Jadranka Kosor odlučna je u namjeri da nastavi voditi stranku i graditi vlastiti kult ličnostiZbog intervjua u pretprošlom broju Nacionala, Jerko Rošin, jamac izlaska bivšeg premijera Ive Sanadera iz zatvorskih odaja Remetinca, izbačen je iz HDZa uoči novogodišnjih blagdana. Razlog izbacivanja potvrdili su nam sve brojniji oponenti aktualne predsjednice HDZ-a. Po njima, Jadranka Kosor je tim postupkom nagovijestila da je naumila HDZ odvesti na put ili, bolje rečeno, stranputicu "staljinizacije".

Cilj joj je bio, kako tvrde, osigurati bespogovornu poslušnost brojnog članstva isključivo njoj kao neupitnom lideru. To joj je, zasada, mora se priznati, djelomično i uspjelo. Više nema nikoga u HDZ-u tko se usudi javno, pod svojim imenom i prezimenom, bilo što kazati o stanju u stranci, a posebno dovesti u pitanje liderstvo Jadranke Kosor. Drugim riječima, važniji HDZ-ovci više neće davati intervjue jer se plaše da će ih to, sudeći prema Rošinovu iskustvu, automatski eliminirati iz stranke.

ISTODOBNO, JADRANKA KOSOR je novogodišnjim posjetom rodilištu u Petrovoj u Zagrebu u prepoznatljivoj premijerskoj maniri, čega se, očigledno, teško oslobađa, jasno demonstrirala da je od prvog dana 2012. godine odlučno ušla u novu predizbornu kampanju. Ovoga puta u predizbornu kampanju u vlastitoj stranci na predstojećim unutarstranačkim izborima. Ti bi se izbori trebali održati najkasnije za šest mjeseci. Njena izjava s kraja prošle godine, kada je poručila da još nije odlučila hoće li se uopće kandidirati za predsjednicu HDZa, više ne drži vodu. Nije uvjerljiva. Po svemu sudeći, namjera joj je ponovo osvojiti stolac predsjednice najjače oporbene stranke, makar to značilo i nastavak puta HDZa u propast. Ostanu li njezini stranački oponenti ili pretendenti na stranački tron i dalje podjednako tihi, suzdržani, neodlučni i mlitavi, Jadranka Kosor bi, unatoč svemu, mogla sačuvati mjesto predsjednice stranke. Rezultati prošlih parlamentarnih izbora, na kojima je HDZ ostvario povijesno najslabiji rezultat, više ne bi bili argument za njezinu smjenu, unatoč činjenici da je nezadovoljstvo u HDZ-u sve veće. Nije malo onih koji su se počeli prisjećati da je na čelo stranke došla na preporuku Ive Sanadera, a uz nezaboravne uzvike bivšeg tajnika stranke Ivana Jarnjaka da nema ni jednog glasa protiv njezina izbora. Dok je Sanader završio u zatvoru, Jarnjak je, kao jedan od neupitnih doajena HDZ-a, doživio da ga Jadranka Kosor nije ni stavila na izbornu listu.

SADA SVI TI KOJI SU JE TADA bezrezervno podupirali, poučeni Rošinovim iskustvom, samo u backstageu i u pola glasa upozoravaju da je u predvečerje stranačkih izbora nedopustivo ljude izbacivati iz stranke zbog javno iznesena mišljenja o stanju u stranci. Ponajmanje ako progovore o odgovornosti vodstva za neuspjeh na izborima. Neovisno o tome nazivali takve postupke Jadranke Kosor "boljševizacijom" ili "staljinizacijom" HDZ-a, oni sigurno ne karakteriziraju stranačke odnose u demokratskim državama Europe, ali ni svijeta. Naime, zabraniti ljudima da govore uoči predstojećih unutarstranačkih izbora, u pravilu se smatra neprimjerenim. Čak i onda kada je stranačka disciplina postulat u svakodnevnom djelovanju stranaka, u vrijeme unutarstranačkih izbora uobičajeno je da ona popušta. U slučaju HDZ-a, to se pokušava spriječiti. Kako god bilo, Jerku Rošinu se dogodilo da je stradao u sendviču između dvojice Sanadera. S jedne strane je bio njegov prijatelj - bivši premijer Ivo Sanader kojem je vlastitom imovinom zajamčio izlazak iz zatvora, a što je bio, kako je i sam uvjeren, glavni lajtmotiv za njegovo izbacivanje iz stranke, a ne toliko ono što je rekao u intervjuu Nacionalu. S druge se strane našao Ante Sanader, predsjednik splitskog županijskog HDZ-a, koji je, kako tvrde Nacionalovi pouzdani izvori, dobio nalog iz Zagreba da Rošina isključi iz stranke. Ante Sanader je organizirao igrokaz u kojem je na sastanku županijskog odbora HDZ-a svim sudionicima podijelio kopije Rošinova intervjua Nacionalu. Nakon navodne pomne analize njegovih izjava, donijeta je odluka o njegovu brisanju iz članstva HDZ-a sa 18 glasova za i jednim glasom protiv. Ostalo je upitno je li Rošin stradao više zbog svojih kritičkih opservacija o vlastitom stranačkom vodstvu ili zbog toga što je dobro govorio o nekim ljudima iz suprotnog poltičkog tabora, kao što su predsjednik Ivo Josipović ili ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić.

ELIMINACIJA JERKA ROŠINA iz HDZ-a utoliko je kompromitantnija za predsjednicu HDZ-a Jerko Rošin za uspomenu snima zadnje zasjedanje Sabora prije izbora 2011.Kosor, jer je time poslala lošu poruku kolegama iz Njemačke - demokršćanima. Naime, Rošin je ovoga ljeta postao predsjednik odjela za Europu Svjetske organizacije parlamentaraca za habitat - svjetske organizacije koja pod okriljem UN-a brine o održivu razvoju, a već je dobio poziv za sudjelovanje na svjetskom skupu te organizacije u ožujku ove godine u Berlinu. Inače, predsjednik Svjetske organizacije parlamentaraca za habitat je dugogodišnji zastupnik u njemačkom parlamentu Peter Goetz, a on pripada njemačkim demokršćanima koji su među pučkim strankama u Europskom parlamentu prirodni saveznici HDZ-a. U svjetlu posljednjih događaja u HDZ-u, politički analitičari upozoravaju da se unutarstranački izbori u HDZ-u, pa ni sam osnivački skup stranke, ne mogu podičiti epitetom demokratskih izbora. Najprije je prvi predsjednik HDZ-a Franjo Tuđman sjeo u stolicu predsjednika HDZ-a bez prave demokratske legitimacije. Lidersko je mjesto bilo predviđeno za Marka Veselicu, dugogodišnjeg disidenta u bivšem sustavu, kojem su bili zabranjeni javni nastupi zbog kaznenog progona pod optužbom za hrvatski nacionalizam. Kako danas potvrđuju i neki od sudionika tog osnivačkog sabora HDZa, Tuđman je bio izabran za predsjednika HDZ-a na prijevaru.

NIŠTA BOLJE NIJE BILO NI KADA JE, nakon smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana, biran njegov nasljednik - sadašnji optuženik za korupciju, bivši premijer Ivo Sanader. Nitko do danas na uvjerljiv način nije osporio tvrdnje Branimira Glavaša, sadašnjeg optuženika za ratne zločine, koji izdržava kaznu zbog ratnih zločina u susjednoj Bosni i Hercegovini. Glavaš je godinama tvrdio da je upravo on osigurao pobjedu Sanaderu na unutarstranačkim izborma, ali ne na osnovi pošteno dobivenih glasova sudionika izbornog sabora HDZ-a, nego makinacijama u kojima se nije libio ni prijetiti sudionicima tog stranačkog okupljanja. Iako sada nisu korištene Glavaševe metode, među oponentima Jadranke Kosor uopće nema dvojbe oko toga da se uoči predstojećih stranačkih izbora u HDZu ponovo širi psihoza straha. Po njima, Jadranka Kosor svojim stranačkim oponentima prijeti kaznenim progonima pod egidom dosljedne borbe protiv korupcije. S druge strane, prijeti im izbacivanjem iz stranke, što je i ostvarila s Jerkom Rošinom. Da može biti žilav i neugodan protivnik u borbi za stranački tron, već je dokazala kada se 3. siječnja 2010. godine obračunala sa svojim prethodnikom Ivom Sanaderom.

Tog 3. siječnja prošle godine Sanader je pokušao smijeniti Jadranku Kosor, ali u tom svom naumu nije uspio. Kako kažu upućeni, bio je iritiran izbjegavanjem njegove nasljednice da poslije neuspjeha na predsjedničkim izborima, kada je HDZ-ov kandidat izgubio već u prvom krugu, sazove predsjedništvo stranke. Ni tada, baš kao ni nakon ovih nedavnih parlamentarnih izbora, Jadranka Kosor nije željela preuzeti odgovornost za poraz. Žele li njezini stranački oponenti išta promijeniti u HDZu i eventualno se bolje pripremiti za buduće političke bitke, više ne mogu čekati. U stranku ustrojenu kao što je ustrojen HDZ, po svemu sudeći, nije lako unijeti demokratske vjetrove. Njegovi su lideri dosad odlazili samo višom silom: zbog smrti, kao u slučaju Franje Tuđmana, ili vlastitom odlukom kako je to učinio Ivo Sanader, koji hrvatskoj javnosti, zapravo, nikada jasno nije objasnio zašto se odlučio povući iz politike.