Objavljeno u Nacionalu br. 844, 2012-01-17

Autor: Robert Bajruši

Cijena američke potpore

Vratite Židovima imovinu ili ništa od savezništva

Administracija Baracka Obame potvrdila je da želi surađivati s vladom premijera Milanovića, no postavila je nekoliko zahtjeva koje Hrvatska mora ispuniti

Amerikanci su zadovoljni
angažmanom HV-a u
AfganistanuAmerikanci su zadovoljni angažmanom HV-a u Afganistanu"SAD pokazuje da i dalje računa s Hrvatskom kao liderom na prostorima jugoistočne Europe. U Washingtonu su procijenili da će Zoran Milanović i njegova vlada nastaviti s hrvatsko-američkim savezništvom i odlučili su pokazati koliko im znači čvrsta suradnja sa Zagrebom. Za nas je to najbolja moguća vijest jer će nam američka potpora biti jako važna i u odnosu s Europskom unijom, ali i s ostalim zemljama", rekao je prije nekoliko dana u razgovoru za Nacional visokopozicionirani član Vlade. Pojednostavi li se ta izjava, Milanovićeva vlada očekuje da će joj SAD pomoći u slučaju problema oko ratifikacije pristupanja Hrvatske u EU. Unija prolazi kroz turbulentno razdoblje i, premda više ni jedna država nije protiv hrvatskog članstva, nitko sa sigurnošću ne zna kako će se stvari razvijati u idućih 18 mjeseci. Primjerice, dođe li u Sloveniji ponovo na vlast Janez Janša, moguće su komplikacije kao 2008. kad je Ljubljana više od godinu dana blokirala nastavak hrvatskih pregovora s Bruxellesom. Iako nitko u EU nije podržavao Slovence, morali su popustiti zbog snažnog diplomatskog pritiska SAD-a u ljeto i ranu jesen 2009.


HRVATSKI DUŽNOSNICI PROCJENJUJU da dosadašnje reakcije iz Washingtona potvrđuju želju SAD-a da Hrvatsku i ubuduće smatra glavnim saveznikom u regiji. "Budimo realni, Hrvatska je posljednja stabilna država odavde pa daleko prema istoku i SAD to zna", komentira sugovornik Nacionala. Prošli tjedan je čak i gubitnica Jadranka Kosor primila javno priznanje od Hillary Clinton koja joj je čestitala na uspješnom vođenju Vlade, posebno na približavanju EU i borbi protiv korupcije te je izrazila uvjerenost u nastavak jačanja odnosa između SAD-a i Hrvatske, a Kosor zaželjela sve najbolje u budućem radu. "U povijesti će ostati zapamćeno da ste vodili Hrvatsku na uspješnom putu prema članstvu u EU. Još više od toga, vaša potpora istragama samog vrha Vlade je bez premca i poslala je jasnu poruku da se u Hrvatskoj više ne tolerira politička korupcija", napisala je Clinton. U diplomatskim krugovima nezapaženo nije prošla ni mini-turneja američkog veleposlanika Jamesa Foleyja koji se sastao s nekoliko ministara. Premda posjeti novoimenovanim ministrima nisu neuobičajeni, Foleyjevi susreti izazvali su popriličnu medijsku pažnju.

UOSTALOM, VEĆ U izbornoj noći James Foley bio je i u stožeru Kukuriku koalicije u Muzeju suvremene umjetnosti. Foley se već 4. siječnja sastao s ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić, i prema službenim informacijama, "sugovornici su razmijenili mišljenja i o aktualnoj situaciji na prostoru jugoistočne Europe te su posebno istaknuli važnost suradnje Hrvatske i SAD-a u stabilizaciji tog područja i pomoći zemljama regije u reformskim i euroatlantskim integracijskim procesima". Američki veleposlanik sastao se i s ministrom obrane Antom Kotromanovićem i tada je Foley istaknuo da SAD cijeni hrvatski doprinos u misijama ISAF-a u Afganistanu i KFOR-a na Kosovu. Također, američki veleposlanik se prije nekoliko dana sastao i s novim ministrom unutarnjih poslova Rankom Ostojićem.

IPAK NIJE SVE POTPUNO idilično. Ono o čemu se nije javno govorilo jesu zahtjevi koje američka Ante Kotromanović, ministar obrane, s američkim veleposlanikom Jamesom FoleyjemAnte Kotromanović, ministar obrane, s američkim veleposlanikom Jamesom Foleyjemvlada stavlja pred hrvatsku administraciju. Tri su teme na kojima inzistira SAD: prvo, Hrvatska treba voditi proces stabilizacije na Balkanu, drugo, potrebno je nastaviti borbu protiv korupcije, posebno u visokim političkim i poduzetničkim krugovima, i treće, SAD smatra da Hrvatska mora vratiti imovinu oduzetu Židovima. Pritom je posljednji zahtjev gotovo ultimativan. Pitanje povrata židovske imovine otvoreno je prije nekoliko godina i reaktualizirano 2010. kad je tadašnja premijerka Jadranka Kosor službeno posjetila SAD i sastala se s potpredsjednikom Joeom Bidenom. U Washingtonu se Kosor suočila s otvorenim kritikama: američki političari nekoliko su joj puta istaknuli probleme židovske zajednice u Hrvatskoj. Amerikancima je smetalo jer ni 10 godina nakon povrata zemljišta u središtu Zagreba, na kojem je nekoć bila sinagoga, nije počela gradnja nove sinagoge. Kao drugi problem, Amerikanci su premijerki spočitavali dugogodišnje otezanje s povratom židovske imovine u Hrvatskoj, pri čemu je kao najzorniji primjer naveden slučaj četverokatnice u Amruševoj ulici.

PREMA DOSTUPNIM PODACIMA, na rješavanje sporova zbog oduzete židovske imovine čeka oko 250 hrvatskih državljana i stranaca židovskog podrijetla iz Hrvatske. Židovskoj općini Zagreb do kraja 2011., prema njihovim podacima, vraćeno je tek 30 posto tražene imovine, a u ostalih 70 posto slučajeva još traje postupak povrata. Nezadovoljstvo procesom povrata oduzete imovine u nekoliko je navrata javno iznio i Ognjen Kraus, predsjednik Židovske općine Zagreb. U proteklih godinu i pol nije ostvaren nikakav pomak i Amerikanci su odlučili pritisnuti novu vladu. Očito američka potpora ima svoju cijenu, a u nju spada i povrat imovine. Potvrdio je to i James Foley u nedavnom intervjuu Novom listu. On je bio nedvosmislen u zahtjevu za povratom imovine koja je prije 1941. pripadala Židovima: "Važno je napomenuti da smatramo da iz povijesne i moralne perspektive žrtvama holokausta treba pridavati pažnju. Svjesni smo da će se novi premijer i nova vlada suočiti s velikim izazovima, osobito gospodarskim. Mi im želimo sve najbolje. No nadamo se da će posvetiti pažnju i tome da se osigura pravda onima koji su bili žrtve otuđenja imovine, osobito tijekom holokausta. Uvjeren sam da će novi premijer i novo vodstvo prepoznati da je to pitanje važno za Hrvatsku da bi zatvorila to poglavlje. To je vrlo važno za SAD. Mi to smatramo nedovršenim poslom iz prošlosti, ali su rane ostale i mogu biti izliječene, osobito ako pravda bude zadovoljena", upozorio je veleposlanik SAD-a. Unatoč ultimativnu stajalištu američke diplomacije o povratu imovine, u hrvatskoj su vladi uvjereni da SAD i ubuduće računa na Hrvatsku kao glavnog partnera na ovim prostorima. Amerikanci su izrazito zadovoljni dosadašnjim angažmanom HV-a u Afganistanu i regionalnom politikom hrvatske vlade. Posljednje veće napetosti postojale su tijekom predsjedničkog mandata Stipe Mesića koji je bio vrlo kritičan prema politici Georgea W. Busha, ali otkako je na Pantovčak došao Ivo Josipović, odnosi su se normalizirali.

VAŽNU ULOGU U normalizaciji odnosa odigrala je i bivša HDZ-ova vlada koja ni jednim potezom nije htjela iritirati američku stranu. Tako je Hrvatska podržala NATO-ov napad na Libiju (premda HV nije sudjelovao), a hrvatska diplomacija prošle jeseni ostala je suzdržana prilikom glasovanja o primanju Palestine u UNESCO. Iako je tijekom predizborne kampanje Vesna Pusić upravo u Nacionalu izjavila da je trebalo podržati Palestince, pitanje je razmišlja li isto otkako je postala šeficom diplomacije. SAD je najjači saveznik kojeg Hrvatska može imati i bilo bi iracionalno izazivati probleme u pitanjima o kojima odlučuju vodeće svjetske sile, a na koje male zemlje ionako ne mogu utjecati. Nakon što je potvrđeno da administracija Baracka Obame želi čvrsto surađivati s vladom premijera Milanovića, više i ne treba očekivati probleme. Hrvatskoj treba savezništvo s SADom i nova vlada će pokušati ispuniti zahtjeve Washingtona, od povrata imovine do predvodničke uloge u političkoj stabilizaciji regije.

Vezane vijesti

Odluka o avionima HRZ-a u sljedećih 45 dana

Odluka o avionima HRZ-a u sljedećih 45 dana

Ministar obrane Ante Kotromanović izjavio je danas kako je potrebno najkasnije u sljedećih 45 dana donijeti odluku o tome hoće li Hrvatska nabaviti… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika