Ivan StarčevićSTUDIO 45

Utorak, RTL 2, 16.00

Kod voditeljice Antonije Mandić, koja je uredno počela prepričavati sadržaj, gostovalo se u povodu hrvatske premijere filma “Parada”. I ovaj put se potvrdila stara istina da glumci (voditeljice još-još, ajde-de) ne bi smjeli pričati duže od rečenice-dvije. Znate već ono: bilo mi je divno surađivati s režiserom, odlično smo se zabavljali. I točka! Ali ne, okulist Dejan Aćimović, glumac iz filma o paradi homoseksualaca na brdovitom Balkanu, ne trepnuvši izjavljuje da je on glumio u “Paradi” zato što taj film otvara oči. To je jedino što se od petsto rečenica našeg uglednog oftalmologa dalo zapamtiti, to o očima. Drugi glumac, Goran Navojec, također se raspričao, s istim rezultatom. I on je bio nerazumljiv i smiješan, jer i on se, kao i g. Aćimović, nepotrebno pokušavao praviti pametnijim no što jest. Obojica su tumačila film samom autoru “Parade” Srđanu Dragojeviću koji je živ i zdraviji nego ikada sjedio pokraj njih u studiju. Aćimović se toliko zanio da je skoro izazvao međunarodni incident budalaštinom o “višem intelektualnom rejtingu” u Hrvata. Da je šutio, ostao bi filozof.

DNEVNIK 3

Utorak, HRT 1, 23.10

Tragedija u Liježeu – javlja nam Siniša Kovačić. Koji je to vrag: Liježe. Ah, da, Liege. Od kolijevke pa do groba svuda i svagdje to se čita lijež, uvijek osim u Dnevniku 3 Rvacke televizije. Čak i svi Liježani to čitaju “lijež”, čak i sve hrvatske televizije i svi dnevnici i sve radio-postaje. Dogodila se neka nesreća u belgijskom gradu Liegeu (liježu, nominativ: lijež). Naš najsimpatičniji voditelj Siniša Kovačić nikad nije bio u Belgiji, a pomislili smo da jest, kad jedini on ekskluzivno zna kako se zove taj grad. Cijeli život slušali smo krivi izgovor, jer kapetan Siniša večeras je rukovodio svojim “Dnevnikom 3” kao da je tamo sa nekom svojom Nerom bio i vino pio. Kad smo malo predahnuli od Belgijanca Siniše, taman da bar na trenutak ne mislimo čak ni na grozote nedoučene kuharice Ane Ugarković, neka gospođa novinarka rekla je za nešto u vezi s kreditom Gazimira Čačića da je to bilo tisućete godine. Tisućete! Ma nije važno. Upišete li u internetski pretraživač ime Gazimir, na jedan klik dobit ćete 19.200 rezultata. Svakim danom ih je sve više. Pa-pa, Kukuriku.

VIJESTI

Nedjelja, HRT 1, 21.54

U uzaludnoj borbi za gledanost opet smo vidjeli panoramski prikaz studija u kojem g. Stanković razgovara nedjeljom od 14 do 15 h, baš kao i prošle nedjelje kad je tamo bila političarka Opačić. Sad se HTV prostrla pred još jednim svojim božanstvom, otjelotvorenim u smrtnom liku i djelu g. Mamića iz tzv. Dinama. Jedno sat vremena (točnije: 2 min i 25 sek) u vijestima urednice i voditeljice Tamare Peras slušali smo što ta osoba psuje, kome prijeti i koga blati. Već poslije prve nepristojne riječi, izrečene ranije istog dana oko 14,40 h, uvaženog gosta je trebalo ispratiti do izlaza, ali tko smo mi pretplatnici da sudimo o kulturnim standardima javne TV. O profesionalnim standardima mogla bi HTV bulumenta učiti od Nove TV. Tamo se ni najave emisija njihovih zvijezda ne trpaju u dnevnik i vijesti, a nezamislivo je da glavna vijest u dnevniku i vijestima HTV-a bude emitiranje još jedne emisije Aleksandra Stankovića.

DNEVNIK

Nedjelja, HRT 1, 19.30

U nedjelju smo zamalo vidjeli dvije glave na ekranu: glavu najboljeg voditelja HTV-a Zorana Šprajca i glavicu sportskog novinarčića Brune Kovačevića koji si je nedavno izlobirao mjesto ni manje ni više nego glavnog urednika Rvacke televizije. Dotični šefić i novinarčić ušao je u studio pet minuta prije kraja emitiranja dnevnika i rekao Šprajcu da uredno dogovoren zadnji prilog, onaj o trojici zlostavljača iz Programskog vijeća, ne će biti emitiran. Šprajc ga je zamolio da izađe. Brunili se hrabro išuljao i kročio u prostor koji se zove režija i tamo ponovio svoju muzičku želju. Nitko ga nije shvatio ozbiljno, jer se prekasno predomislio. Šprajcov odgovor zlostavljačima iz Programskog vijeća, Lovriću, Petrini i Josipu Joviću zvanom Norac, uredno je emitiran pa je nacija mogla uživati u Šprajcovu ironiziranju primitivizma trojice govornika koji su iznenada osjetili potrebu da uređuju program HRT-a.

KOD ANE

Ponedjeljak, HRT 1, 11.00

Tobožnja kuharica Ugarković trpa si u usta i grize nešto odvratno s puno češnjaka na hrskavom kruhu, nekakav bakalar. Zadatak je dvostruko nemoguć: ona pokušava ostaviti dojam da uživa i to ni manje ni više nego u onom što je sama skuhala. Za takvo što trebala bi koncentracija i patetično umijeće kakvog dramskog prvaka starije generacije, npr. Emila Kutijara, da je gospodin živ, ali nije, pa draga kuharica Ankica sama mora žvakati svoje češnjakoidne tvorevine, na očaj svekolikog općinstva. Jedini spas od gđe Ane bio bi novi vlasnik velikog slovenskog poduzeća koje sponzorira njeno kuhanje. Od nestručnog, prljavog i antipatičnog prtljanja po loncima možda nas poštede braća Slovenci koji su spremni prodati svoj trgovački gigant. U Zagrebu i diljem Hrvatske sprema se potpisivanje peticije. Ako stvar uspije, gđa Ana Ugarković kuhat će samo u Saboru i vladi. Zašto? Zato jer ste vi to tražili.