Prijedlog zakona koji je francuska Narodna skupština prihvatila 22.prosinca prošle godine predviđa kaznu do jedne godine zatvora i globu od 45.000 eura za osporavanje genocida, koji je utvrđen i priznat zakonodavstvom te zemlje. 2001. godine Parlament je usvojio zakon po kojem Francuska potvrđuje da je u otomanskoj Turskoj 1915. godine počinjen genocid nad Armencima. Prema tome, zakon o kažnjivosti negiranja genocida, o kojem se danas izjašnjavaju članovi Senata, odnosio bi se samo na taj genocid nad Armencima.

Na usvajanje tog zakona u francuskoj Narodnoj skupštini Ankara je oštro reagirala, između ostalog privremenim povlačanjem svog ambasadora iz Pariza i otkazivanjem niza političkih, ekonomskih i diplomatskih susreta. Turska odbacuje termin genocid, mada priznaje da su u Anatoliji između 1915. i 1917. godine počinjeni masakri u kojima je stradalo 500.000 Armenaca. Armenci, međutim, tvrde da je bilo milijun i pol žrtava.

Zagovornici i protivnici

Francuska javnost je podijeljena: i u ljevici i desnici ima i pristalica i protivnika oportunosti zakona o kažnjivosti negiranja genocida. Prijedlog zakona podržao je predsjednik Nicolas Sarkozy, ali je zato optužen da time želi da se na predsjedničkim izborima za tri mjeseca domogne pola milijuna glasova francuskih građana armenskog podrijetla, potomaka žrtava genocida koji su u Francuskoj našli utočište.

Rezervu izražavaju izrazili su i članovi Sarkozijeve političke formacije, na primjer sâm ministar vanjskih poslova Alain Juppé. S druge strane, donošenje zakona podržava najljući Sarkozyjev protivnik na proljetnim predsjedničkim izborima, kandidat Partije socijalista François Hollande.

Među protivnicima usvajanja ovog zakona je Robert Badinter, koji je bio predsjednik Arbitražne komisije u okviru Mirovne konferencije za bivšu Jugoslaviju, poznate kao Badinterova komisija. On, umjesto usvajanja zakona koji se odnose na genocid, predlaže da UNESCO, na prijedlog Francuske, osnuje međunarodnu komisiju renomiranih povjesničara, kojima će biti otvorene sve svjetske arhive, kako bi utvrdili činjenice o genocidima. Njihovi zaključci bili bi ponuđeni na usvajanje zemljama u kojima su genocidi počinjeni.

A genocid u Srebrenicici?

S tim u vezi nametnulo se u javnoj debati u Francuskoj i pitanje genocida u Srebrenici, koji je utvrdio i priznao ne samo Haški sud, nego i Međunarodni sud pravde, najviše pravosudno tijelo Ujedinjenih naroda. Ukazujući na te činjenice, francuski publicist Jean-François Daoulas smatra da za genocid treba osuđivati režime, a ne zemlje i narode, i postavlja pitanje zašto Francuska, čija su 73 vojnika poginula u sastavu Međunarodnih snaga u Bosni i Hercegovini, nikad nije označila režim Slobodana Miloševića krivim za genocid u Srebrenici.

U samoj Bosni i Hercegovini o toj temi čuo se samo jedan komentar. Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će predložiti da i Bosna i Hercegovina, poput Francuske, usvoji zakon o kažnjivosti negiranja genocida - nad Armencima u Turskoj. Njegovu izjavu prenijeli su, uz odobravanje, svi armenski portali. Ipak, jedan novinar je postavio pitanje: A Srebrenica? "Taj pogrom nije bio genocid", odgovorio je predsjednik Republike Srpske. "Gospodin Dodik ne zna", prokomentirao je armenski novinar, "da pogrom, po definiciji Međunarodnog suda pravde, nije ništa drugo nego genocid."

Autor: Dževad Sabljaković