David EmmNedavno otkriće tisuća zaraženih Mac računala diljem svijeta ponovno je aktualiziralo pitanje 'neranjivosti' Appleovih uređaja. Do sada je vrijedila uzrečica 'zdrav Mac, bolestan PC'. No, stručnjaci za sigurnost upozoravaju kako sve veći broj korisnika iOS sustava čini tu platformu sve primamljivijom za zlouporabu. Tome treba pridodati i nevjerojatan broj pametnih telefona koji se svakodnevno koriste za surfanje internetom, slanje e-mailova, čak i mobilno bankarstvo, a koji su isto tako izloženi virusima i štetnim programima.

O internetskoj i mobilnoj sigurnorsti porazgovarali smo s Davidom Emmom, višim regionalnim istraživače iz tima za globalno istraživanje i analizu Kaspersky Laba, koji je gostovao na zagrebačkom Fakultetu za elektrotehniku i računarstvo i održao predavanje upravo na temu internetske sigurnosti. Emm se virusima i trojancima bavi više od dvadeset godina, a posebno ga interesiraju eko-sustavi štetnih softvera, ID krađe i Kaspersky Lab tehnologije.

U svom predavanju istaknuo je kako su glavni problem s kojim se susreću korisnici svakodnevno sve veći broj prijetnji štetnim kodovima ili aplikacijama na internetu. Dnevno taj broj u cijelom svijetu iznosi nevjerojatnih 70 tisuća.

"Niti jedna web stranica nije u potpunosti sigurna niti imuna na prijetnje", upozorava Emm i ističe kako je razvoj društvenih mreža prebacio fokus cyber-kriminalaca sa e-mailova i web stranica na društvene mreže i mobilne telefone.

Nacional.hr: Koje su najveće prijetnje za mobilne telefone odnosno smartphone?

Mislim da je prije svega prijetnja u brojevima. Isti broj prijetnji koje smo vidjeli u periodu od 2004. do 2010. vidjeli smo i samo u prošloj godini. To je velik skok. Trenutno se na dnevnoj bazi susrećemo s 9-10 tisuća prijetnji sigurnosti korisnika mobilnih telefona. I to je, na neki način veliki problem. Naime, prijetnje su skrivene i prikazane da izgledaju kao aplikacije koje možete preuzeti na internetu. No, najveća prijetnja dolazi od takozvanih SMS trojanaca. To su trojanci koji će s vašeg mobilnog telefona slati SMS poruke na brojeve s dodanom vrijednošću i na taj način vam uzeti novac. To je isti princip kao i u početku, kada su se ljudi spajali na internet putem modema.

Nacional.hr: Koja je platforma za smartphone najranjivija?

Trenutno je to uvjerljivo Android. Mislim da je oko 60 posto svih prijetnji koje primijetimo usmjereno prema mobilnim telefonima koji imaju Android operativni sustav.

Nacional.hr: Zašto?

Pa to je zapravo veoma zanimljivo pitanje. Da ste me isto pitali prije godinu dana, rekao bih Java, jer je bila rasprostranjena na svim platformama. Naime, ako se kriminalac odluči samo za jednu platformu onda pogađa relativno mali broj korisnika. Ostali su zaštićeni. S obzirom na to koliko je Android rasprostranjen, cyber-kriminalci ga odabiru kako bi doprli do što većeg broja ljudi. Zbog toga smo u posljednjih šest mjeseci primijetili povećan broj prijetnji za Android. Windows za mobilne telefone i Symbian su mnogo manje pogođeni.

Nacional.hr: Što je s Appleovim iOS-om?

Jedine zabilježene prijetnje za Appleove uređaje su se pojavile na onim uređajima na kojima je probijena tvornička zaštita (tzv. jailbroken). A razlog tome je što Apple ima potpuno drugačiji pristup tržištu. Aplikacije koje se mogu instalirati na Appleove telefone moraju se nabavljati kroz App Store, a da bi tamo bile dostupne prolaze rigorozne provjere. Druge aplikacije možete instalirati jedino ako probijete tvorničku zaštitu. To ograničava fleksibilnost korisnika i ujedno je jedan od razloga zašto je Android tako popularan. No, realno gledajući, takav način funkcioniranja smanjuje mogućnost infekcije. Nije nemoguće ubaciti inficiranu aplikaciju u App Store, ali je veoma teško. Ono što je problematično s takvim, zatvorenim krugom, je visina povjerenja koje korisnici imaju u sigurnost. Jer ako se u takav zatvoreni krug ubaci inficirana aplikacija, dolazi do kaosa. Dovoljno je pogledati povijest Maca. Prije pet godina oglasi su govorili - bolestan PC, zdrav Mac. I mnogi su vjerovali da je Mac imun na viruse. No, to nije tako. Činjenica je da, što više ljudi koristi neku platformu, ona postaje privlačnija za malware i viruse. S druge strane, opasno je misliti da se nešto ne može inficirati jer to nešto koristi mali broj ljudi.

Nacional.hr: Što prosječan korisnik može napraviti kako bi se zaštitio?

Mislim da je najbolje koristiti kombinaciju tehnologije i zdravog razuma. Što se tiče mobilnih telefona, najveća je prijetnja gubitak važnih kontakata i informacija koje u njima pohranjujemo. Pogotovo kod gubitka poslovnog telefona ili računala. A zaštiti se je zapravo veoma jednostavno. Koristite lozinke. I to kompleksne lozinke, a ne jednostavne poput četiri broja ili slova. Također, ako koristite takav uređaj dok ste na putu, što ćete vjerojatno i učiniti, veoma je lako pristupiti internetu putem bilo koje otvorene bežične mreže. I to je u redu ako želite samo surfati po internetu. No, ako šaljete povjerljive e-mailove ili dokumente, koristite provjerene mreže. Uz to, za takve uređaje nisu dovoljni obični antivirusni programi. Oni zahtijevaju malo kompleksnija rješenja koja omogućavaju bolju zaštitu, čak i brisanje podataka u slučaju da vam uređaj ukradu ili ga izgubite.

Nacional.hr: Gdje vidite svijet za godinu ili pet godina? Hoćemo li se bojati koristiti internet zbog svih prijetnji koje s njega dolaze?

Mislim da se nećemo bojati. Dapače, mislim da ćemo ga koristiti još i više. Pogledajte samo mobilno bankarstvo. Ono će u sljedećih godinu dana bilježiti samo rast. Prije nekoliko godina ljudi su zazirali od mobilnog bankarstva. Danas ga koriste gotovo rutinski. Nedavno je jedna velika banka objavila da više njenih klijenata koristi mobilno bankarstvo, nego što koristi internetsko bankarstvo. A takav će se trend samo nastaviti. Da mogu poslati poruku u svijet rekao bi da se ne treba bojati. Da postoji stvaran rizik, ali isto tako postoje i stvari kojima možete smanjiti taj rizik.

Nacional.hr: Znači treba koristiti zdrav razum?

Tehnologija i zdrav razum, definitivno. Treba zaštititi podatke bez obzira na koji način pristupate internetu.