Vlada ima sve manju potporu građanaRedovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno u prvim danima svibnja, pokazuje sve vidljiviji pad izbornog optimizma hrvatskih građana. Taj se pad oslikava u padu potpore strankama koalicije, smanjenju potpore Vladi i njezinim politikama, ali i smanjenju pozitivnog doživljaja nositelja izvršne vlasti. Ljudi su sve više zaokupljeni sve težim uvjetima života te je poskupljenje cijena energenata (pa i naftnh derivata) najznačajnija tema za više od polovice hrvatskih građana (što je i najveći izbor neke teme za događaj mjeseca u posljednjih tri godine).

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 35,7% što predstavlja pad podrške u odnosu na rezultate iz prošlomjesečnog istraživanja (početkom travnja potpora je iznosila 37,4%, dok je u prvom poslijeizbornom mjerenju ona iznosila 38,5%). Tako se čini da su potezi nove vlasti, a posebno oni koji su posegnuli u kućne budžete, ne zaboravljajući niti važne odluke o brodogradnji, stečajevi nekih kroničnih gubitaša, kao niti neka kadrovska lutanja, imali učinka i na pad potpore kako vladajućoj koaliciji, tako i strankama u pojedinačnim izborima. Isti su ovi potezi negativno utjecali i na doživljaj rada Vlade (najniža ocjena rada, kao i najniža potpora za politike Vlade od početka mandata). Ovo klizanje potpore vladajućim nije iskoristila glavna oporbena grupacija s kojom je HDZ izašao na izbore. HDZ je zaokupljen svojim unutarstranačkim izborima i u ovom trenutku ne predstavlja ozbiljnog oporbenog takmaca. Naime, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio slabiji rezultat od prošlomjesečnog (sada 16,6% prema prošlomjesečnih 17,6% ili siječanjskih 20,2%). Ovo stanje s glavnim koalicijama u ovom trenutku su, barem na političkom planu, najbolje iskoristili Lesarevi laburisti koji su povećali svoj rejting na koalicijskoj ljestvici na 7,2% (s prošlomjesečnih 5,6%, odnosno 4,8% iz siječnja). Sve ostale liste, koje su ispod izbornog praga, zabilježile su vrlo slične rezultate onima iz prošlog mjeseca (HSP dr. A. Starčević-HČSP 2,9%; HDSSB 2,8%; HSP 2,8%; HSS-ZS-SP 2,7%; NL dr.sc. Ivana Grubišića 2,5%; HSLS 2,2%). Uočljiv je porast udjela neodlučnih glasača (sada 21,5%, prema prošlomjesečnih 20,0% ili siječanjskih 10,0%). To je ujedno i najbolji pokazatelj topljenja optimizma izbornih promjena i splašnjavanja izbornih očekivanja.

Osim preferencija koalicija kakve su bile na glasačkim listićima s posljednjih parlamentarnih izbora, u istraživanju je utvrđivana i preferencija samostalnih stranačkih lista. Premda i na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (30,3% prema 16,2%), vodeća je stranka zabilježila vrlo zamjetan pad potpore. Tako je s prošlomjesečnih 33,0% potpora SDP-a otkliznula za 2,7 postotnih poena. Istovremeno je i glavna opozicijska stranka zabilježila blaži pad potpore (-0,5 postotnih poena, odnosno sa 16,7% na 16,2%). HNS je još jedan gubitnik u posljednjih mjesec dana tijekom kojih je ovoj stranci smanjena potpora za 1,0 postotni poen (s 5% na 4%). S druge strane, Hrvatski laburisti - treća stranka u zemlji s potporom od 8,1% - zabilježili su skok potpore na ljestvici pojedinačnih stranačkih preferencija od 2,5 postotnih poena i to uglavnom razočaranih glasača aktualne vladajuće koalicije. Većina se ostalih stranaka natiskala između 2% i 3% (HDSSB 3,1%; HSP dr. A.Starčević 2,7%; HSS 2,6%; HSP 2,4%; NL Ivana Grubišića 2,3%; HSLS 2,2%). Sve su ostale stranke su zabilježile izbor ispod 2%, odnosno u ukupnom zbroju od 5,5%, dok je u izboru pojedinačnih stranačkih lista 20,6% ispitanika/ca bilo neodlučno.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 33,9% izbora (prošli mjesec 36,1%) najpozitivniji je političar u zemlji. Drugo mjesto na ljestvici pozitivnih političara drži hrvatski premijer - Zoran Milanović - s izborom od 10,5% (prije mjesec dana 12,1%), a na treće je mjesto izbio laburist Lesar s izborom od 9,7% (u travnju 5,2%). Četvrti je guverner Rohatinski s izborom od 7,3%, a slijedi Jadranka Kosor s 3,2% izbora. Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Ivan Grubišić (2,8%), Vesna Pusić (2,7%), Ruža Tomašić (2,0%), Radimir Čačić (1,2%) i Ljubo Jurčić (1,0%).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 77,9% građana (prema 78,6% iz travnja), dok je negativan za 12,0% (prije mjesec dana 14,8%). Netto doživljaj, koji predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja, u slučaju predsjednika Josipovića iznosi 65,9 postotnih poena. Zoran Milanović je pozitivan za 57,9% ispitanika (u travnju 63,5%), a negativan za 26,7% (u travnju 22,9%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto pozitivan 31,3 postotnih poena (prije mjesec dana bio je netto pozitivan 40,6 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 20,9% građana, dok je za njih 67,7% negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju netto negativna za 46,8 postotnih poena (prije mjesec dana 50,6). Bivšu je premijerku po negativnoj percepciji nadvisio prvi potpredsjednik Vlade RH Radimir Čačić koji je netto negativan 57,3 postotnih poena (pozitivan doživljaj 15,6%, a negativan 72,8%). Zanimljiv je i porast pozitivnog doživljaja Dragutina Lesara koji je netto pozitivan 43,1 postotnih poena (pozitivan doživljaj 59,7%, a negativan 16,6%), te se po ovom kriteriju nalazi ispred premijera Milanovića, a iza predsjednika Josipovića.

Sanader je zadržao prvo mjesto na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Sanader najnegativniji političar za 27,8% ispitanika (prošli mjesec 23,3%). Na ljestvici negativnog dožiljaja s jednim izborom za najnegativca među političarima, Radimir Čačić je na drugom mjestu s izborom od 20,6% (prema 16,2% iz prošlog mjeseca). Jadranka Kosor s izborom od 10,7% na trećem je mjestu, dok su „svi političari" negativan izbor 9,3% ispitanika. Vladimir Šeks je najnegativniji političar za 8,9% građana, dok premijer Milanović s izborom od 3,6% drži šesto mjesto. Među prvih deset političara u zemlji još su Slavko Linić (2,7%), Željko Kerum (1,1%), te Darko Milinović, Ivo Josipović i Stjepan Mesić (svi po 0,8% izbora).

U posljednjem istraživanju tri su teme zabilježile češći izbor za događaj/temu mjeseca: povećanje cijena struje i plina (48,2%), gospodarska kriza u zemlji (15,7%), poskupljenje goriva (8,3%). Tako ove tri teme čine skoro tri četvrtine ukupnog izbora za događaj/temu mjeseca. Od ostalih događaja izdvajaju se još početak suđenja u slučaju FIMI media (5,2%), prijedlog zakona o poticanju zapošljavanja-volontiranje (4,6%), svjedočenje članova Uprave INE u postupku protiv Sanadera (3,5%), prosvjedi radnika diljem zemlje (3,1%), rasprave o Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji (2,7%), lažna optužba protiv Josipovića zbog stana (1,9%), zabrana okupljanja europskih neonacističkih stranaka u Zagrebu (1,5%). Sve su ostale teme zabilježile znatno rijeđi izbor (pa i rasprave o Bleiburgu s izborom od 0,4%).

Tako se pod pritiskom gospodarskih problema i tema, istopio i interes za sudske postupke bivšem premijeru Sanaderu, kao i za druge političke događaje. Životne su teme izbile u prvi plan, i u takvim okolnostima će Vlada imati sve manje manevarskog prostora za eksploataciju manje životnih tema i izbjegavanje rasprava za svoje poteze. Toj tezi ide u prilog i podatak o potpori Vladi za njezinu politiku koja je u silaznoj putanji (podrška od 46,8% prema 58,1% prije mjesec dana), a isti je trend zabilježila i školska ocjena rada Vlade RH (sada 2,54 a prije mjesec dana 2,69, odnosno u prvom mjerenju iz veljače 3,10).