Objavljeno u Nacionalu br. 860, 2012-05-08

Autor: Dragan Đurić

Summit u Chicagu

'Pametna obrana' NATO-a za RH

Sudjelovanje Hrvatske na summitu važno je zbog novog Strateškog pregleda obrane, koji je ishodište buduće hrvatske strategije nacionalne sigurnosti, važnog dokumenta na koji se čekalo punih devet godina

Hrvatska je primljena u NATO 2009., sada mora uvjeriti njegovo vodstvo da je unatoč recesiji pouzdan saveznikHrvatska je primljena u NATO 2009., sada mora uvjeriti njegovo vodstvo da je unatoč recesiji pouzdan saveznikZa dva tjedna na predstojećem 25. Summitu NATO-a u Chicagu iznimno visoku hrvatsku delegaciju predvodit će premijer Zoran Milanović. Milanović će u Chicagu, doznaje Nacional, pokušati uvjeriti vodstvo NATO saveza da je Hrvatska i dalje pouzdan saveznik unatoč teškim posljedicama recesija na oružane snage. Jer proračunski problemi obrane u Republici Hrvatskoj ne uspijevaju slijediti NATO-ovu preporuku o izdvajanju 2 posto bruto-društvenog proizvoda što, vjeruju u Zagrebu, i nije nerješiv problem jer taj uvjet ispunjavaju samo četiri od 28 članica NATO-a.

SADAŠNJI HRVATSKI PREMIJER nedvojbeno je kompetentan sugovornik u ovom području. Važan detalj Milanovićeve biografije je da je kao diplomat u Ministarstvu vanjskih poslova u vrijeme Račanove vlade bio nacionalni koordinator za NATO. U Chicago će otputovati doista snažna hrvatska delegacija. Uz Zorana Milanovića na tom skupu 20. i 21. svibnja 2012. sudjelovat će i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, ministar obrane Ante Kotromanović i general Drago Lovrić, načelnik Glavnog stožera. Iz Zagreba će se na drugu stranu Atlantika zaputiti standardni sastav visoke državne delegacije uobičajen za tu vrstu međunarodnih skupova. Problem ispunjavanja upitnika za izdavanje američke vize u kojem je i premijer Milanović morao odgovarati na nesvakidašnja pitanja, poput onog namjerava li se baviti terorizmom ili švercom droge, prepušten je zaboravu. Važnost sudjelovanja Hrvatske u Chicagu nasummitu je novi Strateški pregled obrane Hrvatske utemeljen na NATO standardima, koje su pripremile hrvatske državne strukture.


Nova snimka stanja i mogućnosti hrvatskog obrambenog sustava bit će i ishodišna točka i buduće hrvatske strategije nacionalne sigurnosti, važnog dokumenta na čiju se izradu čeka još od konca 2003., potvrđeno je za Nacional u vrhu hrvatske vlade. Sve je započelo prije gotovo devet godina. U službenim dokumentima Sanaderove vlade bilo je izrijekom zabilježeno da će se Strategija nacionalne sigurnosti završiti do 2007., a sada je taj posao prepušten novoj Milanovićevoj vladi. Od tada je prošao jedan i polmandat HDZ-ove vlade pod vodstvom Ive Sanadera te pola mandata pod kormilom Jadranke Kosor, a tog važnog dokumenta za nacionalnu sigurnost i obranujoš nema. Tako sada i ta zaboravljena zadaća bivše vlade dolazi na dnevni red novom koalicijskom timu, što se neće moći izbjeći unatoč nepovoljnim gospodarskim okolnostima u kojima se trenutačno nalazi Hrvatska. Recesija u obrani, doduše, traje već petnaestak godina. Proračun za ovu godinu je manji no što je bio u 2011. Na prezentacije nacrta Strateškog plana obrane u Kovčanju na Malom Lošinju sredinom ožujka ministar obrane Kotromanović rekao je da bi bio zadovoljan kada bi proračuna za obranu ostao na prošlogodišnjoj razini od 4,8 milijardi kuna. No, na taj je problem posebno istakao Tomislav Ivić, oporbeni predsjednik saborskog Odbora za obranu. Po njemu, smanjenje proračuna za 250 milijuna kuna, a što će se nastaviti i u sljedećoj 2013., može dovesti ono što je planirano.

SIGURNO JE DA SREDSTVA predviđena za mirovne operacije u svijetu u iznosu od 450 milijuna neće doći u pitanje. Ići će se na daljnju redukciju broja ljudi u obrambenom sustavu, koji će s trenutačnih 18.000 pripadnika do 2016. biti smanjen na 15.000 ljudi, a administrativni dio MORH-a bit će sveden na 700 djelatnika. To će biti tek trećina ljudstva u obrambenom sustavu koji je Hrvatska imala 2000. kada je sustav počela ozbiljnije prilagođavati NATO standardima. Te godine u obrambenom sustavu Hrvatske bilo je ukupno 44.000 djelatnih vojnih osoba, službenika i namještenika. Što se tiče zrakoplovstva i obnove eskadrile nadzvučnih borbenih lovaca (borbeni sastav koji se kreće u rasponu od 12 do 16 zrakoplova) konačnog odgovora još nema. Hoće li doći zamjenski zrakoplovi, ili će se hrvatsko zrakoplovstvo opredijeliti za remont postojećih MIG-ova 21, u ovom se trenutku još ne zna. No, najavljeno je otpisivanje protubrodskih raketa RBS-15 i transportnih zrakoplova An-32. Novi se neće nabavljati, a problem transporta će se rješavati u suradnji sa saveznicima. No, zato je u nacrtu Strateškog plana obrane predviđeno povećanje broja helikoptera. Prema riječima ministra obrane Kotromanovića, proračunski problemi obrane u Hrvatskoj, koji ne uspijevaju slijediti NATO-ovu preporuku o izdvajanju 2 posto BDP-a za tu namjenu, nastojat će se riješiti prodajom neiskorištenih nekretnina koje se prostiru na čak 250.000 četvornih metara građevinskog zemljišta. No, problem financiranja potreba obrane nije ekskluzivni hrvatski slučaj, koja zasad uspijeva izdvajati oko 1,4 posto BDP-a. U uvjetima trenutačne ekonomske krize u sličnoj je situacija većina država u NATO savezu.

Vesna Pusić kao ministrica vanjskih poslova bit će u delegaciji u ChicaguVesna Pusić kao ministrica vanjskih poslova bit će u delegaciji u ChicaguLider u savezu i dalje je SAD, koje su u 2010. za potrebe obrane izdvojili 4 posto BDP-a, dakle dvostruko više od NATO-ove preporuke. Ali, NATO-ovu preporuku od 2 posto BDP-a izdvajanja za obranu u uvjetima galopirajuće krize uspijeva pratiti tek manji broj saveznika. Upravo se zato i velike nade polažu kroz novi koncept tzv. "pametne obrane".

RAZLIKA IZMEĐU PLANIRANOG i stvarnog stanja mjeri se zadnjih godina u milijardama kuna. Smanjenje proračuna nije karakteristično samo za RH. Praktički sve europske zemlje smanjuju obrambene proračune. Rješenje se vidi kroz zajedničko udruživanje i dijeljenje obrambenih sposobnosti. Države razvijaju zajedničke projekte i ulaganjem zajedničkih sredstava stvaraju zajedničke sposobnosti. Može se očekivati da će sve više razvijati tmeđunarodna suradnja. Kad je riječ o perspektivama Hrvatske u Afganistanu, u suradnji s Česima razvija se središte za obuku pilota helikoptera. Česi bi afganistanskim pilotima davali obuku na simulatorima, a ostatak obuke obavljao bi se u Hrvatskoj u stvarnim uvjetima. Dok će se o stvarnim mogućnostima buduće suradnje među saveznicima početi ozbiljno raspravljati u Chicagu za dva tjedna, Hrvatska ima precizan plan. Hrvatski proračun za potrebe obrane teško u postojećim okolnostima teško može doseći više od 1,5 posto BDP-a. A taj će se novac raspodijeliti na sljedeći način: 50 posto proračuna za plaće djelatnika, 30 posto za operativne troškove i održavanje, a 20 posto za novo opremanje i modernizaciju.

Zašto se od tri NATO summita, koliko ih je ukupno održano u SAD-u uključujući i ovogodišnji, samo ovaj predstojeći neće održati u glavnom gradu Washingtonu, nastojao je objasniti Ben Rhodes, predstavnik Bijele kuće. Po njemu, upravo izbor Chicaga vjerodostojan je dokaz koliko SAD "cijene vrijednosti NATO-a", koliko su "odane njegovoj budućnosti" te koliko je taj savez "uklopljen i u planove Baracka Obame vezane za budućnost američke politike". Budući da je Obama odlučio održati summit u gradu iz kojeg je došao na veliku političku pozornicu, pokazuje da je riječ i o "događaju osobne naravi, koji je iznimno poseban za njega osobno", naglasio je Rhodes. Po svemu sudeći, unatoč ovoj diplomatskoj izjavi Rhodesa, Obama će ovaj skup moći iskoristiti i za svoje unutarnje političke potrebe. Bilo bi neočekivano da NATO summit ne stavi u kontekst svoje ovogodišnje kampanje na predsjedničkim izborima, koji se održavaju 6. studenoga 2012. Jedino što neće moći nadmašiti ni Obama, ni SAD, to je rekord po broju organizacije NATO summita koji drži belgijska prijestolnica Bruxelles, inače i sjedište NATO-a. U glavnom gradu Belgije održano je čak devet NATO sastanaka na vrhu euroatlanskih saveznika. A sve je krenulo iz Pariza prije 54 godine.

Tamo je održan prvi NATO summit daleke 1957. Redajući razloge zašto je ovaj put izbor bio baš Chicago, Rhodes je spomenuo da je, taj treći grad po veličini u SAD-u s oko 2,6 milijuna stanovnika, poznat i po brojnom iseljeništvu iz svih država okupljenih u savezu. Što se Hrvatske tiče u Chicagu, osim hrvatskih iseljenika kojih ima oko 50.000, generalnog konzulata, Michaela Antony Bilandica, jednog od gradonačelnika tog grada hrvatskog porijekla od 1976. do 1979. godine, nezaobilazne su i dvije skulpture Ivana Meštrovića pod nazivom "Indijanci". Kako god bilo, među glavnim temama ovog NATO summita u Chicagu bit će Afganistan u kontekstu povlačenja NATO-ovih postrojbi do kraja 2014. godine. Kako stvari stoje, ovaj put taj visoki skup neće biti fokusiran na nova proširenja, unatoč pritajenoj nadi Republike Makedonije da bi i ona napokon mogla dobiti pozivnicu. No, prijepori oko imena makedonske države koji je i dalje, nakon više od dva desetljeća, nepremostiv problem za susjedne Grke, Makedoniju još od Bukurešta drži u čekaonici. Afganistan je tema koja se i te kako tiče Republike Hrvatske. Naše postrojbe u ISAF misiji u toj azijskoj zemlji danas broje 330 pripadnika, a i one se trebaju pripremiti za postupno povlačenje u sljedeće dvije godine. Dosada je sudjelovanje hrvatskih postrojbi u toj savezničkoj misiji dobivalo samo pohvale i najviše ocjene. Druge dvije važne teme predstojećeg najvišeg skupa NATO saveznika tiču se daljnje realizacije nove strategije saveza definirane na prošlom summitu u Lisabonu. Bit će, dakle, usredotočene na pametnu obranu i partnerstvo.

Dok je Ukrajina prelomila i najavila da će njen predsjednik Viktor Januković ipak "partnerski" sudjelovati na summitu u Chicagu, Moskva je ovaj put ostala neumoljiva i otkazala svoje sudjelovanje. Drugim riječima, ni Vladimira Putina, ni Dimitrija Medvedeva neće biti u Chicagu, a sve u znak prosvjeda zbog postavljanja proturaketnog štita u Rumunjskoj, dakle na tlu Europe. Iako će on postati operativan tek 2015. to je Rumunjskoj donijelo dodatni strategijski značaj u budućem savezničkom djelovanju NATOa. Ali to će joj, s druge strane, donijeti i neugodnosti jer je ozlojedilo Rusku Fedraciju. Taj proturaketni štit zapadnih saveznika u Europi dugo je bio razlog i ozbiljnih prijepora u odnosima između Washingtona i Moskve pa i u pregovorima oko ograničavanja strateškog nuklearnog naoužanja. Međutim, vjerovalo se da je taj problem bio riješen nakon odluke Washingtona o premještanju proturaketnog štita iz Poljske i Češke, gdje je prvobitno bila određena njegova lokacija, prema jugoistoku – u Rumunjsku.

PREMA VOJNIM ANALITIČARIMA, upravo je to premještanje prokuraketnog sustava u Rumunjskoj omogućilo Baracku Obami da 8. travnja 2010. u Pragu s ruskim predsjednikom Medvedevom potpiše novi Sporazum o ograničavanju nuklearnog naoružanja – START 2. Premda je bilo realno očekivati da će Rusi vjerojatno odgovoriti postavljanjem svog proturaketnog sustava ISKANDER, s druge strane nije se očekivalo da će odnosi krenuti prema novom zahlađenju koje bi se moglo odraziti na dosadašnju suradnju Ruske Federacije i NATO saveza na čije su sastnake na vrhu dosada dolazili ruski predstavnici.

Vezane vijesti

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Srbija koči BiH na putu u NATO?

Iako su prije nekoliko mjeseci dogovorili knjiženje vojne imovine, vladajuća šestorka nije realizirala dogovor u Parlamentu BiH. Postavlja se pitanje… Više

Komentari

registracija
26/1/08

Rampa, 08.05.12. 10:43

Ah pa dobro, ako je to prepušteno zaboravu, kad bude bilo koji američki visoki dužnosnik dolazio u HR, treba mu gurnuti upitnik pod nos da ispuni da li se misli bavit švercom satova turistima na HR moru ili postavljanjem bombi pod spomenik u Borovu, ili ne daj Bože da li se misli baviti kamatarenjem i lihvarenjem?!

Pa ako se Ameri pobune, prepustićemo to zaboravu!

Hebo ti nas, damo im momke da ginu u Avganistanu, a oni nas ovako ponižavaju!

Hebi se Milanoviću, još im samo i gaće spusti tamo!


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika