Mirando MrsićAko pođemo od pretpostavke da je nezaposlenost vjerojatno najveći problem, zašto Vlada nema jedinstven akcijski plan za njegovo rješavanje? Takav plan za razdoblje od 2004. do 2008. imale su i HDZ-ove vlade, iako od toga nije bilo koristi.

- To nije točno, Vlada ima jasan program rada koji je javno objavljen i dostupan svima, u kojem stoji da država radniku mora osigurati sigurnost rada. To ćemo učiniti gospodarskim razvojem, novim radnim mjestima i aktiviranjem mjera aktivne politike zapošljavanja. Pri donošenju proračuna za 2012. povećana su sredstva za aktivnu politiku zapošljavanja za 30% kako bi osobe u evidenciji Zavoda održala aktivnima kroz obrazovanje, dodatno radno iskustvo i javne radove dok se gospodarstvo ne pokrene i počne otvarati nova radna mjesta koja jedina mogu zaustaviti rast nezaposlenosti i okrenuti trend. Republika Hrvatska kao pristupna članica Europske unije provodi politiku zapošljavanja sukladno smjernicama Europske komisije koje su objavljene u dokumentu Strategija Europa 2020. Glavni prioriteti za provedbu smjernica Strategije Europa 2020 su pametan rast (razvoj gospodarstva koji se temelji na znanju i inovaciji), održivi rast (promicanje učinkovitijeg i konkurentnijeg gospodarstva s ciljem poboljšanja poslovnog okružja) i inkluzivni rast (promicanje zapošljavanja visoke razine radi osiguranja socijalne i prostorne kohezije). Iz tih smjernica proizlazi 5 ključnih ciljeva, 7 inicijativa i 10 smjernica koje su međusobno povezane i vežu se jedna na drugu. Smjernice 7, 8, 9 i 10 izravno se odnose na tržište rada, a njima se želi povećati sudjelovanje na tržištu rada i smanjiti strukturnu nezaposlenost, razviti vještu radnu snagu koja će odgovarati potrebama tržišta rada, promicati kvalitetu poslova i cjeloživotno učenje, poboljšati učinak sustava obrazovanja na svim razinama, povećati sudjelovanje u visokom obrazovanju, promicati socijalnu uključenost i boriti se protiv siromaštva.

Koje su mjere za smanjenje nezaposlenosti i na kojim su područjima najveći izgledi za zapošljavanje u srednjoročnom razdoblju?

- Republika Hrvatska, kao i zemlje EU-a, kroz svoje javne zavode za zapošljavanje ulaže u mjere aktivne politike zapošljavanja kako bi se nezaposlenim osobama i drugim osobama koje imaju otežan pristup tržištu rada pomoglo da se što lakše i brže vrate u svijet rada. Aktivnom politikom zapošljavanja najčešće se podupire prelazak iz nezaposlenosti u svijet rada pomoću dodatnog obrazovanja, otvaranjem mogućnosti stjecanja radnog iskustva ili javnih radova, kroz potpore za zapošljavanje određenih skupina nezaposlenih osoba ili kroz poticanje samozapošljavanja. Mjera koja je i poticaj zapošljavanju, ali i poticaj poduzetnicima, bit će i oslobađanje od doprinosa na plaću prve dvije godine za mlade koji prvi put traže posao i one koji su više od dvije godine u evidenciji zavoda za zapošljavanje. Važna je i promjena obrazovne upisne politike za srednje škole i fakultete te politike stipendiranja koja treba biti utemeljena na analizi tržišta rada. Jako je važno da se kvote kreiraju na lokalnoj razini i zbog toga je potrebno jačati lokalna partnerstva kako bi politika zapošljavanja bila što uspješnija. I velike investicije u energetsku, prometnu i obrazovnu infrastrukturu dovest će do znatnog povećanja zapošljavanja u građevinarstvu i proizvodnji građevinskog materijala. Srednjoročni planovi bazirat će se na praćenju razvoja gospodarstva i strukturnih promjena u sektorima metalne industrije, prometa, energetike, zaštite okoliša, IT tehnologija, podizanja standarda kvalitete i razvoja sektora usluga u ugostiteljstvu, zdravstvu, posebice u obrazovanju, te razvoja i planova neprofitnog sektora. Tražit će se kvalificirani radnici u sektoru bijelih, zelenih i digitalnih poslova.

Zašto nema koordinacije među ministarstvima, nego razni ministri iznose različita mišljenja i prognoze o akcijama protiv nezaposlenosti?

- Čim smo preuzeli vlast, rekli smo da nećemo skrivati broj nezaposlenih. Ne bih rekao da nema koordinacije, jer je broj nezaposlenih teško predvidjeti. Situacija će se poboljšati u turističkoj sezoni, ali će se opet pogoršati na jesen. Jedina prava mjera za smanjenje nezaposlenosti je otvaranje novih radnih mjesta oporavkom gospodarstva i rastom BDP-a. No i tada učinak se neće odmah vidjeti jer će trebati barem šest mjeseci za stalni porast broja novozaposlenih. To znači da će puni učinak mjera koje sada donosi Vlada za smanjenje broja nezaposlenih biti vidljiv sredinom 2013.

Poprilično je kritizirana vaša izjava da će se nezaposleni brinuti o bolesnima. Smatrate li da niste shvaćeni ili će dio nezaposlenih morati pristati na promjenu zanimanja?

- Ni jedno ni drugo. Govorio sam o mjeri javnih radova koju provodi Hrvatski zavod za zapošljavanje. Riječ je o kratkotrajnim programima zapošljavanja kroz društveno koristan rad koji je neprofitan i nekonkurentan na lokalnom tržištu. U javni rad uključuju se dugotrajno nezaposlene osobe i osobe kojima prijeti socijalna isključenost s evidencije Zavoda jer gube znanja i vještine, motiviranost za zaposlenje, pa i radne navike te su ugrožena skupina na tržištu rada. Programi javnih radova tako su najčešće iz područja socijalne skrbi, zaštite i očuvanja okoliša, održavanja i komunalnih radova, obrazovanja, zdravstva, kulture, sporta itd. U zadnje vrijeme naglasak je na socijalnim i edukativnim programima javnih radova, pa se ističu pomoć starijim i nemoćnim osobama, pomoćnici u nastavi i slični poslovi. Što se tiče promjene zanimanja, bit će normalno da tijekom radnog vijeka promijenite 2-3 zanimanja, odnosno 3-4 tvrtke.