Foto: IlustracijaKada je krajem 2008. godine Island bio na rubu financijskog i gospodarskog kolapsa, nezadovoljni Islanđani odlučili su se na drastične mjere. Kamenovali su zgradu parlamenta tražeći od svojih političkih i bankarskih vođa objašnjenje zašto im je država dovedena na prosjački štap. Tri godine kasnije situacija je znatno drugačija, piše Bloomberg.

Od kraja 2008. godine banke ne Islandu sustavno su opraštale zajmove u visini 13 posto državnog BDP, a islandska kućanstva dobila su oprost dugova koji su prelazili 110 posto vrijednosti doma, to jest nekretnine. Vrhovni sud je u lipnju 2010. godine donio presudu prema kojoj su zajmovi vezani uz strane valute nezakoniti. Island je postavio potrebe svojih državljana ispred zahtjeva tržišta, što je bio ključ uspjeha. Državne banke preuzele su odgovornost za svoje građane, čime su inozemni kreditori odmah 'izbačeni iz igre'. Andrea J. Olafsdottir, predsjednica Islandske kućne koalcije, kaže kako 'neke domaće financijske institucije nisu izgubile ni novčića provodeći ove mjere'.

Time odredbama olakšano je vraćanje dugova gotovo četvrtini populacije ove otočne zemlje. "Možete sa sigurnošću reći kako Island drži svjetski rekord u opraštanju dugova domaćinstvima. Island je time postavio školski primjer onog što je potrebno učiniti za vrijeme krize. Bilo koji ekonomist će se s time složiti", rekao je Lars Christensen, ekonomist u Danskoj Bank A/S u Kopenhagenu.

Profesor ekonomije na Islandskom sveučilištu, Thorolfur Matthiasson, ističe kako bi druge zemlje 'mogle učiti na primjeru Islanda i obratiti pozornost na uspješnost provedenog Ugovora 110 posto'. "To je najvelikodušniji ugovor koji je potpisan", dodao je.

Iz Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj kažu kako su se poduzete ekonomske mjere na Islandu pokazale ispravnima. Predviđa se rast islandskog gospodarstva iznad prosjeka Europe i razvijenog svijeta. Islandsko gospodarstvo naraslo je za 2,9 posto prošle godine i nastavit će rastom od 2,4 posto ove i sljedeće godine. Island je tako uspio izaći iz krize koja je počela 2008. godine, kad je gubitak u bankama bio 85 milijarde dolara. Ankete dokazuju kako Islanđani i dalje ne žele pristupiti Europskoj uniji.

Vlasti trenutno istražuju glavne dužnosnike koji su optuženi za prijevare koje su dovele do bankrota banaka. Posebni državni tužitelj, koji je zbog ovog slučaja imenovan na tu funkciju, kaže kako će optužiti oko 90 osoba. Još 200 osoba, uključujući šefove tri najveće islandske banke čekaju kaznene prijave.