Objavljeno u Nacionalu br. 851, 2012-03-06

Autor: Robert Bajruši

Autonomaši na jugu

Dalmacija na udaru desnice

Hrvatska demokratska stranka Dalmacije zastupat će miks stavova koje promovira Torcida: regionalni patriotizam, hrvatski nacionalizam i desničarsku retoriku

Hrvoje Tomasović promovira se kao vođa nove regionalne strankeHrvoje Tomasović promovira se kao vođa nove regionalne stranke"Dalmacija u Hrvatskoj treba biti ono što je Bavarska u Njemačkoj. Baš kao što je Bavarska de facto država, a istovremeno ni na koji način ne ugrožava suverenitet Njemačke, tako i Dalmacija kao važna regija treba imati značajne ovlasti i samostalnost u donošenju odluka, a sve, razumije se, u okviru Republike Hrvatske", ovako Hrvoje Tomasović pojašnjava neformalni politički manifest Hrvatske demokratske stranke Dalmacije (HDSD). Otkako je prije tjedan dana najavljeno da u Dalmaciji postoji grupa političara koji žele osnovati desno-regionalnu stranku po uzoru na HDSSB Branimira Glavaša, upravo se Tomasović profilirao kao lider budućeg HDSD-a. Donedavni čelnik splitskog ogranka Hrvatske stranke prava s kojom je propao na nedavnim izborima sada je u najmanju ruku predvodnik zanimljive ideje, a to je stvaranje nacionalističke stranke s lokalpatriotskim nabojem.


Slikovitim rječnikom, Hrvatska demokratska stranka Dalmacije politički bi zastupala miks stavova koja na utakmicama promovira navijačka grupacija Torcida - regionalni patriotizam, hrvatski nacionalizam i desničarsku retoriku.
Zato ne iznenađuje da su HDSD-ovci kao mjesto na kojem će krajem ožujka održati osnivačku skupštinu izabrali Knin.

U novoj hrvatskoj povijesti Knin predstavlja simbol pobjede nad velikosrpstvom, a oslobodila ga je poznata Četvrta gardijska brigada iz Splita (u suradnji sa Sedmom gardijskom brigadom iz Varaždina). Knin je u prošlosti bio i stolni kraljevski grad i Tomasović je uvjeren da su on i suradnici izabrali u simboličkom pogledu optimalu lokaciju za desničarski pohod na Dalmaciju.

Navodno postoji istraživanje iz studenog prošle godine koje je pokazalo kako bi Glavaševa stranka u Dalmaciji sigurno osvojila najmanje jedan saborski mandat. No u to doba HDSSB se ograničio na Slavoniju, a u IX i X izbornim jedinicama desnica se podijelila na HSP i njihove suparnike, koaliciju HSP-a predvođenu Ružom Tomašić i HČSP-om. I jedni i drugi su prošli loše, a primjerice, Tomasović je u Splitu osvojio tek malo više od jedan posto glasova. Uskoro se Tomašević posvađao s Danijelom Srbom koji ga je izbacio iz Hrvatske stranke prava.
Potom je HSP napustio dio članstva i prije nekoliko dana u medije je plasirana štura informacija prema kojoj "kao izraz odlučnosti i oživotvorenja ovog političkog programa značajnog za Dalmaciju i Republiku Hrvatsku, danas 2. ožujka 2012. godine, osnovan je Inicijativni Odbor Hrvatskog Demokratskog Saveza Dalmacije od predstavnika sve četiri dalmatinske županije, a da je za predsjednika Inicijativnog odbora izabran dr. Hrvoje Tomasović."

Iako vodeći dužnosnici HDSSB-a demantiraju da namjeravaju surađivati s Tomaševićem, on je u subotu, 3. ožujka, izjavio za Nacional da će HDSD i Glavaševa stranka blisko surađivati. U razgovoru je koristio termin "sestrinske stranke", uvjeren kako ovakva politička opcija u Dalmaciji može postići dobar rezultat, možda već na lokalnim izborima koji će biti održani 2013. godine.
A predvodnik desničarsko-regionalne stranke trebao bi postati upravo Hrvoje Tomasović unatoč, u najmanju ruku, svojem kontroverznom javnom angažmanu u posljednjih desetak godina. U ljeto 2007. Tomasović je bio uhićen zbog sudjelovanja u napadu na dvojicu britanskih turista. U KB Split je stigao 2003. godine i svojim ponašanjem izazvao je brojne kritike tamošnjih liječničkih krugova. Osim toga, voli život na visokoj nozi i vlasnik je imovine procijenjene na milijunske svote. Tako je u Samoboru prodavao vilu za koju je tražio milijun eura. Posjeduje i obiteljsku kuću u Stanićima kod Omiša, a objavljeno je i kako je vlasnik motorne jedrilice Mrkan. U medijima ga se povezivalo sa zagrebačkim narkomanskim miljeom, a bio je i blizak prijatelj Lulzima Krasniqija koji je likvidiran u mafijaškom obračunu. Dok je radio u Zagrebu, žalio se da ga maltretira homoseksualni bolnički lobi, kojem je navodno pripadao i mladi lažni liječnik Siniša Filipović.

Kao predvodnik splitskog HSP-a sukobio se s Željkom Kerumom, iz gradske vijećnice su ga izbacivali zaštitari i, naposlijetku, doživio je dramatičan poraz na parlamentarnim izborima. Onda se posvađao s Danijelom Srbom i izletio iz HSP-a i sada mu kao slamka spasa preostaje osnivanje nove stranke.
Signifikantno je, međutim, da u Dalmaciji postoji prostor za desno orijentiranu alternativu. Dalmacija je najkonzervativnija regija u Hrvatskoj, posebno u zaleđu, a usporedbe rezultat dvaju posljednjih izbora ukazuju na postojanje velike desno orijentirane izborne baze.

Na parlamentarnim izborima 2007. HDZ je u Dalmaciji osvojio 247.000 glasova, što je predstavljalo skoro polovicu izišlih birača, čemu se može pribrojiti i približno 17 tisuća glasova koliko je osvojila Hrvatska stranka prava (koja na ovim izborima nije dobila niti jednog dalmatinskog zastupnika).
Samo četiri godine kasnije situacija se drastično promijenila. Na izborima koji su održani u prosincu 2011. za HDZ, koji je u Dalmaciji koalirao sa Željkom Kerumom, glasalo je 166.000 birača, a za tri pravaške stranke, koje su nastupile u dva suprotstavljena bloka, oko 38.000.

Računica je precizna: u protekle četiri godine u Dalmaciji je desnica izgubila barem šezdeset tisuća svojih birača, a u X izbornoj jedinici SDP je prvi put nakon 2000. osvojio više glasova nego HDZ. Pritom se tako mali dio glasova desnice prelio prema lijevom centru, a dok je većina ovih birača zaključila kako nemaju kome dati glasove i nije izišla na izbore.

Upravo je to birački korpus na koji računa inicijativa koju predstavlja Tomasović kao zagovornik desnog regionalizma. Nešto slično potpuno je nezamislivo u Zagorju, Istri ili Primorju, ali u Dalmaciji bi, uz dobru organizaciju, moglo proći. Treba uzeti u obzir da će prvi rezultati vlade Zorana Milanovića biti vidljivi za dvije ili tri godine, a slabe socijalne prilike i visoka nezaposlenost idu u prilog desničarskim populistima.
Osim toga, HDZ je rastrzan frakcijskim sukobima i pitanje je tko će pobijediti na idućem stranačkom saboru. U slučaju da Jadranka Kosor ostane predsjednica, vrlo je vjerojatno daljnje osipanje HDZ-ovih birača, čak i u tradicionalnom uporištu poput Dalmacije. Drugim riječima, ponovio bi se slavonski scenarij, a na to računaju Tomasović i desničari u Hrvatskoj demokratskoj stranci Dalmacije.

Šišljagić: 'HDSSB nije sestrinska stranka HDSD-u'

"Čini mi se to kao buđenje regionalizma i nacionalne svijesti uslijed nezadovoljstva građana politikom lijevo-desno u proteklom razdoblju", komentar je predsjednika HDSSB-a Vladimira Šišljagića na najavu osnivanja dalmatinske inačice njegove stranke. Ipak, odmah se i ograđuje: "HDSSB nema veze s ovom inicijativom, ali ako je riječ o onome što smo mi napravili u Slavoniji i ako se pokretači na taj način misle boriti za svoju dalmatinsku regiju, onda to apsolutno pozdravljamo". Ako bi to bila regionalna, ali i nacionalna, proeuropska stranka u Dalmaciji, to bi bilo jako dobro, dodaje Šišljagić, napominjući kako HDSSB još od osnutka očekuje da slične inicijative niknu i u ostalim regijama kojih bi, po njemu, trebalo biti pet. No, ističe i da se HDSSB ne može "izvoziti", nego da osnivanje stranke tog tipa treba biti rezultat volje i želje tamošnjih ljudi kod kojih je sazrela takva ideja.
Šišljagić kaže kako ne zna pa ne može komentirati je li bivši dubrovački HSP-ovac Denis Šešelj nedavno posjetio Branimira Glavaša u mostarskom zatvoru kako bi od njega dobio blagoslov za "dalmatinski HDSSB". Priznaje da mu se prije nekoliko dana javio Hrvoje Tomasović i ispričao mu za dalmatinsku inicijativu, a kaže i da se dogovorio za sastanak s Borisom Gabelom koji je već održao osnivačku skupštinu i predao dokumente za registraciju.
"To me malo iznenadilo jer nisam znao da je procedura otišla već toliko daleko", kaže Šišljagić, a dodatno je neugodno bio iznenađen činjenicom da su dalmatinski regionalci doslovno prepisali program i statut od HDSSB-a i predali ga kao svoj na registraciju. "Mislim da to nije dobro jer mi nije jasno kako će se registrirati s prepisanim dokumentima i istim logom", upozorava i kaže da u novoj inicijativi već ima disonantnih tonova – s jedne je strane Gabela, a s druge Tomasović. Takav pristup bi mogao kompromitirati tu ideju, smatra čelnik HDSSB-a i kaže da su ipak prethodno trebali s njim razgovarati i pitati mogu li preuzeti njihov program i statut. "Nije to projekt nekakve sestrinske stranke, mi nemamo baš nikakve veze s inicijativom i organizacijom nove stranke, ali bilo bi mi izuzetno drago ako je HDSSB nekome uzor i svaku takvu ideju načelno podupiremo", zaključio je Šišljagić. (Autor: Sandra Bartolović)

Vezane vijesti

U Glavaševom naručju

U Glavaševom naručju

Predsjednik HDSSB-a Vladimir Šišljagić izvijestio je danas u Osijeku kako je stranci pristupilo 24 člana HDZ-a, među kojima su četiri dosadašnja… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika