Photo: Duško Marušić/PIXSELLMirko Kovač, književni klasik, esejist, dramatičar i pripovjedač, autor jednog od najčitanijih i najboljih romana 20. stoljeća u bivšoj zemlji "Vrata od utrobe", te scenarist kontroverznih filmova Lordana Zafranovića "Okupacija u 26 slika" i "Pad Italije" u intervjuu za Radio Slobodna Evropa govori o najnovijoj knjizi, nekoj vrsti memoara-romana, koja ga vraća u šezdesete i sedamdesete godine da bi, ipak, najveći dio, posvetio dramatičnim devedesetima.

"Devedesete su donijele neku posebnu dramatičnost. Imao sam tada dosta neobičnih doživljaja, susreta, razgovora putovanja. Zanima me kao pisaca, u ovom trenutku, da je taj svijet, da su ti ljudi bili, ja sam ih bar puno sreo, potpuno dezorijentirani. Tu je drama miješanih brakova, tu je drama obitelji. O svemu govorim literarno. Odjednom je svatko od nas počeo kopati po nekom svom porijeklu. Sve je to bilo nešto novo. Nacionalizam počinje određivati našu sudbinu. Zapravo, mi smo imali na tom planu mnogo bogatiji život, kada se nije o tome previše govorilo. Kad kažem bogatiji, mislim da smo mi usvajali identitete drugih i da smo na tom planu bili široki i željni da pripadamo svima i dijelimo sudbinu sa drugima. Nacionalizam sužava, osiromašuje. To su te devedesete. Iz toga miljea pokušavam čupati svoje likove kojima su zapravo devedesete dale pečat", istaknuo je Kovač, koji živi i radi u Rovinju.

Regija je, kaže Kovač, još uronjena u nacionalizam. Dva predsjednika, Ivo Josipović i Boris Tadić, nisu donijeli neke suštinske pomake u srpsko-hrvatskim odnosima, kako se očekivalo. Pisci koji su širili mržnju u 90-im godinama, sada izgledaju smiješni, ali, kaže Kovač, oni bi, poput Dobrice Ćosića, opet progovorili i odigrali istu ulogu, ako to zatreba. Zlo nikada ne miruje.

"Uvijek ćemo mi naći neku neraščišćenu prošlost. Naprosto ne vidim kao se to može raščistiti. Sloboda se pokazala kako nedovoljno svjesna u tom smislu. Htio sam vjerovati da ćemo slobodu mišljenja i govora upotrijebiti za dobre stvari. Da ćemo slobodno razmjenjivati iskustva. Ali, mi smo se opet ukopali i tučemo se na drugi način. Sve ovo sa Dražom (Mihailovićem) dođe kao odlična stvar da se udaljimo od bitnih tema. To je istovremeno i neka vrsta političke terapije. Pusti depresiju, pusti bijedu života, pusti siromaštvo, hajmo se mi vratiti našem Draži. Rehabilitacija je u redu, to ne osporavam, ali rehabilitiraju se oni ljudi koji su činili nešto dobro, a stradali su. U tome i jeste smisao rehabilitacije", rekao je Kovač u intervjuu Radiju Slobodnoj Evropi.

Oslanjajući se na osobnu dramu koju preživljava posljednjih godina, Kovač preporučuje pisanje kao terapiju u teškim trenucima.

Kovač najavljuje dolazak u Beograd na promociju knjige koju će, kako se nada, završiti do kraja godine. Bit će to njegov prvi povratak u Beograd nakon što je prije više od 20 godina iz njega otišao.