Petar Filipić - Dekan ekonomskog fakultetaSplit je prošlog tjedna doživio jednu od rijetkih radosti proteklih godina – otvaranje nove, impresivne zgrade Ekonomskog fakulteta, zasigurno najljepše i najmodernije visokoškolske ustanove u Hrvatskoj. Svečano otvaranje zgrade Ekonomskog fakulteta u novomg splitskom sveučilišnom kampusu u gradskom predjelu Visoka, koji će se protezati na 70.000 četvornih metara, bilo je velik trijumf i g splitskog arhitekta Dinka Kovačića, profesora na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, nagrađivanog autora mnogih stambenih i poslovnih projekata u Dalmaciji. Svi uzvanici bili su zadivljeni ljepotom, funkcionalnošću i skladom bijelo-plavog zdanja na šest razina. I ministar znanosti Hrvoje Kraljević dugo je pljeskao jednom od vodećih hrvatskih arhitekata. “Usred tolike radosti i oduševljenja morao sam ustati i nakloniti se poput estradne zvijezde”, veli splitski arhitekt. Dinko Kovačić projektirao je Split 3, srednjoškolski Matematičko-informatički centar, hotel “Bretanide” u Bolu, Villu Stupalo i Dvornikove dvore. Najviše ga je dirnuo govor studentice Silvije Golem, kojoj je pripala čast da otvori novu zgradu fakulteta. Novinare Nacionala osobno je proveo prostorima najljepšeg, moderno opremljenog hrvatskog hrama znanja, trećeg fakulteta unutar budućeg sveučilišnog kampusa. Unatoč katastrofalnoj urbanističkoj situaciji u Splitu, održala se ideja sveučilišnog kampusa unutar grada, pa je osim Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje i Građevinskog fakulteta, na Visokoj, niknuo i Ekonomski. Nedaleko od njega, zahvaljujući naporima dosadašnjeg rektora Ive Babića i novog rektora Ivana Pavića, uskoro će se početi graditi velika Sveučilišna knjižnica. “Već se osjeća nova situacija”, kaže dekan Ekonomskog fakulteta Petar Filipić. “U ovaj dio grada, pokraj FESB-a i Građevine, pretežno muških fakulteta, odjednom je pridošla bujica studentica i studenata Ekonomskog fakulteta”, ističe dekan Filipić, zadovoljan što je nakon više od dvadeset godina od prvih planova o preseljenju Ekonomski fakultet dobio zdanje čija je izgradnja stajala 60 milijuna kuna.
Do ulaza u zgradu fakulteta, koju je 20-ak mjeseci gradila tvrtka “Alkom” iz Sinja, vode dugačke kamene stepenice i široki trijem koji će biti jedna od ulica sveučilišnog kampusa, kad se nedaleko od Ekonomskog fakulteta sagradi novi Studentski dom. “Dok se prilazi zgradi, ona upozorava na ozbiljnost, izvjesnu monumentalnost kakva priliči hramu znanja, dok iznutra odiše lakoćom mladosti”, ističe Dinko Kovačić osnovnu ideju projekta. “Trijem dobiva smisao kad je ispunjen studentima, jer se tako gubi brid između unutarnjeg i vanjskog prostora. U ovoj kući sažete su sve moje spoznaje o utjecaju prostora na ponašanje ljudi. Znam da će se ovdje raditi lakše i učiti bolje”, uvjeren je. Zgrada fakulteta, koju nose veliki, bijeli kameni stupovi, funkcionalno je podijeljena na dva dijela. Tu podijeljenost izražava izbor materijala – kamena i stakla. Zonom živosti, gužve, kontakta, nastave, međusobne komunikacije i druženja studenata, odnosno prvim trima razinama zgrade i nosećim stupovima, dominira bjelina trogirskog kamena “plano”. Zonom tišine, znanstvenog rada, odnosno trima gornjim razinama zgrade sa 60-ak suvremeno opremljenih kabineta profesora Ekonomskog fakulteta i apartmanima za goste i vanjske predavače dominira modrina stakla u kojoj se zrcale nebo i okolica. “Grad ima svoje središte, puno vreve i buke, i svoje mirne predjele, skrovita mjesta. Grad ima svoj središnji trg, poput Jelačić-placa u Zagrebu ili splitske Pjace, na kojem su javni sadržaji. Po istom načelu, ova zgrada ima predvorje u kojem su svi javni sadržaji”, ističe Kovačić. U prizemnom dijelu na jednoj su strani dekanat i uprava, moderno uređena Velika vijećnica, studentske referade, prostorije Studentskog zbora i časopisa studenata ekonomije Fenix, a s druge velika studentska kavana, kafić na otvorenom, studentski restoran kapaciteta 300 toplih obroka na sat s tri jelovnika, prodavaonica i fotokopiraonica. Predvorjem, zamišljenim kao prostor susreta i razgovora, dominiraju velike stube od bijelog trogirskog kamena. Račvaju se u dva smjera, a njima se stiže na prvi kat. Na stubištu Kovačić kani postaviti kip Ivana Meštrovića, ali ta ideja još nije realizirana.
Prostrani prvi kat, podijeljen na dva dijela, predviđen je za druženje studenata i nastavu: u jednom su dva velika i dva mala amfiteatra, a u drugom šest suvremeno opremljenih učionica i dva suvremeno opremljena infolaba, informatički laboratoriji s po 30 mjesta. Svako mjesto ima najmoderniju računalnu opremu. Dva dijela prvoga kata povezuju dva mosta koja vise na čeličnoj užadi pričvršćenoj za krovište tog dijela zgrade. “U mostovima sam uvijek vidio mladost”, objašnjava Kovačić. “Zanimao me apsolutni spoj čovjeka i prostora. Samo jedinstvom pijanista i glasovira nastaje glazba. Otisnute note nisu dovoljne, pjesma oživi u glasu pjevača”, dodaje. U većem od dva velika amfiteatra, sa 312 mjesta za sjedenje, nastavu iz mikroekonomije držala je mlada asistentica Maja Pervan. Veliki amfiteatar opremljen je najsuvremenijom opremom, uključujući audiovizualnu i telekomunikacijsku tehnologiju. “Zahvaljujući donaciji Hrvatske gospodarske komore, koja slavi 125 godina djelovanja, ovaj amfiteatar opremljen je vrhunskim tehničkim uređajima”, ponosno ističe dekan Filipić. “Telekonferencijski uređaj posebnim linkom i dvama velikim ekranima omogućava izravni prijenos i kontakt s osobom koja se nalazi daleko od nas. Tako su stvoreni uvjeti da naši studenti slušaju predavanja nekog od naših suradnika, profesora na američkim ili europskim sveučilištima s kojima stalno surađujemo Sedmero naših asistenata školuje se u inozemstvu”, ističe Filipić. Ostale amfiteatre, učionice i dvorane na gornjim katovima pomogli su opremiti Splitska banka, “Zlatorog”, Credo banka, “Ina”, Croatia osiguranje, “Gavrilović”, “Ugo oprema” i druge poznate tvrtke. Dvoranu na četvrtom katu opremilo je veleposlanstvo SAD-a u Hrvatskoj. Sve su prostorije obojene nježnom plavom i ružičastom bojom. Dinko Kovačić kaže da su to boje mladosti. Sve prostorije na prva dva (“kamena”) kata imaju drvena vrata sa staklenim prorezima, što ambijentu pruža posebnu toplinu.
Nad ulaznim predvorjem i prvim katom uzdiže se stakleni krov, na “dvije vode”, kroz koji dopire obilje svjetlosti. Stakleni krov drži drvena i čelična konstrukcija, nad središnjim predvorjem, obješeni o tanke niti, raskrilili su se bijeli golubovi, rad kipara Vaska Lipovca. “Surađivao sam s Lipovcem jer obožavam ptice, cijenim ga jer proizvodi radost”, komentira Kovačić, koji slobodno vrijeme posvećuje pticama, posebno golubovima. On obožava prirodu: “Čempresi ispred zgrade dio su arhitekture. Kuću sam pomicao kako bi oni ostali sačuvani.” Ispod ulaznog predvorja, u miru i tišini, nalazi velika fakultetska knjižnica kompjutorskim sustavom umrežena s mnogim velikim svjetskim sveučilišnim knjižnicama. “To je za 3500 naših studenata, 60 stalno zaposlenih nastavnika i 30 vanjskih predavača itekako važno mjesto”, ističe dekan Filipić. “Knjižnica se prostire na tisuću četvornih metara, ima 40.000 naslova i opremljena je s više od sto računala. Naravno, sva su povezani s Internetom koji je za studente besplatan. U knjižnici se već traži slobodno mjesto. Studenti će se knjižnicom i računalima za učenje i razonodu moći služiti i noću. Uskoro će se fakultet obogatiti i sportskim sadržajima. Nadam se da će i studenti iz susjedstva, s Građevine i FESB-a, rado zalaziti u ove prostore”, ističe Filipić. Svi katovi, od knjižnice do šestog kata, povezani su bočnim stepenicama i suvremenim dizalima, kako bi u sve dijelove zgrade mogli pristupiti i invalidi. Na trima “staklenim” etažama zgrade dugim hodnicima vladao je potpuni mir i tišina. Zavirili smo u kabinet znanstvenog novaka Ivice Pervana i uvjerili se da svaki nastavnik ima vlastiti opremljeni kabinet, koji osigurava dobre uvjete za znanstveni rad i omogućava stalan kontakt sa studentima i 200 postdiplomanata.
“Prva ideja o novoj zgradi Ekonomskog fakulteta rodila se prije 25 godina. Tada sam napravio i prvi projekt za nju”, kaže Dinko Kovačić. Ali parcelu je progutala “divlja izgradnja” pa se ideja o novoj zgradi fakulteta obnovila prije nekoliko godina. Kovačić je tako prema novoj lokaciji, detaljno studirajući namjenu svakog pojedinog prostora i sadržaja, napravio i novi projekt. “Ovaj projekt zgrade Ekonomskog fakulteta nastao je nakon prethodnog svestranog preispitavanja što će se u svakom pojedinom dijelu fakulteta događati”, tvrdi Kovačić. “Ja sam u svojoj zgradi već bio, davno prije nego što je sagrađena. I u kafiću, i na mostu, i u amfiteatru. Za mene je arhitektura nategnuta opna nad zadanim događajima. Jedina je teškoća uspostaviti mjeru između želja i mogućnosti.” Kovačić ističe da mu je dužnost tako se ponašati u vremenu ” u kojem površnost zamjenjuje bit. Naše vrijeme je vrijeme osamostaljivanja ljepote, vrijeme bez vila i patuljaka. Od ove sam kuće tražio da bude dobra kao čovjek. Plaši me vrijeme osamostaljivanja ljepote, kad se dizajn upleće u arhitekturu i prestaje biti samo ukras”. Kovačić se pri izradi projekta Ekonomskog fakulteta nije želio poslužiti ni jednim dosadašnjim arhitektonskim iskustvom u projektiranju visokoškolskih ustanova: “Kako je arhitektura individualni stvaralački čin, bio je to moj sastanak s dobrom vilom. Ne poznajem strah i ne trebam provjeru na tuđim iskustvima. Svaka zgrada ima svoju logiku. Stojim iza svake svoje kuće, jer to je najbolje što sam mogao napraviti. Stoga i ne razmišljam kako bi to napravio netko drugi. Ja sam pravi Splićanin, sve su moje kuće Splićanke. Zdanje ovakvog sadržaja mora imati boju vremena u kojem je nastalo, gotovo otisnutu godinu proizvodnje. Prostori su kao i ljudi. Moraju biti uglađeni i pristojni.” Takav pristup Kovačić je prenio na niz učenika, splitskih arhitekata i zagrebačkih studenata. Baš kao i na svoje suradnike, mlade arhitekte Krešu Borzića i Matu Bendera. Često im kaže: “Molim te, nemoj mi crtati blagovaonicu, nacrtaj mi obred ručka. Provjeri događaje koji će se u prostoru događati.”
Sve je to vidljivo i na zgradi Ekonomskog fakulteta. Zanimljivo je da je ovo prvi put u Hrvatskoj da je jedan fakultet sagrađen zahvaljujući i vlastitom novcu. “Čak 45 posto cjelokupne investicije ili 27 milijuna kuna vlastitom poslovnom aktivnošću osigurao je sam Ekonomski fakultet. Dobro upravljanje kreditom koji smo uzeli pod povoljnim uvjetima i koji možemo servisirati sredstvima što ih donose domaći i međunarodni projekti na kojima je fakultet angažiran i poslijediplomski studij, osiguralo je naše zavidno sudjelovanje u investiciji. Ministarstvo znanosti je izdvojilo 24 milijuna kuna, a ostatak su osigurali Grad Split i Županija, te naši sponzori, bez kojih fakultet ne bi bio opremljen na najvišoj tehnološkoj razini”, kaže Petar Filipić.