IlustracijaSlužbeno, situacija u Grčkoj na sastanku šefova država i vlada 27 zemalja članica Europske unije uopće nije na dnevnom redu. Na skupu, koji bi službeno trebao trajati samo četiri sata, u prvom bi se redu trebalo raspravljati o uvjetima koje je potrebno i ostvariti kako bi se osiguralo povećanja privrednog rasta i broja zaposlenih u Europskoj uniji. Ali promatrači su uvjereni da će situacija u Grčkoj ipak bitno utjecati na tok rasprave.

Jedan od razloga su i alarmantne vijesti koje stižu iz Atene. Tamo već danima boravi tzv. "trojka", sastavljena od predstavnika Europske komisija, Međunarodnog monetarnog fonda i Europske središnje banke. Njihov je zadatak s jedne strane utvrditi u kojoj je mjeri grčka vlada ispoštovala ranije dogovorene i obećane mjere štednje. S druge strane "trojka" treba vidjeti gdje još postoje potencijali za uštedu i koje domaće zadatke vlada premijera Lucasa Papademosa treba obaviti kako bi dobila potrebnu financijsku pomoć.

Prema informacijama njemačkih medija, međunarodni stručnjaci su između ostaloga utvrdili da će sljedeća tranša pomoći Grčkoj morati biti povećana za 15 milijardi eura u odnosu na planiranu: umjesto 130 milijardi koliko je dogovoreno u listopadi, Grčka treba 145 milijardi eura. Razlog ovoj dodatnoj rupi u državnom proračunu je daljnje slabljenje grčke privrede i s time povezane manje uplate u državnu blagajnu.

Državni suverenitet u opasnosti

U međuvremenu je iz redova njemačke vlade potvrđena informacija koju je najprije objavio list "Financial Times" da je Njemačka s obzirom na lošu situaciju grčkog proračuna predložila uvođenje tzv. povjerenika Europske unije za kontrolu budžeta Grčke. To su predstavnici vlade u Ateni međutim u potpunosti odbili. Ovakav prijedlog je "produkt bolesne mašte", izjavila je Ana Diamantopoulou, bivša povjerenica Eurtopske komisije. List "Financial Times" je naveo da se o tome razgovaralo na sastanku ministara financija EU-a početkom tjedna. Prijedlog koji se našao na stolu je bio da bi ministri financija EU-a imali pravo veta na odluke koje bi donosila vlada u Ateni, a koje bi se ticale državnog proračuna.

"Financial Times" navodi kako bi se, prema tom prijedlogu, europski ministri faktički bavili konsolidacijom i kontrolom grčkog budžeta, jer vlada u Ateni do sada nije na zadovoljavajući način slijedila zahtjeve EU-a. Zbog toga bi se ona na određeno vrijeme trebala odreći svog budžetskog suvereniteta.

Odlučno NE Europskoj uniji

Glasnogovornik vlade u Ateni Pantelis Kapsis je izjavio kako ova vlada namjerava zadržati kontrolu nad svojim budžetom, dodajući da je čitav niz financijskih reformi već sproveden: "Vlada ističe kako se budžetska politika nalazi isključivo u njenoj nadležnosti", rekao je Kapsis i dodao: "Povukli smo niz poteza kako bi se poboljšala efikasnost javne administracije i povećani su napori u svrhu postizanja boljih rezultata u ubiranju poreza."

Podrška iz Bruxellesa

Europska komisija je u subotu (28.1.2012.) prihvatila ovakav stav Grčke. "Komisija ostaje pri namjeri daljnjeg praćenja situacije uz pomoć promatračkih mehanizama s kojima raspolaže, ali odluke koje se donose ostaju u rukama vlade u Ateni", izjavio je Amadeu Altafai, glasnogovornik komisije.

I dok Grčka ustraje u očuvanju nacionalnog suvereniteta, ideja o kontroli koju bi vršila EU naišla je na odobravanje u vladajućoj Demokršćanskoj stranci u Njemačkoj. Stručnjak stranke za pitanja budžeta Norbert Barthle kaže: "S obzirom na činjenicu da Atena nije ispunila čitav niz preduvjeta EU-a, uvođenje kontrole grčkog budžeta bi nas sigurno doveo bliže cilju". U Berlinu ipak ističu da se kontrola ne bi uvela isključivo zbog Grčke, nego da bi ona važila za sve zemlje koje traže pomoć EU-a, a koje ne sprovode tražene reforme.

Neizvjesni pregovori u Ateni

Djelomično olakšanje i u Ateni i u Bruxellesu je u svakom slučaju nastupilo kad su grčki premijer Lucas Papademos i ministar financija Evangelos Venizelos izrazili optimizam nakon pregovora sa predstavnikom međunarodnih privatnih banaka Charlesom Dallarom. Banke su navodno spremne zadržati dobar dio obveznica Grčke, koje bi međutim izgubile i više od pola svoje nominalne vrijednosti. Čini se da postoji dogovor i o tome da se kamate za te obveznice smanje na ispod četiri posto. Končani rezultat bi bio otpis dijela dugova Grčke koji trenutno iznose 200 milijardi eura.

Dalara i njegov kolega Jean Lemiere su također izrazili uvjerenje da će pregovori koji se vode već tri tjedna uskoro biti okončani. Oni su naveli kako pregovori napreduju te da se vode uz međusobno razumijevanje. Prepolovljavanje duga Grčkoj je preduvjet da ova zemlja dobije ključni dio drugog paketa pomoći EU-a, koji je prvotno iznosio 130 milijardi a sada bi se mogao popeti na 145 milijardi eura. Ukoliko pregovori ne bi završili uspješno, ova zemlja ne bi bila u stanju isplatiti obveznice u iznosu od 14,5 milijardi eura, koje na naplatu pristižu 20. ožujka.

Autori: C. Chelsom-Pill / A. Slanjankić