Kip Alana Turinga u ManchesteruIzložba posvećena životu i djelu britanskog matematičara, kriptografa i teoretičara računarstva Alana Turinga otvorena danas u britanskom Nacionalnom muzeju računarstva u Bletchley Parku povodom stote godišnjice njegova rođenja, nastoji kroz "osobni pristup" prikazati tog legendarnog ratnog dešifranta, koji je odigrao ključnu ulogu u ishodu Drugog svjetskog rata, piše britanski Telegraph.

Među predmetima koji su se tako našli prvi puta izloženi javnosti nalazi se i "Porgy", plišani medvjedić kojim se Turing koristio za vježbanje svojih govora, te replika naprednog sustava za zaštitu verbalne komunikacije "Delilah", koji je počeo razvijati 1943. godine.

Izložba "The Life and Works of Alan Turing" (Život i djelo Alana Turinga) postavljena je u dvorcu u Bletchley Parku, na pola puta između Londona i Birminghama, gdje su za vrijeme Drugog svjetskog rata na razbijanju njemačkih i japanskih šifri i tajnih komunikacijskih kodova radile stotine najvećih stručnjaka kriptoanalize, matematičara, kriptografa, istraživača i informatičara.

Upravo je tu dešifriran njemački stroj za šifriranje "Enigma", i upravo je tu Turing bio stacioniran.

Izloženo je i turobno pismo koje je akademska zajednica uputila Turingovoj majci 20 godina nakon njegovog samoubojstva, kada su se akademici po prvi puta usudili priznati njegov "ključan doprinos ishodu Drugog svjetskog rata i ulogu koju je odigrao u razvoju modernog računala".

Izložbi je prethodila prošlogodišnja javna kampanja za očuvanje djela Alana Turinga budućim naraštajima.

Alan Mathison Turing (1912.-1954.) najpoznatiji je po svojem doprinosu razbijanju njemačkih šifri stvaranjem "Turingove bombe", uređaja pomoću kojeg su "razbijene" poruke kodirane korištenjem njemačke "Enigme". To je, po mišljenju mnogih povjesničara, presudno utjecalo na ishod Drugog svjetskog rata.

Osmislivši "Turingov stroj", kojim je po prvi puta ponudio formalnu definiciju algoritma ili 'mehaničkog postupka', odigrao je ključnu ulogu u razvoju računalne znanosti i modernog kompjutora, te ga se općenito smatra ocem računarstva i umjetne inteligencije.

Bio je homoseksualac, što ga je 1952., kada je to još uvijek bilo zakonom zabranjeno u Velikoj Britaniji, dovelo pred sud. Kao alternativu zatvoru, pristao je na terapiju ženskim hormonima. Ubio se 1954. u dobi od 41 godine, progutavši cijanid.

Godine 2009. tisuće ljudi potpisalo je peticiju kojo je britanski premijer Gordon Brown pozvan na posthumnu ispriku zbog vladina ponašanja prema Turingu.

Među nekim od najdirljivijih eksponata na izložbi su rukom crtana ploča za Monopoly, biografija koju je napisala njegova majka, školske nagrade i pokali koje je osvajao veslanjem za vrijeme školovanja u King's Collegeu u Cambridgeu. Neki od predmeta su obiteljske donacije.

"Ova izložba otkriva čovjeka koji nije bio samo briljantan matematičar, vizionar i dešifrant, već i voljeni sin, napredan sportaš te osjetljiv i produhovljen čovjek", kazao je o izložbi izvršni direktor Zaklade Bletchey Park Iain Standen.