14.05.2012. / 19:43

Autor: Hina

"Nismo izgubili snagu"

"Ogorčeni" su i dalje ogorčeni

Uoči prve godišnjice prosvjeda "Ogorčenih", rođenog 15. svibnja u Španjolskoj, u Frankfurtu prosvjeduju protiv zabrane okupljanja koju su izrekle gradske vlasti, a njihovi kolege u Madridu odbacuju ocjene da je pokret izgubio snagu, iako su svjesni da su sada potrebne konkretne akcije i bolja organizacija.

Fotografija snimljena 15.svibnja prošle godine u Madridu (Wikipedia)Fotografija snimljena 15.svibnja prošle godine u Madridu (Wikipedia)Uoči prve godišnjice prosvjeda "Ogorčenih", rođenog 15. svibnja u Španjolskoj, u Frankfurtu prosvjeduju protiv zabrane okupljanja koju su izrekle gradske vlasti, a njihovi kolege u Madridu odbacuju ocjene da je pokret izgubio snagu, iako su svjesni da su sada potrebne konkretne akcije i bolja organizacija.

U obranu "temeljnog prava na slobodu izražavanja" u 17 sati u ponedjeljak poslije podne sudionici prosvjeda Occupy Frankfurt suprostavili su se odluci frankfurtskog gradskog vijeća o zabrani okupljanja od 16. do 19. svibnja, navodno zbog prijetnje izbijanja nasilja.

Prosvjedno naselje ispred sjedišta Europske središnje banke (ECB) u Frankfurtu, simbola bankarske moći, održalo se tijekom cijele zime iako je u njemu logorovalo dvadesetak najžilavijih "Ogorčenih" i bekućnici.

"U Europi mi smo jedini kamp koji je toliko drugo izdržao", navodi Thomas, glasnogovornik skupine Occupy Frankfurt, jer slična naselja u Londonu, Madridu ili New Yorku odavno su uklonjena.

Nadia Sergan, bivša čelnica studentskog pokreta Frankfurt University, optužila je gradske vlasti za "fantaziranje" zbog njihove "smiješne procjene", a na internetskoj stranici organizatori su napisali da je zabrana očito kršenje ustavom zajamčenog prava na prosvjede. Dosad je 3.400 korisnika na http://notroika.linksnavigator.de/petition/protest-gegen-das-verbot-von-blockupy-frankfurt potpisalo peticiju za ukidanje zabrane.

Sudionici pokreta Occupy Frankfurt okupljanjima dižu svoj glas protiv političke krize koja teško pogađa živote milijuna ljudi u Europi, a što je moguće spriječiti. Iskazuju neslaganje s politikom štednje koju propisuju europske vlade i Trojka ECB-a, Europska komisija i Međunarodni monetarni fond.

U Španjolskoj se u utorak obiljžava godinu dana od rođenja pokreta za koji "nitko nije očekivao da će postati tako moćan", kaže Rita Maestre iz udruge Juventud Sin Futuro (Mladost bez budućnost).

Dok su pripremali prve prosvjede protiv bankarske pohlepe, nezaposlenosti i korupcije financijskih sustava, organizatori su optimistično očekivali 10.000 ljudi, no pokret se proširio i deseci tisuća prosvjedovali su u brojnim španjolskim gradovima nakon dugih mjeseci letargije i šutnje unatoč rastućoj krizi.

"Ogorčeni nisu nestali" i prerano je ocjenjivati kakve su promjene donijeli jer to je "tek početak kraja mnogih stvari: pred nama su epohalne promjene", uvjeren je Jon Aguirre (27), arhitekt iz građanske udruge "Stvarna demokracija sada" (Democraica Real Ya).

Mladi Španjolci ističu da se u godinu dana kriza društva u njihovoj zemlji produbila. Recesija je potaknula eksploziju nezaposlenosti do 24,4 posto, ona pogađa svakog drugog mladog Španjolca u polovici radno sposobnih, a ona druga polovica "radi poslove koji su smeće".

"Razloga za prosvjede još je više nego lani", kaže za dnevnik El Mundo 25-godišnja fotoreporterka Monica Lopez koju su lani prvi prosvjedi "zgrabili" do te mjere da je odustala od odlaska u inozemstvo radi posla i ostala prosvjede bilježiti kamerom i montirati na internetu.

U proteklih godinu dana na izborima je pobijedila desnica i zabranila svako kampiranje te propisala prosvjednicima da svaku večer moraju trgove napustiti u 22 sata.

"Vjerujem da se radi o zastrašivanju, prijetnji pravu na slobodu izražavanja", kaže Lopez za El Mundo.

Mladi Španjolci vjeruju da je pokret još snažan i da su "Ogorčeni" ostvarili velik uspjeh: naučili su organizirati se i spriječiti izbacivanje onih obitelji iz njihovih domova koje nisu više mogle otplaćivati zajam.

Sada treba osmisliti konkretne akcije, primjerice treba promijeniti izborni zakon, smatra Lopez.

Vezane vijesti

Nema plana o kupnji španjolskih obveznica

Nema plana o kupnji španjolskih obveznica

Njemačka kancelarka Angela Merkel u srijedu je izjavila kako ne postoje konkretni planovi sigurnosnih fondova eurozone o kupnji španjolskih državnih… Više

Komentari

registracija
9/3/10

nostradurus, 15.05.12. 08:41

Ako ćemo jako detaljno gledati, korupcija je problem broj 1. Ali ne onako kako većina ljudi vidi. Političari, kad kreiraju zakone, mogu biti pod utjecajem korupcije i donijeti antidržavne zakone. Imamo ih kao u priči, a biti će ih još. A među najutjecajnijim zakonima koji utječu na sve u državi su zakoni o monetarnoj regulaciji. Ako zakon koji regulira količinu novca u državi bude donesen na način da pogoduje nekim grupacijama da se domognu ogromnih bogatstava na sasvim legalan način, to je to očiti primjer teške korupcije. A borba protiv nje je i revidiranje i izmjena zakona, a ne samo osuđivanje krivaca.

Matematikom se može dokazati da naš zakon o HNB-u nije u službi građana i naše države. Time direktno dokazujem da je to teški slučaj korupcije. A oko 2/3 duga države je napravljeno nepotrebno. Znači oko 30 mlijardi eura. To je dovoljan dokaz korupcije izvan kategorije koji treba prekinuti!

Da li se treba boriti da se prekinu takvi efekti korupcije (U Hrvatskoj je cca 200 milijardi kuna nepotrebnog duga == skoro sav novac u državi je nepotrebni dug)? To je oko 49000 kuna po stanovniku nepotrebnog duga. Neki kažu da, neki kažu ne. Sami prosudite što je najbolje u vašem interesu. Ukidanje daljnjeg stvaranje nepotrebnog novog zaduženja ili prenošenje sve većeg duga na našu djecu i potomke?

I sad se svi mi pitamo: Kako je to moguće? Uz toliki broj stručnjaka, novinara, stranaka, sindikata, promakne nam najveća koruptivna afera svih vremena u Hrvatskoj. Eto, novac radi gdje burgija ne ide pa tako i ovdje. To je slično raznim drugim aferama, ali sa 100 puta gorim posljedicama. Stvarnost ispada sasvim drugačija od one koju možemo vidjeti u medijima i stručnim krugovima.

Kretanje u privatizaciju svega i svačega je opet korupcija. Na samom početku jedan zakon promijeni financiranje države i sve ostalo je samo dodatak u istom smjeru. Na izgled je sve legalno, ali potpuno protiv interesa države i njenih stanovnika. Nakon dijela obavljenih privatizacija, narod vidi da nema nikakvih pozitivnih momenata koji bi donijeli bolji život ili standard. Narod vidi, a matematikom se može dokazati egzaktno. No to nije problem da se i dalje ide u istom smjeru (grčki put).

Ulaz u EU je također koruptivna aktivnost. Pa većina raje već sada vidi da je tu veliki interes političara. A budući da je u EU pogrešan sustav regulacije novca, tako i ulazak u takvu uniju spada u koruptivnu radnju (radnja koju netko obavi radi vlastitog interesa, a ne radi interesa države koju predstavlja). Ulaz u EU je zbog toga protiv interesa građana i poduzeća naše države (gledano u sumi utjecaja na sve).

I gdje je tome kraj? Treba pokrenuti borbu za vraćanje monetarne vlasti natrag u ruke države da bi bila u službi svih građana i odgovarala njima za svoju politiku. Time ćemo prekinuti najveći korupcijski skandal u državi. patriotpokret.com.hr/


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika