Pascal MercierSteći planetarnu popularnost i obogatiti se u 60-im godinama dešava se tek rijetkima. Jedan od njih je švicarski pisac i filozof, bivši dugogodišnji sveučilišni profesor Peter Bieri, koji je pod pseudonimom Pascal Mercier 2004. objavio svoj treći roman "Noćni vlak za Lisabon" - i postao zvijezda. Knjiga je prodana u tri milijuna primjeraka i prevedena je na 32 jezika, među kojima je odnedavno i hrvatski, a proglašena je najvećim europskim literarnim hitom u posljednjih pet godina. Trenutno se po njegovom bestseleru snima i visokobudžetni hollywoodski film s Jeremyjem Ironsom i Charlotte Rampling u glavnim ulogama, u režiji Billiea Augusta, koji bi u kina trebao doći iduće godine. Roman govori o sredovječnom gimnazijskom profesoru klasičnih jezika Raimundu Gregoriusu koji vodi beskrajno dosadan i monoton život.

Svaki mu je dan praktički identičan i gotovo da je svaki njegov pokret predvidljiv – sve do jednog dana kada se, potaknut jednim susretom, odluči ostaviti sve i ukrcati se za noćni vlak za Lisabon. Odlazeći na posao jednog kišnog jutra, na mostu koji je prelazio svaki dan, susreo je misterioznu Portugalku čija će ga jedna riječ na tom jeziku potaknuti da donese neočekivanu odluku – pobjegne od svog dotadašnjeg života. U društvu knjige fiktivnog portugalskog doktora i esejista Amadeua de Prada, koji piše o samoći, smrtnosti, ljubavi i prijateljstvu, Gregorius sjeda na vlak za Lisabon opsjednut knjigom i idejom da shvati život tog autora – doktora i pjesnika koji se borio protiv režima portugalskog diktatora Salazara.

Istraživanje njegovog života vodi ga kroz čitav Lisabon, a razgovarajući s osobama povezanima s de Pradovim životom Gregorius razmatra filozofska pitanja tko smo, u kojoj mjeri i da li uopće kontroliramo iskustva u svom životu.

KNJIGA ZADIVLJUJUĆE intelektualne dubine, kako su je kritičari ocijenili, koja se bavi mnogim filozofskim pitanjima o životu upravo se pretvara u hollywoodski hit, a Bierija smo u razgovoru za Nacional pitali boji li se trivijalizacije priče iz njegovog romana, kakva su mu očekivanja i je li imao kakve veze s nastankom scenarija. "Nisam imao ništa ni sa scenarijom, ni s filmom. Nadam se da će film biti poetski i intelektualni dvojnik knjige. No film je film i njegov će fokus, čisto logikom tog medija, biti drukčiji od fokusa knjige. Izuzetno sam zadovoljan izborom Jeremyja Ironsa za interpretaciju profesora Gregoriusa, on je izvanredan glumac i siguran sam da će odraditi sjajan posao." Na pitanje je li ikada mislio da bi na bilo koji način mogao postati dio Hollywooda i što mu je to, osim novca, donijelo nije želio odgovoriti. Vrlo škrt u odgovorima, štur i nepristupačan, na pitanje je li očekivao ovakav uspjeh romana kratko kaže: "Bio bih se iznenadio da knjiga nije privukla pažnju, budući da se bavi fundamentalnim pitanjima o ljudskom životu. Međutim, nisam očekivao uspjeh ovakvog tipa – ni približno." Kaže da je, sudeći po reakcijama mnogih čitatelja, ponukao mnoge da razmisle o sebi i saznaju nešto što možda bez čitanja te knjige inače ne bi te da su mnogi prepoznali svoje vlastite misli u onima izmišljenog portugalskog doktora i pisca de Prada, koji glavnog lika vodi i kroz Lisabon i kroz filozofska pitanja o životu. Peter Bieri, osim što je dugo bio profesor, star je poput svog glavnog lika, rođen je u gradu u kojem radnja romana počinje, a Jeremy Irons u filmu čak na njega pomalo i liči. No, Bieri kaže da roman nije nimalo autobiografski. "U 'Noćnom vlaku za Lisabon' ne iznosim činjenice iz svog života, samo opisujem iskustva koja dobro poznajem", kaže. Tako je, kaže, i s njegovim drugim romanima. "Nikad ne iznosim biografske trenutke, samo autentična iskustva."

Lisabon je, govori, izabrao zato što "odgovara liku Raimunda Gregoriusa", a razdoblje Salazarove diktature kao okosnicu knjige "kako bi isprovocirao moralna pitanja koja izranjaju iz pokreta političkog otpora". O diktaturama općenito ne želi govoriti, o svom mišljenju o Portugalu i o njegovoj povijesti također, ali se ne boji da bi se – s obzirom na sve izraženije jačanje desnice u zemljama EU kao posljedice ekonomske krize – diktatura u bilo kojem obliku bilo gdje na ovom kontinentu mogla ponoviti. "Vjerujem da je EU efektivan bedem protiv diktatura i vjerujem da je EU uspješan projekt", kaže. Iako rođen u švicarskom Bernu, Bieri već dugo živi u Berlinu. Tamo je filozofiju predavao na prestižnom njemačkom sveučilištu Freie Universität Berlin, a prije toga na sveučilištima u Marburgu i Heidelbergu. Doktorirao je na filozofiji vremena i prostora, koja se bavi kategorijama postojanja te prirodom i ograničenjima znanja, što se dijelom provlači i kroz njegova literarna djela, a napisao je i jednu filozofsku knjigu "Zanat slobode – o otkriću vlastite volje". Živi u Berlinu, a jedina veza sa Švicarskom su mu, govori, rođaci koji tamo žive. Više ne predaje. "Trenutno pišem filozofsku knjigu o ljudskom dostojanstvu te istovremeno pripremam sljedeći roman", kaže. Pod pseudonimom je odlučio pisati, govori, "da se zaštiti", a kasnije nije vidio razloga mijenjati ga. Iako je iz njemačkog dijela Švicarske te piše na njemačkom, odabrao je francusko ime. "Svidjelo mi se kako zvuči", kaže. Prvi roman je objavio 1995., pisati je počeo jer je želio "dati svojoj mašti na volju, a ljudima se to svidjelo".