Propast Credo banke razrješavat će se još godinama Konačno gašenje splitske Credo banke, novčarske institucije propale zbog sumnjivih plasmana njenim vlasnicima te potpuno neuobičajene reakcije Hrvatske narodne banke, proces je koji će i po najoptimističnijim predviđanjima potrajati najmanje nekoliko godina. Rješenje HNB-a o likvidaciji neće se provesti jer su Croatia osiguranje i Fina - također potpuno neobično, ako ne i nezakonito - blokirale račun Credo banke otvoren posebno za ovu svrhu, pa je jedina preostala mogućnost - stečaj. Središnja banka već se opredijelila za ovu opciju, no ona je i za dužnike i za vjerovnike banke najgora opcija jer će se svi plasmani proglasiti dospjelima, dok je povrat sredstava koja su blokirana u banci znatno nesigurniji i vremenski vrlo maglovit.

Slučaj Credo banke zanimljiv je prije svega zbog brojnih dvojbenih poteza hrvatske monetarne vlasti i samog tajminga: dogodio se neposredno prije parlamentarnih izbora, kada se očekivao vakuum u odlučivanju i kada je bio vrlo skučen prostor za političke intervencije. Premda se po neslužbenim informacijama vukao već nekoliko godina i premda je HNB kroz dvije revizije i brojne neizravne nadzore imala vrlo dobar uvid u poslovanje, rješenje o likvidaciji upućeno je tek dva tjedna prije izbora. Sugovornici Nacionala tvrde da je i prije i poslije izdavanja spornog dokumenta središnja banka imala nekoliko logičnijih i korisnijih mehanizama koje je mogla iskoristiti, čime bi banka koja je držala 0,6 posto hrvatske bankarske aktive mogla biti spašena.
Vidljivi problemi u Credo banci započeli su u svibnju prošle godine, kada je nakon izravnog nadzora HNB-a izdana zabrana poslovanja s pravnim osobama te su određene visoke rezervacije za gubitke, dok je kamata na štednju smanjena na potpuno nekonkurentnih 3 posto. Već tada s Trga burze počele su curiti informacije prema povlaštenim deponentima koji su do kraja studenoga povukli oko 260 milijuna kuna, što bi predstavljalo problem i za institucije veće od Credo banke i njenih 1,6 milijardi kuna. Problem se nije nalazio u isisavanju novca već u prevelikoj izloženosti povezanim osobama te neadekvatnosti kapitala, no HNB je svejedno inzistirala na obaveznoj dokapitalizaciji te, kasnije, na likvidaciji, iako je još u tom trenutku u banku jednostavno mogla postaviti prinudnu upravu ili povjerenika.

"Točno tjedan dana prije rješenja o likvidaciji suvlasnik Credo banke Boris Barač upućen je da pregovara sa Centar bankom te mu je vrlo izravno sugerirano da - ukoliko ne želi propast svoje banke - sve dionice proda za jednu kunu. Još u tom trenutku bilo je upitno ima li Centar banka uopće likvidnost za tako nešto, no plan HNB-a bio je na sličan način okončati priču još tri manje banke - Karlovačke, Vabe te Banke kovanica", tvrdi Nacionalov izvor, dodajući da nikome nije bilo jasno zašto je upravo Centar banka u većinskom vlasniku poduzetnika Dragutina Biondića izabrana za "krovnu". Barač je ponudu odbio, nakon čega je uslijedila reakcija zamjenika guvernera HNB-a Davora Holjevca i rješenje o likvidaciji.

Upravo je Holjevac u jeku afere oko Credo banke, koja je uzdrmala hrvatsko bankarsko tržište snažnije od svoje realne vrijednosti, izazvao još veće probleme: gostujući u Dnevniku HRT-a otkrio je da Karlovačka banka, Vaba, Banka kovanica i Centar banka također nemaju odgovarajuću adekvatnost kapitala, što je zaprijetilo novim potresima. HNB je već dva dana kasnije oslobodila dio obvezne zalihe banaka kako bi smirila tržište, čime je neizravno priznala da su Holjevčeve tvrdnje bile točne i da je Credo banka izabrana kao žrtveno janje. Kako doznajemo, vlasnici i Uprava Credo banke ovih dana protiv HNB-a su podnijeli tužbe zbog oduzimanja licence za rad te rješenja o likvidaciji, što je njihov odgovor na kazneni postupak kojega je pokrenulo Državno odvjetništvo. Smatraju, naime, da ih je DORH mogao teretiti tek za prekršaje, a nikako za kaznena djela zlouporabe položaja - prije svega i stoga što nitko od njih nije ostvario imovinsku korist, nego upravo suprotno. Za kredite Credo banke njeni vlasnici založili su kompletnu imovinu, pa je i samom Baraču propao projekt izgradnje stambeno-trgovačkog kompleksa u strogom centru Splita, vrijedan oko 50 milijuna eura. U neslužbenim razgovorima s poslovnim partnerima i on sam izrazit će sumnju da je upravo projekt "Small mall" jedan od razloga udara na Credo banku.

Kako bilo, i nakon izdanog rješenja o likvidaciji ove splitske banke odvijala se drama: dio vjerovnika predvođen Croatia osiguranjem, Wiener osiguranjem i trogirskim brodogradilištem od HNB-a je zatražio mogućnost ukidanja rješenja ukoliko se prikupi dovoljan iznos depozita koji bi bili pretvoreni u vlasničke udjele, u čemu ih je podržao tadašnji potpredsjednik Vlade Domagoj Milošević. HNB je postavio granicu od 165 milijuna kuna, a već na prvom sastanku dva dana kasnije prikupljeno je oko 150 milijuna kuna. "No, HNB tada povlači doista teško razumljive poteze: podiže minimalnu granicu pretvaranja depozita u vlasničke udjele na 350 milijuna kuna, potom na 510 milijuna, da bi se na koncu zaustavila na 750 milijuna kuna. To je bio jasan znak da nije postojala zainteresiranost za spašavanje Credo banke, već upravo suprotno", tvrdi Nacionalov sugovornik. I njemu samome ponašanje HNB-a nije jasno, pogotovo jer je upravo u protekle dvije godine cijela Europa paničpno spašavala vlastite banke. "U Danskoj je, recimo, sama država dokapitalizirala svojih deset najvećih banaka, a kod nas se poticala propast jedne od rijetkih banaka u hrvatskom vlasništvu", čudi se naš izvor.
Slučaj Credo banke dokazao je da je ovaj segment hrvatskog gospodarstva u najmanju ruku loše reguliran, te da cijelu sustav praktički ovisi o hiru jednog čovjeka iz HNB-a.

Problem koji se u interesu stabilnosti gura pod tepih otvoren je i slučajem brokerskih tvrtki koje jednostavno nisu imale reguliranu zaštitu novca vlastitih klijenata, pa su se kroz javni pritisak uspjele izboriti da se barem jedan dio nekako ugura pod osiguranu štednju, ali i vrlo sumnjivom deblokadom računa Credo banke na točno 120 sekundi, samo kako bi svoje mjenice i potraživanja naplatile Jadranska i Istarska banka te faktoring kuća Prvi faktor. Ovdje je podnesena čak i kaznena prijava HANFA-e, HNB se "u interesu stabilnosti sustava" odbio javno očitovati, a Mladen Bajić i DORH po običaju još uvijek provode izvide...