Ilustracija„Smatramo da ono što danas živimo jeste direktna posljedica ratova u bivšoj Jugoslaviji”, kaže za DW Marija Perković, aktivistkinja Žena u crnom iz Beograda, obrazlažući inicijativu da se formira Ženski sud za bivšu SFRJ, s obzirom da ni Haški tribunal ni domaći sudovi za ratne zločine u regiji nisu ni izbliza zadovoljili pravdu na ovim prostorima. „Mislimo da se poslije 20 godina nemijenjanja nacionalističke kulturne matrice koja i danas vlada, šutnje o pravim uzrocima rata, šutnje o ovom današnjem vremenu - da se to mora prekinuti”, smatra Marija Perković.

Masovno silovanje u BiH

Taj bi sud bio formiran po ugledu na „Russelov sud” u doba Vijetnamskog rata, kada su Bertrand Russel, Jean-Paul Sartre, Simone de Beauvoir i mnogi drugi intelektualci osudili taj rat. Marija Perković objašnjava da Ženski sud ne bi imao institucionalnu već moralnu snagu. „Ženski sud jest svojevrsni alternativni model pravde i nije u vezi s institucionalnim sistemom. Njegova snaga je moralna snaga”, navodi ona.

Perkovićeva je uvjerena da žene sa prostora bivše Jugoslavije imaju snage da se izbore za uspostavu Ženskog suda, jer su se žene prve i najduže izjašnjavale protiv rata. Ona podsjeća da je upravo zahvaljujući ženskom aktivizmu na prostoru bivše SFRJ, silovanje u ratu priznato kao ratni zločin u međunarodnom kaznenom pravu. „Silovanje u ratu, koje nikada nije bilo prepoznato kao ratni zločin je, nažalost, zbog iskustva sa prostora bivše SFRJ, prije svega zbog masovnih silovanja u Bosni i Hercegovini, ušlo u međunarodno kazneno pravo, našim zalaganjem, zalaganjem aktivistkinja iz bivše Jugoslavije i aktivistkinja iz cijelog svijeta”, kaže Marija Perković.

Zakazao i Haški sud

Mirovna aktivistkinja Ivana Vitas za DW kaže da su ženske priče o patnjama u ratovima ostale neispričane. „Osobna iskustva, osobno svjedočenje, mogućnost da se o tome priča, zato što svjedoci u Haškom tribunalu nisu u prilici da ispričaju svoja strašna iskustva kroz koja su prošli. Ovo je prilika da se iz tog ugla sagleda sav užas rata i da se prosto nađe solidarnost među ženama”, smatra Ivana Vitas.

Kako kažu mirovne aktivistkinje, sud bi se bavio i uzrocima i posljedicama ratova. Inicijativu za osnivanje Ženskog suda promovira više nevladinih organizacija iz regije, koje se bore za poštivanje ženskih ljudskih prava.

Autor: Dinko Gruhonjić