22.02.2012. / 08:51

Autor: Deutsche Welle

Hrvatska izdvaja "sramotno malo" za znanost

Hrvatska polako prikuplja svoja iskustva u svim Vijećima ministara EU. Na sastanku Vijeća za konkurentnost je ministar iz Zagreba uvidio kako Hrvatska kud i kamo premalo ulaže u istraživanje i znanost.

Željko JovanovićŽeljko JovanovićUz prvo hrvatsko sudjelovanje u svojstvu promatrača preko Hrvatski ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović je doduše sudjelovao tek kao promatrač, ali već je bio prisutan raspravi o budućnosti i strategiji razvoja Unije "Europa 2020".

Konkurenta Europska unija počiva na tri temelja, na inovacijama, poduzetništvo i intelektualnom vlasništvu. Ali upravo na razvoju intelektualnog bogatstva, Hrvatska čini veoma malo: i hrvatski ministar priznaje kako Hrvatska u tu namjenu izdvaja "sramotnih 0,76 posto BDP-a, a cilj je Europske unije je da izdvajanja bude tri posto".

Ministar Jovanović upozorava da "ukoliko želimo da Hrvatska postane dio konkurentnog društva, tada mora povećati ulaganja hrvatska ulaganja u istraživanja i razvoj". Dodaje i kako su zemlje koje su u prošlosti više izdvajale za istraživanje i razvoj, danas lakše prolaze i podnose krizu.

U Hrvatskoj prosjek zaposlenih u znanosti i tehnologiji iznosi 32 posto, u Europi je prosjek 40 posto, a jedino su Rumunjska, Bugarska, Malta i Portugal lošiji od Hrvatske.

Europski novac za "pravi" studij

Hrvatski ministar ističe kako, osim više novca za istraživanje i razvoj, treba privući mlade da studiraju one fakultete koje doista trebaju na tržištu. U tu namjenu Hrvatska može zatražiti i dodatna sredstva iz "Horizonta 2020" u kojem je 80 milijardi.

Vijeće za konkurentnost osnovano je u lipnju 2002.godine spajanjem triju zasebnih vijeća - unutarnjeg tržišta, industrije i istraživanja. Time se željelo ujediniti snage i uspješnije koordinirati potragu za odgovorima, kako da Europska unija bude konkurentnija na svjetskom tržištu.

Vijeće za konkurentnost se sastaje pet do šest puta godišnje. Na temelju analiza Europske komisije, Vijeće razmatra što bi se moglo promijeniti, a u svojim stručnim odjelima razmatra i prijedloge pravnih odredbi. Ipak, za takve inicijative je potrebno suodlučivanje Europskog parlamenta.

Europska unija uviđa kako je istraživanje i tehnološki razvoj sve važnije u ukupnom razvoju europske industrije i njenog dokazivanja na svjetskom tržištu. Ovaj, sedmi okvirni program koji teče od 2007. i koji će potrajati do 2013.godine, je najvažniji instrument Europske unije za financiranje istraživanja u Europi.

I to je sredstvo kojim se želi stvoriti Europski istraživački prostor (EFR) kao vizije za budućnost istraživanja u Europi. Ciljevi ovog programa su postizanje vrhunskih znanstvenih rezultata, poboljšana sposobnost konkurentnosti i inovacije kroz impulse za pojačanu suradnju, veću komplementarnost i poboljšanu koordinaciju između određenih sudionika na svim razinama.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Deutsche Welle

Vezane vijesti

E moj Karamarko, malograđanine...

E moj Karamarko, malograđanine...

Ministar obrazovanja Željko Jovanović nazvao je na svom Facebook profilu predsjednika HDZ-a "malograđaninom", nakon što je ovaj na svečanosti… Više

Komentari

registracija
18/1/08

ankicascreiber, 22.02.12. 11:09

neprimjeren naslov. Točan naslov treba biti:
Hrvatska izdvaja za znanost daleko manje nego što izdvaja za crkvu.

Što će nam znanost i tehnologija. Mi se vraćamo u srednji vijek, društvo se dijeli na pučanstvo i ekselencije, katolička crkva je savjest društva. MZOS izdvaja 4.5 milijuna za katoličko sveučilište koje bi trebalo obrazovati deficitarne kadrove: novinare katoličke orijentacije, učitelje katoličke orijentacije, i pravnike katoličke orijentacije. Katoličko sveučilište neće obrazovati inženjere ili liječnike katoličke orijentacije jer takvi ne trebaju crkvi.

Hrvatska politika dati će Hrvatima tradicionalna zanimanja, vojnici, konobari, gladijatori (sportaši), sobarice, kurve, kriminalci. Hrvatska aristokracija će biti javni bilježnici, političari, odvjetnici, blesavi službenici u državnoj birokraciji.

Liječnici, znanstvenici, inženjeri su nepotrebni.

Bolnice su u skladu s katoličkim naukom ubožnice, škole nemaju grijanje ali se uči vjeronauk, kako hodati po vodi, pretvarati vodu u vino, bezgriješna začeća, itd, itd.


registracija
22/2/12

boffin, 22.02.12. 12:27

Dobro, Ministar je sada otkrio nesto sto je mogao znati dok je 8 godina cucao u Saboru u opoziciji. I sto ce poduzeti? Sto ce se promijeniti? Kada ce nastupiti promjene? Tko ce biti nosilac promjena? Koje ce biti mjere uspjesnosti provodjenja promjena?

Jovanovic je imao britak jezik kad je trebalo analizirati mizeriju HDZ-a. Nekako sam skeptican da:
- razumije zasto je tako bijedno stanje u znanosti i R&D (sad je u fazi cudjenja)
- da ce naci nacin,sredstva (odakle?) i kadrove za promjenu postojece mizerije
- da ce uspjeti primijeniti strategiju znanosti u Hrvatskoj koja je potpuno pogresna od kasnih 80tih. Hrvatska je siromasna i ne moze financirati bilo koju znanstvenu disciplinu. Mora odabrati sto ce pokusati financirati jer postoji sansa za trzisni uspjeh- sve ostalo treba 20 godina zaboraviti.
- EU nam nece pomoci, jer je kompetitivnost svake drzave briga politiccke i ekonomsk elite (koje su na Hrvatsku zalost needuciraen, nesposobne i sebicne).


registracija
30/9/10

perokvrzica, 22.02.12. 12:48

Ja se samo nadam da je ministar uočio i to da niti jedna vlada u EU nema ministarstvo znanosti i SPORTA, te da se njegovi kolege ministri znnaosti koji se brinu za konkurentnost svojih zemalja istovremeno ne bave Markovićima i Mamićima.
Pa sam je ministar svoje prve istupe u javnosti naglašeno davao u vezi sporta, brige za sportaše, sređivanju nogometne mafije itd.
Sve to treba, ali ne u minstarstvu znanosti i obrazovanja.
Kada se već pali na borbu protiv korupcije, neka se MUP promijeni u Ministarstvo unutarnjih poslova i SPORTA i neka tamo bude ministar i neka raspali. A neka znanost i obrazovanje preuzme neko kome je uistinu cilj konkurentnost društva kroz R&D.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika