Ivo SanaderNa klupi za svjedoke na suđenju za slučaj Ina-MOL i Hypo danas je sjedio MOL-ov predstavnik u Upravi Ine od 2005. do sredine 2010. godine, Zalan Bacs.

Ispričao je kako su članovi uprave do lipnja 2009. imali dvostruku funkciju, a jedna je osoba donosila odluke i provodila ih. Dodao je kako su članovi uprave zbog toga bili opterečeni te je nakon toga došlo do razdvajanja funkcija kako bi se osobe koje su se bavile provedbom mogle fokusirati na nju. Rekao je i kako sličan sustav upravljanja imaju i neke od najvećih naftnih kompanija.

Nastavio je kako je do 2008. godine Ina bila stabilna i likvidna tvrtka s pojedinim gubitaškim granama. No, 2008. gubitci su se utrostručili i u veoma kratkom vremenu Ina se našla u kritičnoj situaciji. Upravo je u tom periodu nastao porezni dug koji je poslije Vlada rješavala s Inom. Naglasio je kako je u tom trenutku postojala objektivna opasnost od stečaja.

Na pitanje Sanaderove odvjetnice Jadranke Sloković o tome što bi taj stečaj značio za Hrvatsku, Bacs je rekao kako Ina značajno utječe na gospodarstvo, a u slučaju stečaja njena bi se vrijednost 'svela na komadić'.

Kako bi se izbjeg krizna situacija, priča Bacs, Uprava je predložila da se plinsko poslovanje izdvoji iz Ine i prepusti državi jer su oni ti koji bi plinsko poslovanje mogli usmjeriti u plus.

"Krajem siječnja 2009. sklopljen je sporazum o izdvajanju plinskog poslovanja. Dio tog paketa bila je i prodaja skladišla plina Plinacru", rekao je Bacs te dodao kako je MOL dao kredit Ini s tržišnom kamatom jer drugačije nije bilo moguće.

"U slučaju nekog povoljnijeg kreditiranja radilo bi se o poklonu, ne o kreditu", ispričao je Bacs.

Na pitanje o tome tko je tada bio najveći dužnik Ine, Bacs navodi HEP, Petrokemiju i Dioki, s kojima su morali dogovoriti plaćanje dugova.

"Morali smo im striktnije pristupiti što oni nisu baš dobro prihvatili", rekao je Bacs te na kraju ocijenio kako su te odluke pridonijele tome da je Ina i danas 'živa'.

Bacs je pojasnio na koji način je došlo do povećanja gubitaka u Ini te istaknuo kako je uprava odgovorna za poslovanje tvrtke, pa tako i za rezultate poslovanja.

Tužiteljica Vanja Marušić upitala ga je o novom sistemu upravljanja koji je korišten nakon izmjena međudioničarskog ugovora 2009. goidne. Bacs je odgovorio kako su izvršni direktori i članovi uprave imali i zajedničke sjednice, ali da su u načelu odvojeno radili. Dodao je kako odbor izvršnih direktora nije morao sve odluke podnositi upravi.

Na pitanje zna li da je prema LODU propisano da se odluke dostavljaju MOL-u na prethodnu konzultaciju, Bacs je odgovorio kako on svoje odluke sigurno nije dostavljao, nije imao saznanja da se tako nešto događalo.

Također, istaknuo je kako se MOL nije protivio investicijama u Sjeverni Jadran i Siriju nego ih je podupirao, a prema dioničarskom ugovoru iz 2003. MOL je mogao iskoristiti pravo veta, no to nije učinio ni jednom.

Sudac Turudić odredio je pauzu do 12:30 sati.

Nakon pauze svoje je svjedočenje započela Katalin Tamas ekspert za pitanja plina iz MOL-a koja je pregovarala o izdvajanju plinskog poslovanja iz Ine.

Na pitanje Čede Prodanovića zašto je došlo do pregovora o izdvajanju plinskog poslovanja istaknula je kako je za Vladu bilo važno doći u posjed skladišta plina kako bi se osigurala opskrba. "Izdvajanje je bilo dobro rješenje, a i u interesu MOL-a", zaključila je.

Pojasnila je kako je država bila ta koja bi izdvajanjem plinskog poslovanja mogla smanjiti gubitke povećanjem cijene plina. Dodala je kako je cilj MOL-a bio da se ukinu gubici nastali plinskim poslovanjem.

Ispričala je kako je namjera MOL-a bila da se skladište Okoli i trgovina plinom prodaju zajednički, ali uz uvjet da MOL dobije pravo reotkupa skladišta plina, no taj je uvjet kasnije izbrisan iz ugovora.

Otkrila je kako su pregovori o preuzimanju tvrtke Prirodni plin bili veoma teški jer je hrvatska strana shvatila da će morati pokriti neke gubitke te tvrtke u prijelaznom razdoblju.

"Pogađali su se oko svake stvari", rekla je Katalin Tamas.

Na kraju je dogovoreno kako bi Ina trebala snositi stare gubitke, a novoosnovana tvrtka nove.

Katalin Tamas istaknula je kako Hrvatska nije u potpunosti ispunila svoj strateški cilj energetske neovisnosti i to jer su ugovori djelomično provedeni.

"Trebalo bi potpuno deregulirati tržište plina i omogućiti potpunu opskrbu stvaranjem konkurencije. Cijena plina još nije dosegla tržišnu", rekla je na kraju svjedočenja.

Sudac Turudić najavio je kako se suđenje nastavlja sljedećeg tjedna svjedočenjem svjedoka obrane iz Mađarske.