Objavljeno u Nacionalu br. 860, 2012-05-08

Autor: Robert Bajruši

Crkva i HDZ

Čeka se rasplet za napad na vlast

Biskupi nemaju ništa protiv pobjede Tomislava Karamarka jer je konzervativni predvodnik, protivnik komunizma i deklarirani demokršćanin

Biskupi u Hrvatskoj sukobit ce se s Milanovicevom vladom kad ona dobije realnu opozicijuBiskupi u Hrvatskoj sukobit ce se s Milanovicevom vladom kad ona dobije realnu opoziciju"Točno je, Crkva nije zadovoljna aktualnom vladom, ali prevagnulo je stajalište prema kojem zasad treba izbjegavati otvorene sukobe i pričekati kako će se razvijati situacija u Hrvatskoj. To, među ostalim, obuhvaća i rezultat izbora u Hrvatskoj demokratskoj zajednici kao najjačoj opozicijskoj stranci, ali i političkoj snazi koja je još od 1990. izrazito bliska s crkvenim strukturama. Budite sigurni da i kler i biskupi s velikim zanimanjem prate razvoj situacije u HDZ-u", ispričao je potkraj prošlog tjedna nekadašnji političar s odličnim vezama u Hrvatskoj biskupskoj konferenciji.

Gotovo identično objašnenje ponudio je u razgovoru za Nacional, utjecajni zagrebački svećenik i teolog blizak kardinalu Josipu Bozaniću: "Nema teorije da bilo tko od važnijih crkvenih ljudi javno komentira odnose unutar HDZ-a. Možda će izići komentar u Glasu Koncila, ali to će biti stav Ivana Miklenića, a ne nadbiskupa Bozanća ili Zagrebačke nadbiskupije. Međutim, mediji su pogrešno protumačili kavu koju je Bozanić popio s Josipovićem, Milanovićem i Špremom - bila je to samo kurtoazna kava, a ne nagovještaj dublje suradnje između Katoličke crkve i Kukuriku koalicije", prokomentrao je s ironijom u glasu sugovornik Nacionala.


Iako to Nacionalovi sugovornici nisu htjeli eksplicitno potvrditi, najveći dio crkvenog vrha nestrpljivo očekuje rasplet borbe za vlast unutar HDZ-a. Hrvatski biskupi, možda, još nisu unisono krenuli na Milanovićevu vladu, ali kako vrijeme prolazi, sve je veće nezadovoljstvo politikom lijevo-liberalne koalicije. No u ovom trenutku vladajuća većina nema realnu opoziciju i, koliko god se u Crkvi ne slažu s politikom Kukuriku koalicije, sigurno neće sami otvarati sukob s Vladom. Uostalom, za mjesec dana bit će poznato ime novog HDZ-ova lidera, a najkasnije tijekom jeseni opozicija će se konsolidirati. Ako se na temelju razgovora s Bozanićevim suradnicima mogu donositi opći zaključci, vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj nema ništa protiv pobjede Tomislava Karamarka. Karamarko slovi kao konzervativni predvodnik i protivnik komunizma, a i on sam nedavno se deklarirao kao političar kršćanskog profila. "Crkva je imala, ima i imat će vrlo važno mjesto u hrvatskom društvu.

Crkva je suodgovorna za čitav niz stvari: od klime u društvu, od odnosa prema političkoj stvarnosti, pa čak i do odgoja naše djece", glasilo je Karamarkovo prošlotjedno video-priopćenje. Krajem 80-ih Karamarko je honorarno radio u crkvenim arhivima na Kaptolu i otad traju njegova poznanstva s crkvenim predstvnicima. Kad se prije desetak godina sukobio sa Stipom Mesićem, suradnici tadašnjeg predsjednika plasirali su informaciju prema kojoj je Karamarko član ultrakonzervativne katoličke prelature Opus Dei, no on je to eksplicitno demantirao. Međutim, i dalje je ostao blizak crkvenim krugovima, a sada bi od toga mogao i profŽitirati.

"ONO ŠTO ĆU JA na neki način respektirati, to je taj jedan odnos sa Crkvom, ali i aktiviranje Crkve da bude angažiranija u hrvatskom društvu. Znate, griješe oni koji kažu da se Crkva ne smije petljati u neke društvene pojave i procese. Crkva se ne petlja ni u politiku, ne petlja se ni u rad stranaka, ali neke fenomene mora zapažati i mora imati odnos prema njima, pogotovo ako su oni u negativnom trendu i ako štete samom hrvatskom narodu", izjava je kojom se Karamarko pokušao dodatno približiti Katoličkoj crkvi. Na kraju krajeva, on je zaista desetljećima povezan s crkvenim krugovima ili, kako tvrde njegovi pobornici: "Karamarko je angažirani vjernik i promicatelj kršćanskih vrijednosti u hrvatskom društvu još od mladosti, kad je aktivno bio angažiran u Hrvatskom katoličkom zboru MI, zbog čega su mu tadašnje komunističke vlasti oduzele i putovnicu." Dodatni argument kojim pokušava pridobiti naklonost Katoličke crkve Karamarkovo je podsjećanje da je "poznato kako je u više navrata isticao prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana i bivšeg zagrebačkog nadbiskupa kardinala Franju Kuharica, najzaslužnijim hrvatskim velikanima za stvaranje hrvatske države i slobodu hrvatskoga naroda".

Povratak Katoličke crkve na javnu scenu i reafŽirmacija Tuđmanove političke ostavštine dva su argumenta kojima Karamarko namjerava pokušati sebe predstaviti kao demokršćanskog političara. Zato se i okružio suradnicima kao što su Davor Stier i Gordan Jandroković, koji također zagovaraju redefŽiniranje HDZ-a u smjeru kršćanske demokracije. U Katoličkoj crkvi se zasad ne izjašnjavaju o izborima u HDZ-u, no pobjednik će sigurno biti srdačno pozdravljen. Ovo više nije 2001. i biskupi i fratri vjerojatno neće sudjelovati na protuvladinim prosvjedima (ako ih bude), ali velika većina crkvenih krugova teško je primila dolazak na vlast lijevo-liberalne koalicije, a prije njih i pobjedu Ive Josipovića. U oba slučaja bile su to uvjerljve pobjede koje nije moguće osporiti, ali crkvena šutnja nije dugo trajala. Tako je nedavno Glas Koncila kritizirao državni proračun za 2012. godinu, ocijenivši najave prodaje Hrvatske poštanske banke i Croatia osiguranja te nadigravanja između predstavnika države i proizvođača i prerađivača mlijeka kao "očite i neporecive znakove da Hrvatska nastavlja glavinjati utrtim stazama slabljenja i gubljenja svega što predstavlja opće ili zajedničko dobro hrvatske nacije". I sisački biskup Vlado Košić, kritizirajući odluku da Sabor više neće biti pokrovitelj komemoracije na Bleiburškom polju, prozvao je vladajuću koaliciju kao "odnarođenu vlast". Također, biskupi su eksplozivno i bez argumenata reagirali na benignu najavu kako će vjeronuk ubuduće biti prvi ili posljednji školski sat.

NAPOSLJETKU, USKORO ĆE parlament odlučivati o izmjenama Zakona o medicinski potpomognutoj oplodnji, čemu se snažno usprotivila Katolička crkva. U HDZ-u će ovu raspravu iskoristiti kako bi pokazali da nisu politički mrtvaci, ali i za iskazivanje kršćanskog svjetonazora. Premda je riječ o običnoj demagogii, nije isključeno da će upaliti. Katolička crkva u Hrvatskoj treba utjecajne političke saveznike, a to u postojećoj konstalaciji snaga može biti jedino HDZ. Makar ni oni nisu savršeni jer nikada nisu pokušali ukinuti pobačaj, a omogucili su rad nedjeljom i istospolne zajednice, HDZ je svjetonazorski tamo gdje je i Crkva, dok su SDP i HNS - sa svim svojim manama - stranke građansko-liberalne orijentacije. U civilizacijski, kulturološki i politički podijeljenom društvu kao što je hrvatsko to su dva pola i dvije životne koncepcije. Zato u Crkvi očekuju završetak podjela u HDZ-u, kao prvi korak u povratku na staro stanje.

Vezane vijesti

Karamarko: vlast nije napravila ništa za narod

Karamarko: vlast nije napravila ništa za narod

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je danas kako aktualna vlast tijekom proteklih šest mjeseci nije napravila ništa korisno za ovaj narod,… Više

Komentari

registracija
10/1/12

imogen, 08.05.12. 00:19

starčević je govorio da je crkva u hrvata kriva za svu njihovu nesreću u povijesti, radić je popove nazivao lopovima, broz je....i sad neke budale, kojih je,naravno, najviše u crkvi, a ima ih očito i u medijima da mogu ovakav članak napisati i objaviti, misle da stav crkve zanima


registracija
10/1/12

imogen, 08.05.12. 00:21

relevantan broj hrvata. pa fakat moraš biti kreten. a pogotovo sad kad jr narod skužio kakav kolonijalan ugovor je idiot tuđman potpisao s vatikanom i koliko pedofila i lopova postoji u toj zločinačkoj organizaciji. jedini svećenik koji je prešao granice svog poziva i bio poštovan u cijelom hrvatskom puku jest strossmayer.


registracija
10/1/12

imogen, 08.05.12. 00:22

ostalima je bolje da se i ne javljaju u hrvatskoj javnosti jer bi u suprotnom mogli dobiti značajnu pljusku od iste te javnosti


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika