikim poduzećima koja zapošljavaju 30-50 radnika pa do velikih infrastrukturnih ulaganja u energetiku i željeznice – koja trebaju pokazati da je na vlast u Hrvatskoj došla ekipa koja je sposobna pokrenuti cjelokupnu državu. Pritom će se i štedjeti, i to poprilično, od manjih subvencija za poljoprivrednike do smanjenja socijalnih prava. Činjenica je da je današnja Hrvatska izrazito neefikasna jer se golem novac troši na sve i svašta, od vječnih studenata preko mase zdravih radno sposobnih pojedinaca koji godinama odbijaju poslove pa do financiranja bespotrebnih medija kao što je Vjesnik.

Prestanak financiranja ovih skupina nije udar na ugrožene nego uništavanje razgranate parazitske kaste. Milanovića i njegove suradnike najprije očekuju razgovori s predstavnicima Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, koje žele uvjeriti u reformske kapacitete nove hrvatske vlade. Uspiju li u tome, očekuju i da se kreditni rejting neće smanjiti, a to bi novoj vladi omogućilo početak mandata u koliko-toliko normalnim uvjetima. Bit će zanimljivo vidjeti hoće li proći strategija minimalnog proračunskog reza, a da pritom budu zadovoljne i svjetske financijske institucije.