Hrvatska se protivi smanjenju kohezijskog fondaHrvatska se pridružila skupini od 12 zemalja EU-a koje se protive smanjivanju kohezijskih sredstava u sljedećem sedmogodišnjem proračunskom razdoblju od 2014. do 2020., kojima se sufinanciraju razvojni projekti u siromašnijim regijama u Europskoj uniji.

Skupina od 13 zemalja, 12 članica EU-a (Bugarska, Estonija, Italija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovenija i Slovačka) i Hrvatka kao promatrač, dogovorila je zajednički tekst priopćenja uoči sastanka Vijeća za opće poslove u Luxembourgu na kojem se raspravlja o dvjema najvećim stavkama višegodišnjeg proračunskog okvira - kohezijskoj politici i zajedničkoj poljoprivrednoj politici. Sastanak na kojem je usklađen tekst priopćenje koordinirala je Rumunjska, koja 4. lipnja u Bukureštu planira organizirati summit "prijatelja kohezije".

"U sadašnjim ekonomskim uvjetima moramo se usredotočiti na one instrumente koji promiču rast, zapopšljavanje i investicije - kohezijska politika ima ključnu ulogu za investicije za izlazak iz krize. Europskoj uniji je potrebna snažna kohezijska politika kako bi dovršila i produbila unutarnje tržište", kaže se zajedničkom tekstu zemalja "prijatelja kohezije".

Te zemlje ističu da svi proračunski instrumenti moraju biti jednako podložni strogom pristupu i da, ako dođe do rezanja proračuna, nijedna stavka ne bude izuzeta od toga, a ne da se reže samo na kohezijskoj politici. "Kohezijska politika treba svoja sredstva usmjeriti prema manje razvijenim regijama i zemaljama članicama", kaže se u zajedničkom priopćenju 13 zemalja, koje se također protive bilo kakvim mehanizmima koji bi vodili transferu sredstava od siromašnih prema bogatijim članicama.

Hrvatsku je na sastanku Vijeća za opće poslove, koje čine ministri ili državni tajnici zaduženi za vanjske ili europske poslove, predstavljao pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova Hrvoje Marušić.

"Mi smo se složili s osnovnim crtama toga priopćenja jer smatramo da ono sadrži ono što Hrvatska može podržati", izjavio je za Hinu Hrvoje Marušić.

Početak pravih političkih rasprava o Višegodišnjem proračunskom okviru (MFF) za razdoblje 2014.-2020. očekuje se u lipnju kada će se razgovarati o konkretnim brojkama. U raspravi o MFF-u, ključnom dokumentu EU-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje u kojem će Hrvatska već biti punopravna članica, zemlje su podijeljene na dva tabora - "prijatelje kohezije" s jedne strane i na zemlje neto platiše, koje u europski proračun više uplaćuju nego što iz njega dobiju i koje traže da u vremenima štednje i proračunskih rezova ni kohezijska politika ne smije biti iz toga izuzeta.

Ta skupina zemalja, pod radnim nazivom "prijatelji boljeg trošenja", traži da se kohezijska sredstva troše učinkovitije, svrsishodnije, te da se dodjela novca iz europskih fondova više poveže s ispunjavanjem zadanih ciljeva i kriterija.

"Prijatelji boljeg trošenja" također su na sastanku izišli s "non-paperom" u kojem su iznijeli svoja stajališta.

Marušić ističe da njihov prijedlog "nije nužno proturječan zahtjevima prijatelja kohezije", te da će na kraju doći do kompromisa, neke srednje pozicije između ta dva zahtjeva.

Marušić je rekao da je Hrvatska na današnjoj raspravi istaknula stajalište da je potrebno zadržati barem postojeću razinu kohezijskih sredstava.

"Mi smo ponovno naglasili važnost zadržavanja najmanje sadašnje razine kohezijske politike. Smatramo da je ona u funkciji razvoja gospodarstva i otvaranja radnih mjesta. Također smo se zauzeli da se unutar kohezijske politike uključe prometni pravci koji su nama iznimno bitni - Ljubljana-Zagreb-Beograd, Jadransko-jonski pravac te, što je od strateške važnosti, povezivanje Rijeke s unutrašnjošću i dalje prema srednjoj i sjevernoj Europi", rekao je Marušić.

U raspravi o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici, Marušić je istaknuo da su za Hrvatsku referentne vrijednosti ono što je ispregovarano i potvrđeno u Ugovoru o pristupanju. "Mi se zauzimamo da se hrvatski interesi u pogledu iznosa obrane, a isto tako nam je bitna i fleksibilnost Zajedničke poljoprivredne politike, da se zadrži mogućnost prebacivanja sredstava namijenjenih za ruralni razvoj u izravna plaćanja. To je u interesu zemalja koje možda imaju poteškoća u trošenju sredstava za ruralni razvoj, a Hrvatska bi u početnim godinama mogla imati određenih poteškoća", rekao je Marušić.

Na sastanku Vijeća razgovaralo se i o prijedlogu da se dodjela sredstava iz europskih fondova uvjetuje fiskalnom disciplinom. Za sada ta mogućnost postoji samo za korištenje sredstava iz Kohezijskog fonda, za što je primjer Mađarska, kojoj prijeti zamrzavanje kohezijskih sredstava zbog nedostatnih mjera za smanjenje proračunskog deficita.

Europska komisija je predložila da se makroekonomska uvjetovanost u sljedećem Višegodišnjem proračunskom okviru uvede i za druga sredstva, socijalna, regionalna ili sredstva za ribarstvo, a ne samo za kohezijsku politiku.

"O tome se dosta razgovaralo i u načelu se nitko ne protivi povezivanju makroekonomskih kriterija i dodjele europskih sredstava. Zemlje iz skupine 'prijatelja kohezije', a i neke izvan nje, zauzimaju se za to da se takva makroekonomska uvjetovanost primjeni horizontalno, na sve elemente financiranja, a ne samo na kohezijsku politiku. Hrvatska je svjesna da je to povezivanje nužno i ako do toga dođe onda se to treba horizontalno primjenjivati", rekao je Marušić.

Europska komisija je u listopadu prošle godine predložila da se za sljedeće sedmogodišnje proračunsko razdoblje predvidi 1.025 milijardi eura, oko 1,05 BDP-a, od čega bi 336 milijardi išlo za kohezijsku politiku. Komisija predlaže da se tomu iznosu pridoda i 40 milijardi s kojima će raspolagati posebni fond za sufinanciranje prometne, energetske i telekomunikacijske infrastrukture.

"Prijatelji kohezije" ističu da je u prijedlogu Europske komisije iznos za kohezijsku politiku smanjen sa 354 milijarde iz sadašnjeg višegogodišnjeg proračunskog razdoblja na 336 milijarda eura u sljedećem MFF-u.

"S obzirom na izazove u smislu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i na postojeće disparitete koji još više pogoršavaju ekonomsku krizu, Komisijin prijedlog smatramo apsolutnim minimumom", kaže se u priopćenju "prijatelja kohezije".

Konačni dogovor o višegodišnjem proračunskom okviru za razdoblje 2014.-2020. trebao bi se postići do kraja ove godine.