Objavljeno u Nacionalu br. 333, 2002-04-02

Autor: Nenad Polimac

Crtić koji je izmijenio filmsku industriju

Kompjutorski crtić koji je porazio 'Disneya'

Hit kompjutorske animacije natjerao 'Disneya' da masovno otpušta svoje zaposlenike

Na nepreglednoj bijeloj površini neki čudni glodavac – koji se doima poput spoja vjeverice i štakora – pokušava zabiti u snježnu plohu žir, želeći ga sačuvati za zimnicu. Njegovi napori da uglavi svoj dragocjeni posjed u ledeno tlo rezultiraju katastrofom: u ledu se pojavljuje pukotina koja se širi nevjerojatnom brzinom i rascijepi na dvoje golemu santu na kojoj se glodavac nalazi. To je, međutim, tek početak nevolja. Raspuklina izaziva snježnu lavinu pa nesretni glodavac mora spašavati život između dva ledena bloka koja prijete da ga potpuno spljošte. Kad se jedva jedvice izvuče, stvor se strmoglavi niz padinu na kojoj više nema snijega i leda, ali mu zato oštro kamenje predstavlja još veću pogibelj. Naposljetku se sav izubijan nađe u dolini, međutim, umjesto konačnog spasa poklopi ga noga velikog mamuta.
S te dvije-tri minute urnebesnog humora, vratolomnih situacija i virtuozne animacije počinje kompjutorski crtić “Ledeno doba”, a njegov je distributer “20th Century Fox” ocijenio da mu uz tako frenetičnu ekspoziciju ne treba bolji kino-foršpan, pa ga je i iskoristio u tu svrhu. Napravio je mudar potez, jer je spomenuta scena izmamljivala salve smijeha u kinima i bila sjajna promocija za film. Kad je “Ledeno doba” prije nešto više od dva tjedna premijerno prikazano u Americi, rezultati su iznenadili čak i najveće optimiste: film je utržio tijekom vikenda 46 milijuna i 300 tisuća dolara, rekordan iznos za razdoblje ožujka, ostavivši daleko za sobom konkurente, horor “Resident Evil” s Millom Jovovich i Michelle Rodriguez te akcijsku komediju “Showtime” s Robertom De Nirom i Eddiejem Murphyjem. “Ledeno doba” ostvarilo je treći najbolji vikend utržak za animirani film u povijesti američkog prikazivaštva: superiorniji su samo “Čudovišta iz ormara” (62,6 milijuna) i “Priča o igračkama 2” (57,4 milijuna), a prošlogodišnji hit “Shrek” (42,3 milijuna) morao se zadovoljiti četvrtim mjestom.
'Ledeno doba', animirani film kompanije 'Fox' koji je poharao američka kina, definitivno je potvrdio da je kompjutorska animacija danas najisplativiji posao u Hollywoodu: ponukana uspjehom tog filma, kompanija 'Disney' otpustit će 250 ljudi iz odjela za klasično ručno kopiranje filmova i potpuno se preorijentirati na novu tehniku Ironična je činjenica da se “Fox” dočepao megahita (u Njemačkoj su probijeni rekordi koje drže crtići, u Meksiku su prvi rezultati bolji od “Gospodara prstenova” i film će uskoro nadmašiti dosad najveći animirani hit “Čudovišta iz ormara”, a u Velikoj Britaniji je samo na pretpremijerama utrženo više od milijun funti) u trenutku kad su mnogi pretpostavljali da ta kompanija više ništa ne želi imati s animacijom. Naime, “Fox” je sredinom devedesetih prošlog stoljeća, želeći konkurirati “Disneyju”, osnovao svoj studio animacije u Phoenixu, koji su vodili veterani Don Bluth i Gary Goldman (“Čudotvorni grm”, “Svi psi idu u nebo”). Prva produkcija, cjelovečernji crtić “Anastazija”, ocijenjena je kao polovičan uspjeh, budući da je film bio skup (53 milijuna dolara), a američki bruto utržak tek nešto veći, tako da je izvjestan profit ostvaren samo zahvaljujući međunarodnoj distribuciji. Idući projekt, međutim, bio je prava katastrofa. Pustolovni SF crtić “Titan A.E.” stajao je čak 80 milijuna dolara, a u Americi je utržio jedva 22 milijuna bruto. Animirani odjel je zatvoren, šef cjelokupne “Foxove” produkcije Bill Mechanic morao je podnijeti ostavku, a medijski tajkun Rupert Murdoch okrivio je za iznimno lošu poslovnu godinu svoje filmske kompanije upravo taj debakl.
Dvije godine nakon toga “Fox” se ipak pojavio s novim crtićem, no situacija se otad bitno promijenila. U kompaniji su shvatili da je pogreška s animiranim odjelom u Phoenixu napravljena kako u vrsti animacije tako i u konceptu filmova. Bluth i Goldman radili su tradicionalnu, ručnu animaciju i oponašali klasične “Disneyjeve” crtiće (obojica su tzv. “Disneyjevi” otpadnici koji su se pokušali osamostaliti), a Hollywood druge polovice devedesetih preplavila je revolucija kompjutorske animacije, izazvana golemim uspjehom “Priče o igračkama” u produkciji nove kompanije “Pixar”. Uslijedili su ”Život buba”, “Priča o igračkama 2” i “Čudovišta iz ormara”, svi odreda s “Pixarovom” etiketom, a uspješnom se trendu priključila i kompanija “Dreamworks” s hitovima “Mravi” i “Shrek’. Kompjutorski crtići poštovali su žanr obiteljske zabave, ali su njegovali humor koji je itekako imponirao odraslima. Upravo je to ponudio “Foxu” danas 44-godišnji Chris Wedge, čija je kompanija “Blue Sky” producirala bezbroj reklama i Oscarom nagrađeni kratki crtić “Bunny” iz 1998. Wedge je specijalizirao kompjutorsku animaciju s naglaskom na korištenju svjetla: njegovi kadrovi imali su nevjerojatnu plastičnost upravo zahvaljujući realističkom rasprostiranju zraka svjetlosti. Za razliku od prilično staromodnog pristupa Blutha i Goldmana, Wedge je bio duhovno blizak “Pixarovim” i “Dreamworksovim” crtićima, njegujući ironični humor i akcijske vratolomije, a ni troškovi njegova filma nisu bili nerazumni, samo 58 milijuna dolara, puno manje od debakla zvanog “Titan A.E.”.
“Ledeno doba” još je jednom potvrdilo kompjutorsku animaciju kao danas najkreativniji dio hollywoodske produkcije. Vrline filma nisu u razmjerno predvidljivoj fabuli koja se odigrava prije dvadeset tisuća godina, u doba kad velik dio Zemljine kore obavija snijeg i led. Glavni protagonisti su mamut Manfred i lemur Sid, koji nalete na dječje mladunče te ga odluče vratiti njegovu plemenu. Pridružuje im se sabljasti tigar Diego, no njegova je skrivena namjera predati družinu u ralje vođe svog čopora Sota. Tijekom zajedničkih pustolovina Manfred prevladava svoju samoživost, Sid gnjavatorsku prirodu, pa čak i Diego počne dvojiti treba li izdati svoje nove znance. Neke od situacija podsjećaju na prizore iz “Dinosaura”, odnos između Manfreda i Sida kao da je prepisan iz “Shreka”, zaplet s vraćanjem djeteta podsjetit će na “Čudovišta iz ormara” (nema, međutim, govora o potkradanju scenarija budući da su svi filmovi istodobno bili u pripremnoj fazi i realizaciji), a upućeni će gledatelj otkriti još mnoštvo podudarnosti s drugim crtićima. Ipak, glavni adut “Ledenog doba” je Wedgeov impresivan vizualni stil i sjajan osjećaj za geg: kratki intervali s vjevericom / štakorom (redatelj je sam nahsinkronizorao čudno glasanje tog zabavnog stvora), koji svako malo prekidaju glavni zaplet, uistinu su urnebesni, kao i mjuzikl-sekvencija s militaristički zadojenim pticama, koje vježbom i disciplinom nastoje održati svoju vrstu. Posebno je zanimljiva scena u kojoj se glavni protagonisti nađu u ledenom labirintu te kao u nekom izlogu promatraju bića koja su završila u prozirnom zatvoru: Wedgeova upotreba svjetla u tim je kadrovima doista majstorska.
U namjeri da ne preoptereti budžet, “Ledeno doba” posudilo je glasove karakternih glumaca a ne hollywoodskih zvijezda. Mamuta Manfreda nahsinkronizirao je Ray Romano, u Americi vrlo popularan po seriji “Svi vole Raymonda”, ali ne i izvan njezinih granica (u nas je također bez uspjeha prikazana na Novoj TV), sabljasti tigar Diego je komičar Denis Leary, dok je najzahvalniji zadatak imao John Leguizamo (glumi Toulousea Lautreca u “Moulin Rougeu”), čija živopisna interpretacija Sida nimalo ne zaostaje za magarcem Eddieja Murphyja iz “Shreka”.
Uloga glavnog negativca, sabljastog tigra Sota, pripala je Goranu Višnjiću: iako nije bogznakako velika – taj se prijeteći stvor pojavljuje u samo tri-četiri scene – itekako je značajna, a Višnjiću će nemali adut u daljnjem profiliranju filmske karijere (u novom broju magazina Esquire izjavio je da planira nastupati u “Hitnoj službi” još samo tri sezone, jer dotad će vjerojatno već osigurati status hollywoodskoga glumca na kojeg se računa) biti činjenica što mu je ime na špici filma koji će ove godine biti u samom vrhu gledanosti u cijelom svijetu.
Možda upravo ponukan uspjehom “Ledenog doba” “Disney” je prošlog tjedna objavio da otpušta još 250 ljudi iz svog odjela koji ručno animira filmove (sada ih ima dvostruko manje nego prije tri godine). Vjerojatno zato što su im proizvodi sve skuplji (svaki stoji više od 100 milijuna dolara) a zarade su im sve manje (film “Atlantida – izgubljeno carstvo” nije utržio ni 90 milijuna bruto u Americi). Nakon “Ledenog doba” postalo je očito da su kompjutorski crtići danas najisplativiji posao u Hollywoodu.

Vezane vijesti

Spielberg razmišlja o 3D verziji 'Jurskog parka'

Spielberg razmišlja o 3D verziji 'Jurskog parka'

Sve popularniji trend vraćanja starih filmskih blockbustera u kinodvorane, samo ovaj put u 3D tehnici, zainteresirao je i financijski najuspješnijeg… Više

Komentari

Ovaj članak nema komentara.

Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika