Grčki prosvjednici prošlog su se tjedna sukobili s policijom na atenskim ulicamaGrčka s nestrpljenjem čeka na spasonosnu financijsku injekciju iz novog paketa pomoći vrijednog 130 milijardi eura. Prvi paket iz prošle godine u tek nešto manjem iznosu od 110 milijardi eura nije uspio spasiti Grčku. Bez novog dotoka svježeg novca iz europskih i MMF-ovih trezora ponovo se ova članica prestižnog kluba Europske unije ne bi mogla spasiti od neizbježnog bankrota. A taj bankrot mogao bi joj se dogoditi već sredinom ožujka kad joj stiže na naplatu 14,5 milijardi eura duga s naslova izdanih državnih obveznica. Grci očekuju i veću količinu dobre volje i od samih svojih vjerovnika, koji bi joj trebali, prema tim procjenama, oprostiti dio duga teškog barem 100 milijardi eura.

Istodobno s tim očekivanjima, koja već prerastaju u veliko nestrpljenje, prošloga su se tjedna na ulicama Atene obračunavali grčki prosvjednici s vlastitom policijom. Dodatne začine ponudili su i grčki političari, koji su počeli otvoreno razmjenjivati otrovne strelice sa svojim europskim kolegama. U atmosferi povišenih tonova ponovo se počelo nametati i pitanje hoće li, na kraju, Grčka ipak napustiti eurozonu i vratiti se svojoj nekadašnjoj nacionalnoj valuti – grčkoj drahmi. Bude li se doista to dogodilo, odluka o prijelazu s eura na drahmu, grčka vlada to neće unaprijed posebno najavljivati. Bit će to učinjeno preko noći da se izbjegne stampedo na grčke banke uobičajen za takve situacije.

Napokon, dogodi li se to doista Grčkoj, više neće biti uvijeno u celofan ni pitanje vodi li to Europsku uniju definitivno u asocijaciju država s dvjema brzinama, što su već počeli razmatrati njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Bila bi to podjela na države prvog i drugog reda, a crta razdvajanja bila bi između država sposobnih da održe vjerodostojnost i stabilnost eura kao zajedničke valute i onih članice Europske unije koje, poput Grčke, neće biti u stanju ispuniti zahtjevne financijske uvjete. Doduše, takva odluka mogla bi se u Bruxellesu donijeti relativno brzo samo ako na predstojećim predsjedničkim izborima u Francuskoj potkraj travnja ponovo pobijedi Sarkozy. U protivnom njemačka bi kancelarka za realizaciju te ideje morala potražiti nove strateške partnere.

U TAKO NAPETOJ ATMOSFERI grčki predsjednik Karolos Papoulias, 82-godišnji veteran iz II. svjetskog rata, koji se borio i protiv nacističke Njemačke, napao je njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea zbog jedne njegove neoprezne izjave o Grčkoj. A ministar Schäuble je, uz primjedbu da je Grčka "rupa bez dna", izrazio sumnju da opet neće ispuniti preuzete obveze ni sada kad dobije drugi paket financijske pomoći, što bi značilo bezobzirno rezanje proračunske potrošnje bez ikakve socijalne osjetljivosti. Na tu vrstu sumnjičavosti njemačkog su ministra mogle navesti i javno iskazane dvojbe lidera grčke pučke stranke Nove demokracije Antonisa Samarasa. Premda je i on, kao i predstavnik druge najveće stranke, socijalističkog PASOK-a, stavio potpisao dokument kojim je Grčka preuzela nove obveze, počeo je oko svega ponovo dvojiti. Nije isključio da paket za spas Grčke ponovo bude stavljen na stol nakon predstojećih parlamentarnih izbora, koji će se i u Grčkoj održati u travnju. Uvrijeđeni grčki predsjednik uzvratio je njemačkom ministru. "Ne dopuštam da Schäuble vrijeđa moju zemlju. Tko je gospodin Schäuble da vrijeđa Grčku? Tko su ti Nizozemci? Tko su ti Finci?", proširio je listu onih koji su ga uvrijedili grčki predsjednik. Kako su grčki kreditori - Europska komisija, MMF i Europska središnja banka - i dalje neumoljivi i ne odustaju od teških zahtjeva za konsolidiranjem grčkih financija, što podrazumijeva drastično rezanje proračunske potrošnje, petmilijunska Atena prošloga se tjedna ponovo pretvorila u buktinju. Pod pritiskom krize bile su zapaljene, pa su gorjele vrijedne zgrade - spomenici kulture. Središte glavnog grčkog grada bilo je poprište žestokih sukoba policije naoružane suzavcem i šok-bombama s više od 80.000 gnjevnih prosvjednika. Uzvraćajući molotovljevim koktelima, kamenjem, raznovrsnim priručnim palicama i sredstvima, prosvjednici su se ponovo bunili protiv drastičnih mjera štednje, sada i od grčkog parlamenta odobrene politike nastavka stezanja remena do neizdrživosti. Praktički, do samog pucanja.

OSIM VEĆ IZGUBLJENIH beneficija, poput one već na nos im nabijane priče o 14 plaća godišnje na koje su Grci nekoć imali pravo, minimalna plaća je dodatno srušena. Pala je sa 751 na 600 eura. Sve ostale plaće, kao i mirovine, srezane su za trećinu. Ove će godine biti podijeljeno novih 15.000 otkaza u državnom i javnom sektoru. Srednjoročni plan programiranih otkaza još je drastičniji. U sljedećih pet godina u državnoj upravi treba otpustiti još mnogo, mnogo više - 10 puta više zaposlenika. Otkaze bi, dakle, trebalo pripremiti za još 150.000 državnih službenika, i to u zemlji gdje je nezaposlenost već dosegnula dramatičnu razinu. Stopa nezaposlenosti premašila je 20 posto, a ne tako davno iznosila je samo skromnih 8 posto. Ni ostali ekonomski pokazatelji Grčkoj ne idu na ruku. Od sredine 2009. do početka 2012. industrijska je proizvodnja pala za 25 posto. I BDP se sunovratio, pa je završio u crvenom s čak 18 posto u minusu. Kako nagovijestiti gospodarski oporavak, kad on ovisi o porastu potrošnje, a trgovina na malo također je završila u crvenom, pala je za 27 posto. Gospodarska grana po kojoj je Grčka posebno prepoznatljiva, turizam, također je u velikom padu. Prošle je godine i turistički promet bio manji za 20 posto. Premda pod pritiskom međunarodnih kreditora, tu restriktivnu politiku nastavlja provoditi oktroirana grčka vlada Lucasa Papademosa, tehnokrata s bankarskim stažom i u Europskoj središnjoj banci, gdje je bio potpredsjednik. No to je bio uvjet za dodjelu nove financijske injekcije bez koje Grčkoj ponovo ne bi bilo spasa. Opet se kao o izlazu počelo razglabati o povratku na drahmu, što bi grčkoj vladi omogućilo povlačenje autonomnih ekonomskih poteza. No i za to će biti nužno steći povjerenje budućih investitora u grčke projekte. Kad je riječ o tom povjerenju, treba imati na umu da je Grčka među rekorderima po broju bankrota u povijesti. Od uspostave svoje neovisnosti od Otomanskog Imperija 1829., u razdoblju kraćem od dva stoljeća, Grčka je bankrotirala pet puta, ali pola tog vremena nije bila u stanju otplaćivati svoje obveze. Nevolje EU s tim problemom neće prestati eventualnim izlaskom Grčke iz eurozone. Strogi ekonomski analitičari sličan scenarij proriču već danas Portugalu, a potom i Irskoj.