ArhivaAkti, koje je njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka prikupila o potpredsjednici Bundestaga i zastupnici Lijeve stranke Petri Pau, broje 600 stranica. Njoj je zabranjeno da dobije neograničen uvid u ove dokumente, što godinama uporno traži. Slično je i sa šefom kluba poslanika Lijevih u Bundestagu Gregorom Gysijem. Stoga je on siguran da njemačka tajna služba primjenjuje obavještajne metode protiv njemačke Ljevice.

15 stranica o Lijevim

Za najnovije dizanje prašine pobrinuo se politički magazin Der Spiegel, koji je objavio kako je pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka 27 od ukupno 73 poslanika Lijevih u Bundestagu, ali i 11 članova iste partije koji djeluju u pokrajinskim parlamentima. Da su njemački socijalisti već godinama pod prismotrom Službe za zaštitu ustavnog poretka, može se pročitati u službenom izvještaju ove službe sa sjedištem u Koelnu, koji izlazi jednom godišnje. U aktualnom izdanju u poglavlju "Lijevi ekstremizam" partiji Lijevih je posvećeno 15 stranica. Navodi se između ostalog da partija Lijevih, koristeći izraz pluralizam, okuplja snage koje se bore za korjenite promjene dosadašnjeg državnog i društvenog uređenja.

Ova rečenica zaista stoji u partijskom programu, usvojenom 2011. Lijevi ovim podvlače svoj antikapitalistički politički cilj. Klaus Ernst, koji sa Gesine Lötzsch od 2010. dijeli funkciju predsjedavajućeg partije Lijevih je novi politički program nazvao čak "pozivom na borbu protiv odnosa koji vladaju i vladara". I među političarima i među ekspertima sporno je, međutim, pitanje da li ovakva retorika koja u sebi nosi komunističku platformu opravdava nadziranje cijele partije i pojedinih zastupnika Bundestaga iz njenih redova.

Hamburški profesor prava Matthias Klatt smatra da se najprije mora razjasniti da li su ovakve izjave protiv demokratskog uređenja zemlje. Ukoliko je to doista slučaj, onda su dozvoljene obavještajne aktivnosti i praćenje članova ove partije. Zastupnici Lijeve stranke bi, međutim, zbog njihove važnosti i pozicije koju imaju po Ustavu, morali biti pošteđeni obavještajnih aktivnosti. Jer njihov zadatak je i da kontroliraju rad vlade. To uključuje i kontrolu Službi sigurnosti u koje spada i Služba za zaštitu ustavnog poretka. U Bundestagu postoji Kontrolni parlamentarni organ, koji se redovno, ali tajno sastaje.

Da bi se poslanici ipak prisluškivali, mora im biti dokazana aktivna suradnja u ekstremističkim pokretima, dodaje profesor Klatt. Pri tome se, kaže on, mora razlikovati puko promatranje od nadgledanja osoba uz pomoć obavještajnih metoda, u koje spada prisluškivanje telefonskih razgovora. Predsjednik Službe za zaštitu ustavnog poretka, Heinz Fromm, stalno ukazuje da se Lijevi promatraju samo na bazi javno dostupnih informacija, u koje spadaju isječci iz novina, publikacije na internetu i slično.

U ponedjeljak je na simpoziju Službe za zaštitu ustavnog poretka na temu "ekstremizam" rečeno da nije nikakva novina da se prati rad partije Lijevih. Onima, kojih se to tiče, to je poznato, rekao je šef ove službe. On je čak dodao da politički razumije njihovo protivljenje. U cijeloj diskusiji Lijevi su sada dobili potporu socijaldemokrata i Zelenih, koji su počeli oštro kritizirati odnos prema njemačkim Naprijed s lijeva: Sahra Wagenknecht, Gregor Gysi, Gesine Loetzsch socijalistima. Potpredsjednica Bundestaga Petra Pau nada se brzom okončanju ove priče. Ona je 2008. uložila žalbu pred Saveznim ustavnim sudom i čeka razrješenje slučaja. U srpnju 2010. Lijevi su međutim doživjeli poraz. U posljednjoj instanci je Ustavni sud u slučaju zastupnika pokrajinskog parlamenta Bode Ramelowa donio presudu po kojoj je nadziranje dozvoljeno iako je u prvoj instanci bilo presuđeno u korist ovog zastupnika.

Autori: Marcel Fürstenau / Marlis Schaum / Jasmina Rose