04.01.2012. / 09:33

Autor: Erol Avdović

Novi razgovori Skopja i Atene

U potrazi za imenom

"Mi smo spremni za razgovore, a vidjet ćemo hoće li se grčka strana pojaviti opet samo formalno, zato što to traže s najvišeg mjesta u UN-u, a da pri tome ne budu spremni na nikakav pomak ili kompromis", rekao je za Nacional.hr jedan visoki makedonski diplomat u Washingtonu

New York -Specijalni opunomoćenik glavnog tajnika UN-a, Ban Ki-moona, zadužen za medijaciju u grčko-makedonskom sporu oko državnog imena Republike Makedonije, veleposlanik Matthew Nimetz, zakazao je novu rundu razgovora između Skopja i Atene, u New Yorku 16. i 17. sječnja. Spor oko makedonskog državnog imena počeo je 1991, kad je Grčka odbila priznati pravo Makedoniji na ovo ime.

Novi pokušaj iz UN-a

Prema navodima iz centrale UN-a, predstavnici dvije strane, koje su u sporu oko ovog pitanja već punih 20 godina, grčki veleposlanik u UN-u Adamantios Vassilakis i veleposlanik Makedonije u Washingtonu Zoran Jolevski, pristali su na dvodnevnu rundu razgovora u New Yorku.

Nimetz se sa veleposlanicima namjerava sastati odvojeno, a onda organizirati zajednički sastanak. Prema istim izvorima iz Svjetske organizacije u New Yorku, opunomoćenik glavnog tajnika UN-a namjerava "na obostrano prihvatljiv način ponovno osvježiti razgovore kako bi se napravio značajan napredak prema rješavanju pitanja imena ".

Grci kupuju vrijeme

"Mi smo spremni za razgovore, a vidjet ćemo hoće li se grčka strana pojaviti opet samo formalno, zato što to traže s najvišeg mjesta u UN-u, a da pri tome ne budu spremni na nikakav pomak ili kompromis", rekao je za Nacional.hr jedan visoki makedonski diplomat u Washingtonu. On je izrazio i bojazan da je aktualna ekonomska kriza u Grčkoj samo još više udaljila Atenu od stvarne želje da se pozabavi pitanjem makedonskog državnog imena, kako bi se sve moglo okončati 2012.

Među makedonskim diplomatima se više ne osjeća posebni entuzijazam zbog presude Međunarodnog suda pravde u korist Skopja - prema kojem je je Grčka bespravno blokirala pristup Makedonije euroatlantskim institucijama - jer je u toj presudi izostao pravni lijek koji bi obvezao Grčku na drugačiji stav. Atena je stavila veto na prijam Makedonije u NATO, na summitu u Bukureštu, kada su u travnju 2008 u Sjeveroatlanski vojni savez primljene Albanija i Hrvatska.

Neobvezujuća presuda

Iako su 1995 u UN-u u New Yorku potpisali memorandum o razumijevanju, kao Privremeni UN sporazum, kojim se Atena obvezala da bez obzira na spor oko makedonskog državnog imena neće blokirati prijem Makedonije u euroatlantske integracije, Grci to nisu ispoštovali.

Makedonija je zbog toga tužila Grčku Međunarodnom sudu pravde u Haagu, koji je 5.prosinca 2011. donio presudu. Sud je priopćio kako je sa 15 glasova prema jedan presuđeno da je Grčka prekršila članak 11. Privremenog sporazuma iz 1995. godine stavljajući veto na kandidaturu Makedonije za članstvo u NATO-u.

UN Sporazum između dviju zemalja predviđao je da Grčka neće blokirati članstvo Makedonije u međunarodnim organizacijama pod privremenim imenom "Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija" (FYROM - The Former Yugoslav Republic of Macedonia) koji je odredio UN.

Ponavljanje istog scenarija

Ipak, Sud je odbacio pravni lijek, ili sudski nalog, kojim bi se Grčka spriječila u kršenju spomenutog UN sporazuma u budućnosti, što je Makedonija tražila u trećoj točki tužbe. Malo je vjerovati da će sudska odluka iz Haaga promijeniti nešto bitno u ovom sporu.

"Tražimo sada da Grčka pokaže političku volju i da u duhu dobrosusjedstva dokaže i spremnost na kompromis", rekao je spomenuti makedonski diplomata za Nacional.hr.

Grčka međutim prilično rezignirano optužuje makedonsku stranu za izostanak dobre volje, te tamošnju nespremnost za kompromisom. Atena kao dokaz navodi izgradnju serije spomenika s grčkim povijesnim figurama, počevši s Aleksandrom Velikim u centru Skopja, kojeg Makedonci drže svojim, a Grčka ga smatra jednim od glavnih junaka helenizma. Grci im također predbacuju preimenovanje skopske zračne luke "Petrovec" u "Aleksandar Veliki". Zbog toga se vlada makedonskog premjera Nikole Gruevskog optužuje za svojatanje grčke kulture i povijesti.

Kacin kritizirao Makedonce

Nedavno je na programu Al-Jazeera Balkans, debatirajući o ovom pitanju, slovenski parlamentarac u Strasbourgu Jelko Kacin rekao kako bi Makedonija trebala prestati "glumiti žrtvu" u sporu s Grčkom oko svog državnog imena. Na te riječi u istom je programu oštro reagirao profesor Filozofskog fakulteta u Skopju Ferid Muhić, koji je Kacina optužio za neznanje i površnost po ovom pitanju.

I dalje otvoreno

Grčka strana odbija sve prijedloge imena makedonske države koji u sebi ne sadrže neku geografsku odrednicu, kao "Gornja" ili "Sjeverna" Makedonija, uz dodatak "Skopje". Time bi se, kako se tvrdi u Ateni ograničile teritorijalne pretenzije FYROM-a prema djelovima sjeverne Grčke koji se nazivaju Makedonijom.

Službeno Skopje se ne slaže sa takvim grčkim zahtjevima, inzistirajući na imenu Republika Makedonija. U UN-u ističu kako su dvije države ipak pozitivno odmakle od vremena kada su prvi put pod pokroviteljstvom Nimetza dvije strane započele prije 18 godina pregovarati o ovom, i dalje otvorenom, pitanju.

Vezane vijesti

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Ublažavanje grčkog tereta reformi

Grčka želi smanjenje poreza, dodatnu pomoć za sirotinju i nezaposlene, zamrzavanje otpuštanja u javnom sektoru i više vremena za rezanje deficita,… Više

Komentari

registracija
5/3/10

starimudrac, 04.01.12. 14:36

evo makedoncima prijedlog: neka se nazovu "Mi nismo dužni ko grčka"!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika