13.04.2012. / 10:08

Autor: Diana Robaš

Slučaj Španjolska:

Promašaji europske politike štednje

Osim ekonomskih, Europljani bi trebali porazmisliti i o društvenim posljedicama štednje: nezaposlenosti, siromaštvu, beskućništvu, porastu broja samoubojstava. Zasad je situacija, međutim, obrnuta. Njemački član odbora ESB-a predložio je da se konsolidacijske mjere donose mimo parlamenata, u sklopu zakona o izvanrednom stanju

IlustracijaIlustracijaEkonomist Georg Feigl u tekstu za Social Europe Journal predviđa da će se europski projekt štednje slomiti na Španjolskoj, čija je vlada u okolnostima sve slabije ekonomije i rekordne nezaposlenosti od 23.6% osmislila najstroži paket konsolidacijskih mjera u povijesti. Španjolska će tako „ponovo postati europski uzor fiskalne politike - ali ovaj put propasti europske štedljivosti". Jedan od čimbenika koji će do toga dovesti je svjetska ekonomska kriza u kombinaciji s puknućem balona nekretnina unutar zemlje, koji je glavni uzrok utrostručenja broja nezaposlenih u posljednje tri godine. Ono je pak izazvalo veliki pad u poreznim prihodima, povećanje društvene potrošnje i nezapamćen pad godišnje fiskalne bilance s +2% BDP-a 2007. na -11.2% 2009. godine.

Drugi je čimbenik ekonomska politika bivše socijalističke vlade čije umjerene mjere stimulacije i konsolidacije u skladu s europskim zahtjevima nisu bile dovoljne s obzirom da nije poduzeto ništa kako bi se smanjio pad u omjeru poreza i BDP-a sa 37.1% na 30.7% (2009.) koji je uslijedio nakon puknuća nekretninskog balona. U proljeće 2010. kamatne stope na španjolske obveznice narasle su kada se Grčka pokazala nesposobnom financirati vlastiti dug, a čelnici eurozone nisu ponudili Španjolskoj nikakvu značajnu pomoć. Europski zahtjevi za smanjenjem stukturnog deficita postroženi su nakon što je španjolska vlada unatoč recesiji najavila uvođenje prvog plana štednje. Njezine mjere 2010. su urodile plodom, ali „po visokoj društvenoj cijeni". Ipak, konzervativna je stranka zahvaljujući svom programu u idućih godinu i pol dominirala na svim razinama vlade.

Ignoriranje stvarnosti

2011. godine, međutim, deficit je umjesto propisanih 6% BDP-a dosegao 8.5% zbog nepredviđenog rasta nezaposlenosti i velikih deficita na „regionalnoj razini", uglavnom pod konzervativnom upravom. Mjere konsolidacije provedene u autonomnim zajednicama, poput smanjenja radnih mjesta u javnom sektoru, nisu bile dovoljne za odupiranje ekonomskoj krizi. Uz to što će ekonomija sada vrlo teško dostići ciljanu razinu deficita od 6% BDP-a do 2013., predviđeni ekonomski rast od 1.7% po svemu sudeći neće se ostvariti, već će doći do otprilike jednakog postotka pada. Feigl iz toga zaključuje da nekadašnje prognoze deficita više ne vrijede, čak i ako dođe do malo vjerojatnog porasta zaposlenja provedbom dodatnih mjera koje će radikalno narušiti radnički standard.

Europske institucije na sve su to„reagirale ignoriranjem stvarnosti, kao i vlastitih odluka". Ministri financija i dalje se drže starih prognoza deficita koje su u lipnju 2010. iznosile 5.3% BDP-a, a kasnije 4.4%. Iako bi zbog recesije mogli odgoditi ciljani datum dosezanja godišnjeg praga deficita od 3%, oni se i dalje „drže drugog najglupljeg pravila fiskalne politike" (prvo je, prema Feiglu, prag od 60% za omjer duga i BDP-a). Tvrde da im je to jedini način da povrate kredibilitet, no Feigl se pita koliko je vjerodostojno takvo negiranje stvarnosti, zanemarivanje strukturnog deficita i ignoriranje recesije sa stopom nezaposlenosti mladih od 50%. Potrebna je „uravnotežena kombinacija ekonomskih politika", a ne ono što je španjolski ministar financija naveo kao prioritete svog ekonomskog programa: „Prvo - deficit, drugo - deficit i treće - deficit."

Rezanje, smanjivanje...

Nova španjolska vlada u prvih je 100 dana svog mandata prihvatila drugi paket mjera štednje vrijedan 27.3 bilijuna eura ili 2.5% BDP-a. „Ministarstva moraju srezati svoju potrošnju u prosjeku za 17% s fokusom na javna ulaganja, aktivnu politiku tržišta rada te istraživanje i razvoj." Iako se očekuje daljni rast nezaposlenosti, smanuju se povlastice za nezaposlene, a regionalne jedinice moraju srezati vlastite manjkove za dodatnih 1.4%BDP-a.

Feigl prognozira da će navedene mjere dodatno naštetiti ekonomiji i tržištu rada. Prema procjenama MMF-a, na 1%BDP-a fiskalne konsolidacije u Španjolskoj došao bi pad od 0.6% BDP-a. Ostvari li se to, doći će do daljnjih padova prihoda i povećanja društvene potrošnje te porasta godišnjeg deficita iznad predviđenih 5.3%. Ali osim ekonomskih, „Europljani bi trebali porazmisliti i o društvenim posljedicama" štednje: nezaposlenosti, siromaštvu, beskućništvu, porastu broja samoubojstava. Zasad je situacija, međutim, obrnuta. Njemački član odbora ESB-a predložio je da se konsolidacijske mjere donose mimo parlamenata, u sklopu zakona o izvanrednom stanju. Feigl postavlja pitanje kako takva „ekonomska politika može obnoviti povjerenje ili prevladati sistemsku krizu eurozone ako produbljuje neravnotežu i procese dezintegracije", ne uvažavajući ni učinke koje mjere imaju na susjedne zemlje. Uzevši sve u obzir, Europi proriče nastavak strategije štedljivosti, a Španjolskoj treći konsolidacijski paket već ove godine.

Vezane vijesti

Nema plana o kupnji španjolskih obveznica

Nema plana o kupnji španjolskih obveznica

Njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu je izjavila kako ne postoje konkretni planovi sigurnosnih fondova eurozone o kupnji španjolskih državnih… Više

Komentari

registracija
4/6/11

VladSerbia, 13.04.12. 10:34

Koja je svrha ovoga? Smanjenje deficita i po cenu ljudskih zivota. Ovi ljudi pojma nemaju sta im je strategija. Sta ocekuju kao posledicu smanjenja deficita i povecanja poreza, uz ukidanje svih povlastica, makar one bile i minimalne? Da postanu konkurentni? Da se ekonomija oporavi zahvaljujuci srezanom deficitu? Umesto da uvedu jasne mere koje bi pomogle proizvodnji, zaposlenosti i izvozu, oni se bave smanjenjem deficita po cenu unistenja ekonomije.


registracija
9/3/10

nostradurus, 13.04.12. 11:41

Prevaranti na novcu su imali samo dva rješenja: ili će smanjiti ekspanziju novca kao kredita (da euro prestane slabiti) ili će stegnuti ekspanziju kredita. U prijevodu to znači ili spasiti privredu (ljude) ili novac. Odlučili su se za spas valute pa dok ide.
sites.google.com/site/financijskisustav/europska-unija


registracija
30/11/10

jato, 13.04.12. 13:15

O kakvih li sve stručnjaka.
Čemu toliki fakulteti i pročitane knjige kad na kraju pojma nemaju?
Treba nam "čiščenje", znači moramo se malčice prorijediti, malčice razrušiti da bi došlo do obnove, e nakon toga dolazi cca dvadesetak godina izobilja pa opet jovo nanovo........
Bez "čišćenja" neće ići.....


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika