Foto: IlustracijaVeliki broj državnih agencija, suvereno stranačko prisvajanje resora u Vladi, nekontrolirano poslovanje državnih tvrtki pokazatelji su raširene i sveprisutne političke korupcije u Srbiji, tvrde sugovornici za Blic.

Problem dodatno pojačava neefikasnost pravosuđa i institucija, a nezavisna tijela nemaju dovoljno ovlasti za borbu protiv korupcije.

Da je korupcija prisutna i u parlamentu, smatra profesor Ekonomskog fakulteta u Novom Sadu Jovan Komšić. Ističe kako je parlament pretvoren u vrstu 'plemenskog saveza u kojem deset stranačkih povjerenika odlučuje o sudbini milijuna građana'. On tvrdi da su stranački prvaci do sada mogli mijenjati redoslijed kandidata na izbornim listama i zbog toga nagrađivali pristalice.

"Broj od 130 agencija je jasan pokazatelj nedostatka javne kontrole vlasti", rekao je Komšić. Dodaje kako su plaće u tim državnim tijelima 'ogromne' i kako postoje i drugi 'nekontrolirani putevi novca'. "S druge strane, svaki resor u Vladi suvereno drži jedna stranka i druge se ne miješaju", kazao je profesor.

Kao mjesto gdje 'cvjeta korupcija' Komšić ističe i državne tvrtke u koje stranke postavljaju svoje ljude, koji najčešće 'nisu kompetentnti' za te funkcije. Naglašava kako se podobnost i korupcija dalje šire zapošljavanjem 'lojalnih i poslušnih'.

Upozorava na sporne javne nabave i sumnjiva strana ulaganja. "Tako se omogućava podizanje cijena usluga, stvara se skupa država, a onda slijedi napuštanje poslova, izvlačenje novca i propast", objašnjava stručnjak. "Ljudi koji hoće uložiti novac jednostavno su reketirani. U svemu tome apsolutno prepoznajem stranke. Stvar se donekle može popraviti mijenjanjem zakona", smatra Komšić dodajući kako kontrolnim nezavisnim tijelima treba dati ovlasti za upozorenje, ali i izricanje kazne.

Predsjednica nevladine organizacije 'Urban In', Aida Ćorović, jasno tvrdi kako 'stranački ljudi na pozicijama uzimaju mito' i kako se to 'zataškava'.

Objašnjava rad Agencije i Savjeta za borbu protiv korupcije. "Stranke su vezane za tajkune. Tajkuni koji su zaradili na našoj nesreći i raspadu države vladari su Srbije, ali oni u šaci drže stranke", navodi Ćorović. Priželjkuje ubrzanje eurointegracija kako bi se u Srbiji što prije dogodila 'sanaderizacija'.

Ministrica pravosuđa Srbije, Marijana Pajvančić, ističe kako 'ono što je posao pravosuđa ne treba prebacivati na politiku'. "To nije odlika pravne države. Sve dok ne radimo u granicama prava, imamo široko polje podložno korupciji", rekla je ministrica.

Povjerenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, Rodoljub Šabić smatra kako korupcije ima najviše u području javne nabave. "Na javnu nabavu odlazi 15 posto bruto društvenog proizvoda i jasno je kako se tu može svašta dogoditi", upozorava povjerenik. Posebno, kao primjer, ističe područje financiranja političkih stranaka, dodavši kako u politici u Srbiji još 'nijedna mafija nije otkrivena'.

Vladimir Goati iz organizacije 'Transparentnost Srbija' smatra kako su u Srbiji institucije neefikasne, što je razlog neučinkovitosti u borbi protiv korupcije. Naglašava kako su ovlasti Agenciji za borbu protiv korupcije i Državnoj revizorskoj instituciji dane, ali kako je neophodno da one imaju bolje uvjete rada.

"Pod povećalom smo EU, rješavanje političke korupcije svakako će biti uvjet za daljnje napredovanje u eurointegracijama", rekao je Goati.