15.05.2012. / 18:44

Autor: Hina

Linić: Nema straha zbog pada kreditnog rejtinga banaka

Pad kreditnog rejtinga talijanskih banaka, među kojima su i dvije koje djeluju u Hrvatskoj, ne treba zabrinjavati njihove štediše i oni mogu mirno spavati, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić.

Slavko LinićSlavko LinićPad kreditnog rejtinga talijanskih banaka, među kojima su i dvije koje djeluju u Hrvatskoj, ne treba zabrinjavati njihove štediše i oni mogu mirno spavati, izjavio je u utorak u Bruxellesu hrvatski ministar financija Slavko Linić.

"Oni nemaju apsolutno nikakva razloga za zabrinutost. Pad kreditnog rejtinga nema nikakve veza sa štedišama i svi oni mogu mirno spavati. Sustav je stabilan, a kredibilnost banaka se prije svega odnosi na kreditiranje i ulaganje, a štediše se apsolutne sigurne", rekao je Linić zamoljen da komentira odluku američke rejtinške agencije Moody's, koja je snizila rejting za 26 talijanskih banaka, među kojima i dvije banke koje djeluju i u Hrvatskoj, Intesa San Paolo i Unicredit.

Ista je poruka i zamjenika guvernera HNB-a Borisa Vujčića. "Pad rejtinga talijanskih banaka odražava nekoliko stvari, jedna je pogoršanje kvalitete aktive, druga je okruženje koje je sve lošije u eurozoni, treće su uvjeti financiranja na tržištima, ali to nije nešto što bi trebalo zabrinjavati hrvatske štediše pogotovo što te banke, bar one koje su prisutne u Hrvatskoj, i dalje imaju dovoljno dobar rejting", rekao je Vujčić.

Linić i Vujčić sudjelovali su u Bruxellesu na sastanku ministara financija zemalja članica Europske unije. Na sastanku se razgovoralo i o pretpristupnim ekonomskim programima (PEP) Hrvatske, kao pristupajuće zemlje, te zemalja kandidata.

Linić je rekao da je hrvatski PEP, koji se radi za dvogodišnje razdoblje, dobio "prolaznu ocjenu" ministara financija zemalja članica Europske unije.

Hrvatski ministar financija je komentirao i različite procjene rasta hrvatskog BDP-a između hrvatske vlade i Europske komisije. Vlada za ovu godinu predviđa rast od 0,8 posto, dok je Komisija u svojim ekonomskim prognozama najavila pad od 1,2 posto.

Linić je rekao da predviđanja o padu nisu uzela u obzir investicije koje će vlada pokrenuti ove godine. "Mi ove godine očekujemo rast investicija od sedam posto u odnosu na prošlu godinu i to je osnovni razlog za različita predviđanja. Na vladi je da doista poduzme sve, jer se prije svega očekuje rast u državnim investicijama, vezano uz Hrvatsku elektroprivredu, Inu, željeznice, ulaganja u vodovodne sustave i sustave za pročišćavanje otpadnih voda. Sve te investicije vlada kroz svoje ministre može kontrolirati", rekao je Linić dodajući da razumije određenu sumnjičavost, jer je teško vjerovati da se u godinu dana može ostvariti toliko bitna promjena. "Na vladi je da to dokaže", rekao je.

Linić je rekao da su sve planirane investicije vezane prije svega na smanjenja uvoza električne energije, plina, naftnih derivata, a ne na izvoz i da stoga u punoj manjoj mjeri ovise o vanjskom okruženju.

Te investicije također znače i više radnih mjesta i bolje makroekonomske pokazatelje, rekao je.

Linić je rekao i da eventualni izlazak Grčke iz eurozone ne bi ostavio nikakvih posljedica na položaj Hrvatske te da ne očekuje lančanu reakciju i širenje krize na druge članice eurozone u slučaju izlaska Grčke.

"Ne bih se opterećivao sudbinom eura, niti bih rekao da bi eventualni izlazak Grčke izazvao lančanu reakciju", rekao je Linić, dodajući da je po njegovu mišljenju veći problem sadašnje rasprave o tome što je to fiskalna disciplina i izbor novog francuskog predsjednika, koji tom fiskalnom paktu želi dodati i gospodarski rast, vezati štednju s rastom. "Tu će trebati uložiti više energije da se nađe dobar kompromis", rekao je.

Boris Vujčić je najave o mogućem istupanju Grčke iz eurozone nazvao spekulacijama, koje su sada nešto pojačane zbog vrlo komplicirane unutranjopolitičke situacije u toj zemlji. "Moje je osobno mišljenje da Grčka od izlaska iz eura ne bi imala puno koristi, a ne bi je imala ni eurozona", rekao je Vujčić.

Vezane vijesti

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Tvrtke duguju 43 milijarde kuna

Ministar financija Slavko Linić i ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavili su danas u Banskim Dvorima prijedlog Zakona o financijskom poslovanju… Više

Komentari

registracija
1/3/11

Laudate, 15.05.12. 19:53

"Nema straha za položaj Hrvatske".
Točno, kad si na dnu ne moraš se bojati da ćeš pasti dolje.


registracija
18/1/08

ankicascreiber, 15.05.12. 20:21

nema straha. Banke u Hrvatskoj tako i tako ne podupiru gospodarstvo. Bile banke u hrvatskoj ili ne gradanima isto dode.

Linic i kompa deru gradanima kozu sa jednim od najvecih poreznih opterecenja u svijetu kako bi se navodno ooporavilo gospodarstvo!!! Gospodarstvo se u civiliziranim zemljama podupire bankarstvom, a ne deranjem koze siromasnima od strane politike.

Ne postoji niti jedna investicija u realno gospodarstvo koju u kojoj su se banke potrudile da pokrenu privredu u zadnjih 20 godina.


registracija
27/11/11

Culex, 15.05.12. 20:48

Ugovorite reprogram poreznog duga s P.upravom. Ok!Kamata je 8%.Ako ste bili vrijedan spomena banka vam brzo rješava kredit uz kamatu od 10,5 %.Ok.Nitko vas nije tjerao.Ako možete normalno dalje poslovati bilo bi čudo neviđeno.Nekome slabijem od sebe nešto platite,koji manji rn. Bez imalo dileme ,pozovete pravnu sl. i zamolite da odrede stećajnog upravitela. Sve ok!


registracija
29/11/11

pkoeljo, 16.05.12. 08:15

Ma tko vama političarima više uopče vjeruje. Vi ste samo nužno zlo na grbači naroda.
Oprez.... čim političari šalju uvjeravajuče poruke ......moglo bi biti vraga.


Nije moguće komentirati članke starije od tri mjeseca.

Najnovije

Izbor urednika