Sprema li se Grčkoj bankrot?U ožujku je još sve izgledalo dobro. Europska unija je odobrila drugi paket pomoći za Grčku od 130 milijardi eura. Dogovoren je i povijesni otpis dugova. Agencije za financijski rejting, koje su ubrzale propast zemlje, ponovo su podigle rejting Grčkoj. No, skupo plaćeni mir nije dugo trajao. Grci su na parlamentarnim izborima u nedjelju stavili političare pred naizgled nerješiv zadatak. Oni moraju formirati vladu koja će odbiti zahtjeve Međunarodnog monetarnog fonda (MMF-a) i Europske unije o štednji, a istovremeno i zadržati euro. Pomoć Grčkoj nastavit će se samo ako ona nastavi sa štednjom - jasna je poruka kreditora. Međunarodni financijski štit EFSF već je uputio svojevrsno upozorenje Grčkoj, jer je umjesto pet milijardi eura aktualne tranše, u Atenu poslao - četiri milijarde.

Iako postoji mogućnost da se u lipnju održe novi izbori, Grcima će i prije toga trebati daljih 30 milijardi eura, kako bi ostali solventni. Drugim riječima, Grcima ne preostaje ništa drugo nego da ipak daju svoje glasove dvjema etabliranim strankama koje su zemlju i dovele na rub ponora. Ako to ne učine, bankrot će teško moći izbjeći. A što onda?

Takav bankrot bi mogao dovesti do ekonomskog kaosa u Grčkoj. Vlada više ne bi mogla isplatiti plaće svojim službenicima, snabdjevanje vodom i strujom bi se prekinulo, poduzeća bi masovno odlazila u stečaj. Atena bi morala i obustaviti vraćanje dugova, što bi prije svega pogodilo grčke banke, u čijim rukama se nalazi najveći broj grčkih državnih obveznica. Osim toga, „moglo bi doći do pravog juriša na te banke", kaže Kristijan Schultz iz banke Berenberg: "Jer, grčki ulagači će pokušati sve da povuku svoj novac iz banaka i da ga prebace u inozemstvo".

Zemlje eurozone ne sjede prekriženih ruku

Bankarski sektor bi bio uništen, a to bi se loše odrazilo i na druge banke u Europi. Stručnjaci ipak polaze od pretpostavke da posljedice po banke u inozemstvu neće biti tako teške. Poslije otpisa dugova, u njihovom posjedu bi trebalo biti još oko 40 milijardi u obliku grčkih obveznica. No, sve manje političara strahuje i od eventualnog širenja takvog scenarija na druge zemlje. Tako je stručnjak Stranke slobodnih demokrata za budžet Otto Fricke, rekao da „neuređeni stečaj više ne plaši ljude jer zemlje eurozone posljednjih mjeseci i nisu radile ništa drugo do pripremale se za takav slučaj. Bitno bi se smanjila i spremnost drugih zemalja da ponovo pomažu Grcima da se izbave iz kaosa u koji su se, kako to većina misli, dobrovoljno i upleli". Doduše, zemlje eurozone ne namjeravaju ni sjediti prekriženih ruku. One bi vjerovatno pokušale zasladiti Grčkoj istupanje iz eurozone jakom novčanom injekcijom.

Sljedeći logičan korak za Atenu bi bio da se ponovo uvede stara valuta - drahma. Nova drahma bi u odnosu na euro bila oslabljena za 50 p osto. Doduše, grčki proizvodi bi tako odmah postali konkurentniji na tržištu, ali za Grke situacija time ne bi postala bolja, kaže ekonomski stručnjak Juergen Mattes za Deutsche welle: „Jer, financijske obaveze bi država i dalje morala da ispunjava u eurima..." Morao bi uslijediti još jedan otpis dugova. No, taj korak nije isključen ni u okviru sadašnjeg plana štednje i spašavanja zemlje.

Izlazak Grčke iz eurozone bi značio realan gubitak za Njemačku centralnu banku jer bi se ona morala odreći 40 milijardi eura, što nije malo, ali bi njemački budžet to preživio. Neki čak smatraju da bi grčki bankrot pročistio eurozonu.

Autori: Jang Dangong / Saša Bojić