Radimir Čačić svoje će ambiciozne planove prezentirati u Londonu sredinom svibnjaVelika očekivanja ima hrvatska vlada od godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj koja se sredinom svibnja održava u Londonu. Hrvatska delegacija pozvana je na važan skup da predstavi investicijske projekte i svoju politiku u međunarodnom bankarskom okruženju. Otkako su došli na vlast u prosincu, pri skoro svakom spominjanju investicija, ministar financija Slavko Linić i prvi potpredsjednik Radimir Čačić ističu da računaju i na EBRD kao financijera. Sad će napokon imati priliku sve to i predstaviti banci koju je osnovalo 35 zemalja da bi pospješila prelazak na tržišnu ekonomiju kroz kreditnu pomoć i ulaganje. Kako neslužbeno doznajemo, hrvatska delegacija će EBRD-u na financiranje ponuditi baš sve projekte koje ima, od ulaganja u energetski sektor pa do sudjelovanja u privatizaciji hotelskih kuća, Hrvatske poštanske banke ili Petrokemije. Sastavni dio prezentacije će biti i ulaganja u projekt Zagreb na Savi, koji bi izgradnjom hidroelektrana oslobodio 35 milijuna kvadrata slobodnog prostora uz Savu.

U izgradnji 338 škola javno-privatnim partnerstvom također se računa na sudjelovanje banke, kao i modernizaciju željeznica. Vladine želje ipak će najvjerojatnije ostati neuslišane u većini ponuđenog. Kad se i ovlaš pogleda investicijska vrijednost plana Vladina plana i usporedi s novcem koji EBRD raspolaže za Hrvatsku, jasno je da je EBRD najčešće služi kao alibi na upit javnosti "kako to mislite financirati?".

Predstavljanje u Londonu tako će imati dobar marketinški učinak za domaću javnost, ali daleko da se može očekivati da će bilo što konkretno biti dogovoreno. Prije će to biti prilika da se bankari i međunarodna zajednica upoznaju s novim pravcem hrvatske politike. Delegacija će za predstavljanje Hrvatske imati nešto više od sat vremena. U izaslanstvu koje će predvoditi prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić bit će još i Ante Ramljak kao njegov savjetnik i član Agencije za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija. Boris Vujčić kao zamjenik guvernera Hrvatske narodne banke Željka Rohatinskog predstavit će monetarnu politiku, a o poslovanju u Hrvatskoj govorit će vlasnik Atlantic grupe Emil Tedeschi i Leo Penović, stručnjak za nekretnine iz tvrtke Expert Genesis. Hrvatska delegacija imat će jaku konkurenciju. Istoga dana kad se budu predstavljali hrvatski projekti i investicijska klima svoje će prezentacije zajedno imati Estonija, Litva i Latvija, zatim i Rusija, Bjelorusija i Kazahstan, koji također zajedno nastupaju u privlačenju kapitala. Samostalno će svoje projekte predstaviti još Poljska, Ukrajina, Bugarska, Gruzija i Turska.

"MOŽE SE EVENTUALNO očekivati da EBRD financira jedan projekt u energetskoj infrastrukturi, a većina ostalog će otpasti jer je jasno naznačeno koliko novca banka ima za Hrvatsku. Čini mi se da se previše računa i najavljuje da će EBRD pratiti Vladine projekte. EBRD-ove procedure su duge i, kad odluče da im je nešto zanimljivo, ne mora značiti da će se ugovor i potpisati. Osim toga, iako su kamate nešto niže od komercijalnih, imaju visoke naknade. Kad se sve zbroji, po sličnim uvjetima bi se novci mogli dobiti i od komercijalnih banaka", kaže nam izvor koji je surađivao s EBRDom na financiraju javnih projekata. Prema posljednjem izvješću, EBRD ima za ovu godinu na raspolaganju od 250 do 350 milijuna eura, od čega je već 30 milijuna potrošeno u prva tri mjeseca. U zadnjih deset godina EBRD nikad nije prebacio iznos godišnjih ulaganja u Hrvatsku od 400 milijuna eura, a i taj iznos uložio je 2001. Taj novac, prosječno godišnje oko 300 milijuna eura, nije, dakako, otišao samo na financiranje države, njenih tvrtki i gradova, nego i za ulazak u privatne tvrtke poput Agrokora ili Atlantic grupe kako bi EBRD potpomogao njihov rast.

TEŠKO JE, dakle, očekivati da će banka sad prijeći sve okvire svojih ulaganja da pomogne ulaganjima Kukuriku vlade. Unatoč tome, kad je predstavljan prvi investicijski ciklus javnih tvrtki i države krajem veljače, Čačić je rekao da je 400 milijuna eura od EBRD-a na raspolaganju, te još 600 od Europske investicijske banke i Svjetske banke. Linić je krajem siječnja rekao da postoji dogovor s EBRD-om o 400 milijuna eura ulaganja samo u željeznicu. Kad je prošlog tjedna na Vladi bio projekt Zagreb na Savi, potpredsjednik Čačić je najavio: "Imamo zatvoreno financiranje s EBRD-om, EIB-om i bankom Macquire." Ono što Vlada prvo želi učiniti u tom megaprojektu od 1,23 milijarde jest izgraditi barem jednu HE ili branu vrijednu oko 130 milijuna eura i napraviti novi odteretni kanal nepoznate vrijednosti. Linić je najavio i da se računa da se EBRD-u proda 20 do 25 posto vrijednosti HPB-a, po nepoznatoj vrijednosti. Kad je prije dvije godine banka bila zainteresirana, ponuđena cijena od 550 milijuna kuna za četvrtinu državne banke Vladi nije bila dovoljna.

Čačić je najavio i da je EBRD zainteresiran za kutinsku Petrokemiju, ali nikakva financijska konstrukcija nije predstavljana. Na banku računaju i iz konzorcija ZAIC koji je dobio koncesiju nad Zračnom lukom i treba sagraditi novi putnički terminal vrijedan 240 milijuna eura. To su samo najvažnije najave u kojima je s državne razine spominjana banka. Zagreb računa i na financiranje podzemne garaže, Split na uređenje luke. Ako Vlada računa na EBRD i u privatizaciji 13 hotelskih poduzeća gubitaša, jasno je da su očekivanja prevelika. Osim toga, ako bi bar za jedan ili dva projekta uspjela dobiti kredite, EBRD traži jasno pripremljenu dokumentaciju, a natječaji se moraju provoditi po njihovoj proceduri. Za posljednje veliko ulaganje Hrvatska se osramotila i plaća dodatne troškove. Riječ je o HE Ombla kraj Dubrovnika, za koju je lani bivša vlada dobila 900 milijuna kuna kredita, iako je upitno hoće li se ona uopće graditi. Zelene udruge napravile su velik pritisak na odustajanje tvrdeći da se radi o štetnom projektu. U Planu 21 Kukuriku koalicije najavljeno je odustajanje od izgradnje, a i ministrica zaštite okoliša Mirela Holy najavila je reviziju projekta. S druge strane, Čačić želi da se projekt nastavi.

PREMA SLUŽBENIM podacima, EBRD-ov odbor direktora razmatra i kreditiranje novih putničkih vagona za HŽ vrijednih 150 milijuna eura. Ako to bude odobreno, za ovu godinu ostaje maksimalno 150 do 200 milijuna slobodnih eura, i to ako se poveća kvota za Hrvatsku zbog visoke dobiti koju je EBRD ostvario u prvom tromjesečje. Dio tog novca otići će na privatne projekte. Prezentacije u Londonu zato više treba shvatiti kao Vladin dokaz da je počela provoditi savjete EBRD-a o većem uključivanju javno-privatnog partnerstva u investicije i pokušaj stvaranja poboljšane slike poduzetničke klime u zemlji. Kako se do EBRD-ova mišljenja i analiza drži u europskim i svjetskim financijskim krugovima, ako hrvatska delegacija uspije bar u tome, bit će dovoljno.