Hugh Laurie - šarmantni, pronicljivi, britanski ”pokvarenjak” u američkoj ulozi dr. Housea zasigurno je ulogom liječnika koji ima rješenja za sve medicinske situacije osvojio gledatelje diljem svijeta, a posebice žensku publiku. Taj zločesti, stari dr. House, zaljubljenik u motocikle, zagovornik svega što se kosi s moralom i etičnošću osuđen je na kretanje uz pomoć štapa. Otkako je stradala njegova noga svoj život ne može zamisliti bez tableta za smanjenje boli. Vicodin je njegov spas i bijeg iz stvarnosti. Dr. House je ovisnik koji je na koncu završio na liječenju! Iako je riječ o fiktivnom liku sudbinu dr. Housea dijele mnoga poznata lica poput holivudskog glumca Gerarda Butlera koji se od te ovisnosti liječi u poznatoj američkoj klinici za liječenje od ovisnosti Betty Ford. Tu je još i primjer jednog od popularnih “Prijatelja” Chandlera, odnosno glumca Matthewa Perryja, koji je priznao kako je svojedobno uzimao i do 30 tableta protiv bolova dnevno, zatim Robbieja Williamsa, također ovisnog o Vicodinu, a mnoge su zvijezde i život okončale predoziravši se raznim koktelima tableta protiv bolova, depresije kombinirajući ih s alkoholom.

ŠTO JE BOL?

Bol se može definirati kao neugodno osjetno i osjećajno iskustvo povezano s pravom ili potencijalnom ozljedom tkiva, ili uvjetovano tom štetom ili ozljedom. Svaki organizam drukčije doživljava bol, no definitivno se uvijek radi o signalu koji nas upozorava na pojavu bolesti ili nekog izvanjskog štetnog utjecaja. To da netko osjeća bol ne znači da je nužno potrebno uzeti lijek. Ipak, treba je pokušati ublažiti ili ukloniti, no krajnji je cilj pronaći etiološke čimbenike, uzroke boli koje onda treba tretirati. Danas je najlakše kada zaboli glava otići u prvu ljekarnu i kupiti “rješenje glavobolji”. Dovoljno je reći da trebate Neofen, Caffetin ili nešto treće, popiti tu čarobnu tableticu, a ponekad i koju više od jedne, i glavobolja je prošlost. Jednaka je stvar i s menstrualnim tegobama, zuboboljom i slično, zapravo bilo kojim uzrokom bola, a nerijetko je to i samo vrijeme. Činjenica koja nam, koliko toliko ide u korist, jest da se kod nas tablete ipak ne mogu kupiti u supermarketima ili na benzinskim crpkama, što je primjerice slučaj u SAD-u.

Dr. Ivan Ćelić sa Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče objašnjava kako bezreceptni lijekovi ne sadrže opijatsku komponentu, pa ujedno imaju i manji ovisnički potencijal. No, ističe, uvijek je dobro posavjetovati se s liječnikom ili ljekarnikom koji će na taj način dobiti uvid u to koji je razlog nastanku boli u osobe, lokaciju, intenzitet boli, te ovisno o tome osobi preporučiti i koja bi terapija bila najučinkovitija i najadekvatnija.

Dr. Ivan Ćelić sa Zavoda za dualne poremećaje Klinike za psihijatriju Vrapče“Nakon reakcija Hrvatske liječničke komore i Hrvatske ljekarničke komore nadležna regulatorna agencija je u suradnji s Ministarstvom zdravstva postrožila kriterije za dobivanje lijekova protiv bolova. Nužna je edukacija o potencijalnim štetnim nuspojavama koje se mogu dogoditi ako osoba sama indicira i propisuje dozu lijeka koja joj je nužna. Nemoguće je izbjeći zloporabe, ali se potrebno potruditi da ih bude što manje”, istaknuo je dr. Ivan Ćelić.

“Ukoliko registriramo bol kao novu senzaciju, novi događaj u našoj svakodnevici kao što je recimo zubobolja, neki analgetik koji posjeduje svaka kućna ljekarna bit će dobrodošao. No, ako to prijeđe na razinu svakodnevnog uzimanja, odnosno ritualnog pijenja tableta za ublažavanje bolova, onda možemo govoriti o zloporabi”, objasnio je dr. Ivan Ćelić.

Budući svakodnevno radi s ovisničkom populacijom dr. Ćelić kaže da je logično da mu se obraćaju za pomoć osobe koje piju kutiju Brufena ili Caffetina dnevno:” Nije rijetkost da prije toga završe na internističkoj obradi zbog oštećenja želučane sluznice, pa čak i krvarenja iz probavnog trakta. Osoba se suoči s problemom na radnome mjestu ili u obitelji, pokušava pobjeći od njih uzimanjem lijekova koji su najlakše dostupni. U određenom trenutku nađe se u začaranom krugu iz kojega ne može izaći. Nakon toga odluči potražiti pomoć kod psihijatra. Tada je nužno vidjeti o kojim se lijekovima radi. Uvijek je dobro postupno reducirati određeni pripravak, a nakon toga uključiti osobu u psihoterapijski tretman.”

OVISNOST I DIJAGNOZA

U službenom klasifikacijskom sustavu ne postoji dijagnoza tzv. ovisnosti o tabletama protiv bolova – kaže dr. Ćelić no napominje da treba istaknuti kako postoje lijekovi bez i s opijatskom komponentom: ”Ako se radi o lijekovima bez opijatske ovisnosti (paracetamol, acetilsalicilna kiselina, nesteroidni antireumatici), onda se o ovisnosti može govoriti više sa psihološkog aspekta. No, ako se radi o lijekovima s opijatskom komponentom za njih vrijede isti kriteriji kao za bilo koju psihoaktivnu tvar koja na biološkoj razini modulira naše ponašanje - postoji žudnja, dolazi do razvoja tolerancije, simptoma sustezanja u slučaju neuzimanja itd.”

Nakon nekog vremena ublažavanja boli konzumiranjem tableta to postaje rješenje za svaku nadolazeću situaciju u kojoj će pojedinac osjetiti potrebu da ukloni, primjerice glavobolju. Zanimalo nas je koliko je ovisnost o tabletama protiv bolova pitanje psihološke potrebe, a koliko stvarne potrebe za takvim načinom ublažavanja boli, a dr. Ćelić je rekao sljedeće: “Osoba koja ima psihički poremećaj može prezentirati somatske, tjelesne simptome. Zato su česti pohodi kardiolozima i gastroenterolozima koji će isključivanjem organskog supstrata pacijente uputiti psihijatrima. Glavobolja radi koje uzimamo analgetik može biti psihogena, tenzijska, pa će često puta rješavanje tog problema završiti zloporabom paracetamola ili acetilsalicilne kiseline. Paracetamol će postati ‘sredstvo’ za rješavanje problema. Nakon relativno kratkog vremena osoba će se naći u začaranom krugu koja će svaki svoj problem rješavati uzimanjem Aspirina ili Lupoceta. I sama će postati svjesna da ne može funkcionirati bez desetak tableta dnevno. Iz ovog primjera može se zaključiti kako je tu riječ primarno o psihološkoj komponenti.”

ZBOG ČEGA POSTAJEMO OVISNI?

Svaka ovisnost ima istu putanju - žudnja da se nešto napravi nadilazi naše razumske mogućnosti da se tome odupremo, objašnjava dr. Ćelić, te ističe: “Ljudi najčešće postaju ovisni o psihoaktivnoj supstanci koja izaziva fiziološke promjene. Stoga je potreban poseban oprez kod lijekova koji u sebi sadrže kombinaciju analgetika koji različito djeluju (Caffetin, Plivadon, Solpadein). Opijatska komponenta, premda u maloj koncentraciji, može dovesti do razvoja ovisnosti. Hrvatska agencija za lijekove i medicinske proizvode je prošle godine ograničila indikacije i dodala nova upozorenja ljekarnicima za izdavanje lijekova koji sadrže kodein.”

“Ako će osoba svakodnevno uzimati Voltaren, Ketonal, Caffetin ili neki drugi analgetik može stvoriti samo još veći problem – ovisnost, ali i oštetiti pojedine organe. Iluzorno bi bilo očekivati da možemo u potpunosti ukloniti stres iz naših života. No, već će razgovor s obiteljskim liječnikom ili psihijatrom pomoći da naša prilagodba stresu bude okrenuta ka rješavanju, a ne bježanju od problema”, bio je jasan dr. Ćelić.

Važno je i istaknuti kako sa svakom učestalom konzumacijom lijekova naše tijelo nakon nekog vremena postaje imuno na njegove supstance, a dr. Ćelić kaže da se ista stvar događa i s analgeticima: “Kako s vremenom postoji potreba za većim količinama tableta kako bi se postigao željeni učinak, odnosno dolazi do značajnog smanjenja učinka ako se i dalje uzima ista doza tableta, možemo govoriti o toleranciji koja je jedan od osnovnih kriterija pri dijagnosticiranju ovisnosti.”

Osim toga konstantnom uporabom analgetika možemo oštetiti i organizam na nekim drugim razinama.

“Pretjeranoj uporabi analgetika najizloženiji je gastrointestinalni sustav. Iritacija želučane sluznice, stvaranje peptičkog ulkusa, krvarenje, pa čak i perforacija, nerijetko su sastavni dio zloporabe analgetika. Problemu treba pristupiti sveobuhvatno, osobama sa zdravstvenim tegobama treba pomoći, no primjena lijekova po načelu ‘sam svoj majstor’ nikada ne može biti prihvatljiva”, istaknuo je liječnik.

LIJEČENJE

Kada već stručnjaci dijagnosticiraju da je osoba u stanju u kojem bez analgetika ne može “izgurati dan” slijedi veliki korak – liječenje. Dr. Ćelić kaže da najoptimalnije liječenje uvijek uključuje kombinaciju medikamenata i psihoterapije:” Većinom se ovakvi slučajevi rješavaju u ambulantnom tretmanu, no ako se radi o visokim dozama analgetika s opijatskom komponentom, onda je nužna i hospitalizacija radi praćenja intenziteta simptoma sustezanja. Nakon stabilizacije psihofizičkog stanja, slijedi individualna i grupna psihoterapija koja će dovesti do najučinkovitijih rezultata.”

Istovremeno je i istaknuo: “ U naše psihijatrijske ordinacije dolazi značajno više pacijenata ovisnih o sedativima nego o analgeticima. Premda je zabranjeno izdavati anksiolitike bez recepta, i danas su oni ipak relativno dostupni, jeftini i uzrokuju velike probleme. Apaurini i Lexaurini djeluju gotovo odmah, ljudi to traže, i onda od jedne tablete dnevno dođu u vrlo kratkom vremenskom razdoblju do 20 tableta dnevno. Ovisnost o sedativima je vrlo raširena pojava i značajan postotak tih pacijenata završi u bolnici, jer su apstinencijski simptomi vrlo izraženi. Apeliram na građane da ne uzimaju lijekove, osobito sedative i hipnotike, bez prethodnog razgovora sa svojim liječnikom.”

ŽENE I ANALGETICI

„Statistike govore da je značajno više žena ovisno o analgeticima, što se dijelom može tumačiti činjenicom da gotovo svaka ženska torbica sadrži analgetike, ako za ništa, a onda barem za ublažavanje bolova tijekom predmenstrualnog sindroma. Ovisnika o sedativima ima daleko više, no u Klinici za psihijatriju Vrapče ima barem 50 hospitalizacija godišnje radi zloporabe analgetika. Kako sam već napomenuo, većina se ipak razriješi u ambulantnim uvjetima“, ispričao je dr. Ivan Ćelić.

TEST

Pomoću ovog brzog testa američke Klinke Mayo lakše ćete dobiti uvid u to jeste li možda ovisni o nekom od lijekova protiv bolova Ukoliko posumnjate da ste ovisni o lijekovima protiv bolova, ili nekom od drugih lijekova koje možete dobiti na recept, za pomoć se obratite svom liječniku.

1. Jeste li ikada uzeli tabletu protiv bolova bez da vas je nešto uistinu boljelo DA NE

2. Jeste li povećali dozu tableta protiv bolova otkako ste dobili recept? DA NE

3. Je li vam liječnik odbio dati novi recept za tablete protiv bolova? DA NE

4. Jeste li promijenili liječnika, ili ste se obratili nakon drugom liječniku kako bi dobili recept? DA NE

5. Jeste li svjesno uzeli veću dozu tableta protiv bolova no što vam je propisao liječnik? DA NE

6. Jeste li ikada nekome ukrali tablete protiv bolova koje se izdaju samo na recept? DA NE

7. Jeste li ikada preprodali nekome lijek protiv bolova koji se može dobiti samo na recept? DA NE

8. Imate li u zadnje vrijeme problema s koncentracijom? DA NE

9. Primjećujete li da imate nagle ili nekontrolirane promjene raspoloženja? DA NE

10. Primjećujete li zadnje vrijeme kako ste pretjerano poletni ili pretjerano bez energije? DA NE

11. Jeste li u zadnje vrijeme izgubili na masi bez da ste se trudili smršavjeti? DA NE

12. Osjećate li se letargično? DA NE

13. Jeste li izgubili interes za aktivnosti u kojima ste nekada uživali? DA NE

14. Zaboravljate li na stvari, obveze i slično, više nego inače? DA NE

15. Jeste li se onesvijestili nedavno? DA NE

Ako ste na većinu pitanja odgovorili potvrdno znači da pokazujete znakove osobe koja je ovisna o tabletama protiv bolova. Otvoreno porazgovarajte sa svojim liječnikom kako biste skupa došli do zaključka što dalje. Ovisnost o tabletama protiv bolova je izlječiva.

Ako ste na većinu pitanja odgovorili s ne, ne biste smjeli biti ovisni o tabletama protiv bolova. Ipak, svakako otvoreno popričajte s liječnikom i savjetujte se na koji način koristiti ispravno tablete protiv bolova.