Ante Kotromanović (Foto: Davor Višnjić/PIXSELL)Hrvatska se u prve tri godine članstva u NATO-u potvrdila kako vjerodostojna saveznica, doprinijela je svojoj sigurnosti i zauzela mjesto u međunarodnoj zajednici, ocijenili su u utorak u Zagrebu visoki vojni i politički dužnosnici NATO-a i Hrvatske.

"Članstvo Hrvatske u NATO-u dokaz je da se reforme isplate, a otvorena je perspektiva i našim tvrtkama čime se ostvaruje i gospodarska dimenzija Saveza", rekao je ministar obrane Ante Kotromanović na konferenciji "Tri godine Hrvatske u NATO-u: Iskustva i izazovi".

Prve godine obilježene su krizom i smanjenjem vojnog proračuna, ali bez obzira na to nastavit ćemo ispunjavati naše obveze, dodao je Kotromanović na skupu u vojnom učilištu "Petar Zrinski" koji su organizirali Atlantsko vijeće Hrvatske u suradnji s Ministarstvom obrane i uz potporu Odjela za javnu diplomaciju NATO-a.

Po njegovim riječima, hrvatske oružane snage su sudjelovanjem u vojnim misijama stekle dragocjeno iskustvo u borbi i zapovjednim strukturama. "To su rizične misije, ali posao vojnika je takav kakav jest", rekao je ministar obrane.

Načelnik glavnog stožera, general pukovnik Drago Lovrić kazao je da se Hrvatska, u suradnji s NATO-ovim zapovjedništvom za transformaciju, sve jače integrira u strukture Saveza te je završila 19 od 30 aktivnosti iz integriranog radnog programa.

Iznio je podatak da je od 25 zapovjednih mjesta koja pripadaju Hrvatskoj popunjeno njih 17, a da će u novoj zapovjednoj strukturi NATO-a koja će se uvesti početkom 2013. Hrvatska imati 20 časnika i dočasnika.

Za uspješno integriranje Hrvatske u Savez potreban je nastavak izobrazbe u skladu sa standardima NATO-a, opremanje i logistička potpora te raščlamba prioriteta kako bi se smanjili troškovi, rekao je Lovrić.

Pomoćnica glavnog tajnika NATO-a za javnu diplomaciju Kolinda Grabar Kitarović istaknula je kako sve članice NATO-a prolaze kroz gospodarsku krizu i smanjuju vojne proračuna, pa se Savez okreće konceptu "pametne obrane", udruživanju vojnih kapaciteta i njihovoj specijalizaciji.

"Međunarodna suradnja važna je kako bi se za uložen novac dobilo što više", rekla je Grabar Kitarović koja je kao bivša hrvatska veleposlanica u SAD-u 2009. predala instrument ratifikacije članstva u NATO-u depozitaru tih dokumenata, američkom Državnom tajništvu.

Posebno je naglasila ugled koji hrvatski vojnici imaju u mirovnoj misiji u Afganistanu, kako među kolegama iz NATO-a, tako i među civilnim vlastima te zemlje u kojoj je Hrvatska s 339 vojnika angažirana zajedno sa snagama iz još 21 savezničke zemlje.

Grabar Kitarović je zemljama regije poručila da vrata NATO-a ostaju otvorena za sve zemlje koje žele pristupiti Savezu. "Put regije u NATO je osiguran, ali naravno za to treba ispuniti određene kriterije", istaknula je ona.

Nakon što je pozivnicu za priključenje dobila na summitu Saveza u Bukureštu 2008., Hrvatska je 1. travnja 2009. postala punopravnom članicom te vojno političke asocijacije 28 država Europe i Sjeverne Amerike.

U tom je statusu prvi put sudjelovala na sastanku na vrhu u Lisabonu 2010., a idući summit šefova država i vlada zemalja članica održat će se u svibnju u Chicagu.

U povodu trogodišnjice pristupanja Hrvatske, izaslanstvo Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a ocijenilo je to jednim od najvažnijih događaja u novijoj hrvatskoj povijesti te činom koji jasno potvrđuje ne samo formalnu integraciju već i iskonsku privrženost Hrvatsku zajedničkim vrijednostima demokracije, slobode i pluralizma.

"Parlamentarna demokracija, a koju unutar NATO-a utjelovljuje upravo njegova Parlamentarna skupština, predstavlja ne samo naslijeđe zemalja euro atlantskog kruga već je ona i nezamjenjivo sredstvo eliminiranja tenzija i konfrontacija na međunarodnoj sceni odnosno mehanizam jačanja atmosfere sigurnosti i povjerenja", stoji u priopćenju.