Photo: Marko Prpić/PIXSELL

Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern ustvrdio je da bi izdvajanjem plinskog poslovanja iz Ine, čime je prema tvrdnjama USKOK-a bivši premijer Ivo Sanader želio pogodovati MOL-u, država godišnje gubila između milijardu i milijardu i pol kuna dok se cijene na domaćem tržištu ne bi izjednačile s europskima.

USKOK tvrdi da je Sanader, izmjenom međudioničkog sporazuma 2009. MOL-u za 10 milijuna eura mita prepustio upravljačka prava u Ini iz koje je pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje.

Da je ta ideja zaživjela država bi, po Šternovim riječima, godišnje gubila milijardu do milijardu i pol kuna, dok se cijene na domaćem tržištu plina za domaćinstva i industriju ne izjednače s europskim.

Naime, prema planu za izdvajanje plinskog poslovanja plin bi se po punim cijenama kupovao na tržištu te po povlaštenima prodavao građanima i industriji.

"Već sam tada govorio da je izdvajanje plinskog biznisa spin koji možda stvara interes za Inu, ali za Republiku Hrvatsku bi predstavljao obvezu i veliki trošak", posvjedočio je Štern na suđenju bivšem premijeru, ističući da, iako u vrijeme kada se planiralo izdvajanje nije bio u Ini, zna o čemu je riječ jer je "dijete" te kompanije.

Kazao je i da od promjena međudioničkog ugovora hrvatska naftnom kompanijom u potpunosti upravlja mađarski MOL koji Ini ne dozvoljava da se razvija kao samostalna tvrtka.

"MOL Inu vidi kao dio svoje tvrtke. To su vrlo spretno učinili 2009.", kazao je Štern.

Osim što onemogućava razvoj Ine, po Šternovim riječima, MOL je zanemario i ulaganja u tu tvrtku budući da ugovor koji strateškog partnera obvezuje na modernizaciju nema nikakve zaštitne klauzule, odnosno ne propisuje penale.

Štern tvrdi da su Mađari potajno planirali gašenje rafinerije Sisak, koju su po ugovoru trebali modernizirati, kao i riječku rafineriju koja je obnovljena samo djelomično.

"Nažalost u Ini više ne postoji niti odjel strategije. On je ukinut 2009. ili 2010. a odbijen je zahtjev da se opet osnuje", rekao je predsjednik Ininog nadzornog odbora, po čijim su riječima prošlogodišnji dobri financijski rezultati Ine isključivo posljedica pametnih poslovnih odluka iz 1998. i 1999.

"Volio bih se pohvaliti da su dobri prošlogodišnji rezultati zasluga nadzornog odbora, ali nisu. To je rezultat eksploatacije nalazišta plina u sjevernom Jadranu i naftnih bušotina u Siriji. Tamo je uložen veliki novac, ali s razlogom i sada je došlo vrijeme berbe", kazao je Štern.

Ponovio je da poslovni rezultati nisu posljedica upravljanja kompanijom na čije poslovanje hrvatski predstavnici u upravi nadzornom odboru nemaju nikakvog utjecaja.

Ranije je, kao i trojica hrvatskih članove uprave i nadzornog odbora koji su također svjedočili na ovom suđenju rekao da Inu umjesto uprave i nadzornog vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL. Kazao je i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.

Sudac Turudić opomenuo je Šterna jer je svojim istupima u javnosti naštetio postupku.

"Mislim da ste tu katastrofalno pogriješili jer demokratski uzusi nalažu svjedoku da prije svjedočenja ne daje izjave za medije", rekao je Turudić na što se Štern ispričao.

Nakon kratke pauze zbog dojave o postavljenoj bombi suđenje je nastavljeno unakrsnim ispitivanjem Šterna.

U jednom je trenutku Sanader ispitivao Šterna i od njega tražio da se prisjeti koliko je bilo jednoglasnih odluka. Kako se Štern unatoč ponovljenom pitanju nije mogao sjetiti, ispitivanje je prekinuo sudac Turudić riječim "nećete sad iz svjedoka iscjediti".

Na pitanje tužiteljice da usporedi međudioničarski ugovor iz 2009. i ideju o spajanju Ine i MOL-a, Štern je odgovorio kako ugovor iz 2009. nije spajanje već preuzimanje ili čak prepuštanje Ine MOL-u.

Ni ovo ročište nije moglo proći bez Sanaderovog prigovora, ovog puta na to kako je Šternov iskaz intoniran.

"Javnost i sud dovode se u zabludu da je hrvatska strana ugovorom dovedena u poziciju da ne odlučuje ni o čemu u Ini", rekao je Sanader.

Sudac Turudić zaključio je današnju raspravu. Sutra na suđenju svjedoče Ratko Maček i Vesna Špoljarić.

'Hrvatski članovi nemaju utjecaja'

Predsjednik nadzornog odbora Ine Davor Štern posvjedočio je danas na suđenju bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu da hrvatski predstavnici u upravi i nadzornom odboru Ine ne mogu utjecati na rad te kompanije.

Sanaderu se sudi zbog optužbe da je izmjenom međudioničkog ugovora 2009. strateškom partneru MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini za što je navodno primio 10 milijuna eura mita.

"Međudionički ugovor nadzornom odboru onemogućuje nadziranje rada Ine", kazao je Štern ističući da kompaniju ne vodi ni uprava u kojoj također sjede hrvatski predstavnici.

"Naše je mišljenje da uprava treba voditi kompaniju, tim više što su svi hrvatski predstavnici u njoj specijalisti u svom resoru", rekao je Štern. Pojasnio je da Inom, od kada je MOL preuzeo većinska upravljačka prava, upravlja Odbor izvršnih direktora koji odluke donosi na zatvorenim sjednicama.

Tvrdnju da Inu umjesto uprave i nadzornog vode izvršni direktori i predsjednik uprave koje isključivo postavlja mađarski MOL svjedočeći u ovom postupku ranije su iznijela još trojica hrvatskih predstavnika u tijelima Ine. Potvrdili su i da strateški partner MOL ima znatno veći utjecaj nego vlasnički udio.

Štern tvrdi da je odmah nakon dolaska na čelo nadzornog odbora, gdje ga je u siječnju prošle godine postavila vlada Jadranke Kosor, pokrenuo postupak izmjene spornog međudioničkog ugovora. Postojeći ugovor, kazao je, ostavio je mogućnost revizije, dvije godine nakon sklapanja.

Nakon što su trojica hrvatskih predstavnika u nadzornom odboru inicirala pregovore, mađarski predstavnici su se s tim suglasili i krenulo se u izradu pregovaračke platforme. Osnovana je i komisija u kojoj su s hrvatske strane uz Šterna trebali biti ministri Đuro Popijač, Martina Dalić i Dražen Bošnjaković, no kako su se bližili posljednji parlamentarni izbori pregovori nikada nisu započeli, kazao je Štern.

Osim zbog optužbe da je za 10 milijuna eura mita Mađarima prepustio upravljačka prava u Ini, iz koje se pritom trebalo izdvojiti nerentabilno plinsko poslovanje, Sanaderu se u objedinjenom postupku sudi i za ratno profiterstvo zbog uzimanja provizije od austrijske Hypo banke.