Foto: Tomislav Smoljanović (arhiva)Novi ministar zdravlja Rajko Ostojić najavljuje "povlačenje ručne kočnice" u reformi hitne medicinske pomoći dok se ne razmotri što učiniti kako se ne bi ponovili nedavni smrtni slučajevi, uzrok kojih je loša organizacija sustava.

Kao prve poteze najavljuje smanjenje lista čekanja za 50 posto u prvih šest mjeseci, izmjene zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji koje će dopustiti zamrzavanje zametaka te ukidanje tri posto zdravstvenog doprinosa na mirovine iznad 5100 kuna.

Neki od prvih koraka novog ministra bit će sastanak sa zdravstvenim sindikatima s kojima se sprema ponovno pregovarati o pravima 70.000 zaposlenika te posjet bolnici u Kninu. Drži da toj ustanovi, u kojoj se liječi nedovoljan broj građana, treba pomoći da iskoristi svoje velike resurse.

Komentirajući tvrdnje dosadašnjeg ministra Darka Milinovića da mu u naslijeđe ostavlja financijski stabilan zdravstveni sustav, Ostojić je rekao da stabilan sustav ne može biti u financijskom minusu, a privremeni proračun za zdravstvo u prva tri mjeseca 2012. niži za milijardu kuna.

"Ako je stabilnost sustava biti u minusu i ako su rokovi plaćanja, primjerice, u trećem KBC-u po veličini - osječkom KBC-u - 700 dana, onda je to suprotno onomu što govori Milinović pa je očito da je riječ o izrazito subjektivnoj ocjeni stanja u zdravstvu", kazao je Ostojić u razgovoru za Hinu.

Najavljuje decentralizaciju sustava te veću brigu države za državne bolnice i lokalnih vlasti za županijske bolnice kao i u prvoj godini mandata skraćenje plaćanja u zdravstvu ponovno na 60, odnosno 90 dana.

Gorući problem lista čekanja smanjit će na pola nabavom dovoljno ugradbenog materijala, uvođenjem popodnevnog rada koji će biti dodatno plaćen i ponovnim otvaranjem dnevnih bolnica.

Liste će se smanjiti na medicinski prihvatljive granice prema kliničkim smjernicama, jer svaka dijagnoza ima točno medicinski prihvatljivo vrijeme od šest sati do šest mjeseci u kojemu je treba potvrditi, ističe novi ministar zdravlja.

Zagovornik je razdvajanja javnog zdravstva od privatnog, ali i za privatno-javno partnerstvo pri čemu je privatni partner dobrodošao kad javni sektor ne može udovoljiti potrebama građana. "Danas je paradoks da javni zdravstveni sektor ne radi dovoljno jer nema materijala, a uzme li se primjer PET-CT-a, nedopustivo je da se dogodio privatni monopol na neku pretragu jer je nije moguće obaviti u državnoj ustanovi", kaže Ostojić.

Kad je riječ o izmjenama zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, Ostojić kaže da će se ostaviti sadašnja zakonska rješenja za sve one koji zbog svojih načela i svjetonazora ne prihvaćaju zamrzavanje zametaka, već samo jajnih stanica, a za sve druge kojima je to prihvatljivo omogućit će se zamrzavanje zametaka jer je ta metoda 15-ak posto uspješnija.

Ostojić najavljuje i smanjenje doprinosa za zdravstvo za 1-2 postotna boda što bi bila olakšica između 700 i 900 kuna, čime bi se snizila i cijena rada, no nastojat će da ta razlika ide kao viša plaća zaposleniku, a za poduzetnika to će značiti manje nameta prema državi.

Promjena će biti i u dopunskom osiguranju, koje danas ne nudi ništa osim pokrića participacije, tako da će osiguranicima biti ponuđeno tri do pet polica dopunskog zdravstvenog osiguranja s različitim uslugama i iznosima. HZZO pak treba izdvojiti iz riznice i pretvoriti u osiguravateljsku tvrtku kojoj građani plaćaju doprinos. Njom bi upravljala skupština koja će odlučivati o tome što treba pokrivati osnovno osiguranje, a što dopunsko.

Ostojić najavljuje i odlazak sadašnjih ravnatelja najvećih kliničkih bolnica, budući da oni nisu samo ravnatelji već i bivši i sadašnji zastupnici HDZ-a. No naglašava da se neće ponoviti "bartolomejska noć" kao 2004. kad je HDZ smijenio sve dotadašnje ravnatelje. Njima naime zbog tih smjena 2004. u idućih mjesec-dva dana istječu i mandati pa će ih zamijeniti novi ljudi, kazao je novi ministar zdravlja u razgovoru za Hinu.